Sjedinjene Američke Države danas su objavile da će dati dvije milijarde dolara UN-u za humanitarnu pomoć, dok administracija predsjednika Donalda Trampa nastavlja da smanjuje stranu pomoć i upozorava agencije UN da se "prilagode, smanje ili umru" u vrijeme novih finansijskih realnosti.
Taj iznos je samo mali djelić onoga što su SAD davale za humanitarnu pomoć u prošlosti ali odražava, kako administracija vjeruje, velikodušnu sumu koja će održati status SAD-a kao najvećeg hunaitarnog donatora na svijetu. Prema ovom dogovoru formira se krovni fond odakle će sredstva biti data pojedinim agencijama i prema prioritetima, a ključni zahtjev SAD je za drastične promjene širom svjetske organizacije što je alarmiralo mnoge humanitarne radinike i dovelo do oštrih redukcija programa i usluga.
Dvije milijarde dolara je samo djelić od tradicionalog američkog finansiranja programa koje podržavaju UN a koje je išlo do 17 miliona dolara godišnje posljednjih godina, prema UN podacima. Američki zvaničnici kažu da je samo osam do 10 milijardi dolara od te sume bilo u dobrovoljnim doprinosima. SAD takođe plaćaju milijarde dolara u godišnjim dospjelim davanjima vezanim za njihovočlansstvo u UN.
Kritičari takvog američkog stava kažu da su zapadna smanjenja pomoći kratkovida, da su pogurali milione ljudi ka gladi, raseljenju ili bolesti i naškodili takozvanoj mekoj moći SAD širom svijeta.
Ovim potezom se završava krizna godina za mnoge UN organizacije, kao što su agencije za izbjeglice, migraciju i hranu. Trampova administracija već je smanjila milijarde u američkoj stranoj pomoći što je podstaklo agencije da drastično smanje potrošnju, projekte pomoći i radna mjesta. Drugi tradicionalni zapadni donatori takođe su smanjili davanja.
Najavljena pomoć formulisana je u preliminarnom dogovoru sa UN kancelarijom za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) koju vodi Tom Flečer, bivši britanski diplomata i državni zvaničnik.
UN su glavni snabdjevači humanitarne pomoći i najveći primaoci američkog novca za humanitarne svrhe.
I dok SAD smanju svoju pomoć potrebe za tom pomoći su ogromno porasle širom svijeta - glad je registrovana ove godine u djelovima Sudana koji je pod sukobima i u Gazi, poplave, suše i prirodne katastrove koje mnogi naučnici pripisuju klimatskim promjenama odnijele su mnoge živote i oterale hiljade ljudi iz njihovih domova.
Ova smanjenja finansiranja imaće velike implikacije na agencije UN kao što je Međunarodna organizacija za migracije, Svjetski program za hranu i agencija za izbjeglice UNHCR. Te agencije već su primile milijarde dolara manje od SAD-a ove godine nego prema godišnjim izdvajanjima od prethodne administracije Džoa Bajdena, ili čak za vrijeme Trampovog prvog mandata.
Ideja sada je da kroz Flečerovu agenciju prolaze sva američka i druga sredstva za pomoć koja dalje mogu biti preusmjerene tim agencijama, umjesto da se raspu američki doprinosi na niz pojedinačnih apela za pomoć.
SAD hoće da vide tijelo sa konsolidovanijim vođstvom u UN sistemima za isporuku pomoći, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.
Prema planu Flečer i njegova kancelarija za koordinaciju će kontrolisati kako se novac distribuira agencijama, rekao je taj zvaničnik.
- Ovo humanitarno resetovanje u Ujedinjenim nacijama treba da isporući više pomoći sa manje poreskih dolara, da obezbijedi usmjereniju pomoć, podstaknutu rezultatima i usklađenu sa američkom spoljnom politikom - rekao je američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majkl Volc.
Stejt department je saopštio da se ovim sporazumom zahtjeva od UN da konsoliduju humanitarne funkcije da bi smanjile birokratske troškove, nepotrebno dupliranje i upliv ideologije.
- Pojedinačne UN agencije će morati da se prilagode, smanje ili umru - saopštio je Stejt deparment.
Stejt department je dodao da reforma nigde nije važnija nego u humanitarnim agencijama koje obavljaju neke od najkritičnijih poslova Ujedinjenih nacija.
- Današnji sporazum je kritičnan korak u tim reformama, balansirajući posvećenost predsjednika Trampa da SAD ostanu najvelikodušnija nacija na svijetu sa imperativom da se unese reforma u način na koji finansiramo, nadziremo i kako se integrišemo sa humnitarnim naporima UN - dodao je Stejt department.
U svom središtu reformski projekat će pomoći da se ustanove pulovi finansiranja koji mogu biti usmjereni ili na konkrente krize ili zemlje kojima je potrebna pomoć. Na početku će biti ciljano 17 zemalja koje uključuju Bangladeš, Kongo, Haiti, Siriju i Ukrajinu.
Jedna od zemalja sa najgorom situacijom Avganistan nije uključena, niti su uključene Palestinske teritorije za koje zvaničnici kažu da će biti pokrivene novcem koji proizilazi iz Trampovog mirovnog plana za Gazu, mada on još nije dovršen.
Ovaj plan pomoći koji se pripremao mjesecima proizilazi iz Trampovog dugogodišnjeg stava da svjetska organizacija mnogo obećava ali nije ispunila ta obećanja i po njegovom viđenju je suviše odstupila od svog originalnog mandata da spasava živote dok podriva američke interese, promoviše radikalne ideologije i ohrabruje rasipničku i nepotkrepljenu potrošnju.
Šef agencje OCHA Flečer je pohvali dogovor i rekao u saopštenju "U trenutku ogromne globalne napetosti Sjedinjene Američke Države su demonstrirale da su humanitarna supersila, nudeći nadu ljudima koji su sve izgubili."

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

SAD obećale dvije milijarde dolara za UN humanitarnu pomoć, nastavljaju sa rezovima u stranoj pomoći

Ujedinjene nacije zatražile su povećanje finansijske pomoći. Donirana sredstva smanjuju se, a humanitarne potrebe nikada nisu bile veće.&nbsp;
Zbog toga će, upozoravaju iz UN-a, biti prisiljeni smanjiti pomoć desetinama miliona ljudi kojma je ona hitno potrebna.&nbsp;
Prema podacima za novembar, UN su do sada primile samo 12 milijardi dolara, što je najmanje u posljednjih 10 godina, prenosi HRT.
Time se može pokriti malo više od četvrtine stvarnih potreba.
Što nam je potrebno kako bismo sljedeće godine spasili 87 miliona života? Trebamo zaštitu za naš rad. Trebamo odlučno uspostavljanje mira. I trebamo 23 milijarde dolara. Naravno, trebamo mnogo više. Svijet je potrošio 2,7 bilijuna dolara na obranu prošle godine, na naoružanje. Tražimo malo više od 1 posto tog iznosa – naglasio je Tom Fletcher, UN.

500x500

1250x600

1084x550

Humanitarni kolaps: UN ostaje bez novca za spas miliona života

Slovenija od danas preuzima predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, drugi put u mandatu nestalne članice ovog UN-ovog tijela, javlja Anadolu.
- Kao nestalna članica Savjeta bezbjednosti, Slovenija je pokazala hrabrost i odgovornost. Već je ostavila trag svojim principijelnim i ujedinjujućim stavom unutar Savjeta, i vjerujem da će se to dodatno učvrstiti s drugim predsjedavanjem - &nbsp;kazala je ministarka vanjskih poslova Tanja Fajon u objavi na društvenoj mreži X.

Slovenija preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a

Opstanak Pojasa Gaze je doveden u pitanje, upozorile su danas Ujedinjene nacije u izvještaju, pozivajući međunarodnu zajednicu da razvije "sveobuhvatni plan oporavka" i da interveniše bez odlaganja i na koordinisan način.
Izraelske vojne operacije u Gazi "ugrozile su sve stubove opstanka", od hrane i skloništa do zdravstvene zaštite, "potkopale upravljanje i gurnule" palestinsku teritoriju "u vještački stvoren ponor", navodi izvještaj Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
- S obzirom na nemilosrdno i sistematsko uništavanje koje je pretrpjela, postoje ozbiljne sumnje u sposobnost teritorije Pojasa Gaze da se obnovi kao životno mjesto i društvo - dodaje se u izvještaju.
Rat u Gazi je pokrenut napadom koji je palestinski islamistički pokret Hamas pokrenuo protiv Izraela 7. oktobra 2023. godine. Tada je poginuo 1.221 Izraelac, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
Više od 69.756 Palestinaca je ubijeno u izraelskoj vojnoj kampanji odmazde, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje kontroliše Hamas.
Ti podaci, koje UN smatraju pouzdanim, ne preciziraju broj ubijenih boraca, ali ukazuju da više od polovine mrtvih čine djeca i žene.
Prema izvještaju UNCTAD-a, izraelske vojne operacije su gurnule Gazu "iz stanja nerazvijenosti u stanje potpune propasti".
UN procjenjuje da će za obnovu palestinske teritorije biti potrebno približno 70 milijardi dolara.
- Čak i u optimističnom scenariju, u kojem rast dostiže dvocifren broj i strana pomoć pristiže, biće potrebno nekoliko decenija da Gaza povrati kvalitet života od prije oktobra 2023. godine - naglašava se u izvještaju.
UNCTAD poziva na sprovođenje "sveobuhvatnog plana oporavka" koji kombinuje "koordinisanu međunarodnu pomoć, obnavljanje fiskalnih transfera" iz Izraela u Gazu, kao i mjere za ublažavanje ograničenja u trgovini, putovanjima i investicijama.
Ta agencija UN poziva na uspostavljanje, u sklopu tog okvira, univerzalnog osnovnog dohotka u Gazi kako bi se obezbijedila egzistencija svih stanovnika, u obliku "obnovljivog i bezuslovnog" programa novčane pomoći koji bi se isplaćivao mjesečno.
UNCTAD napominje da su na okupiranoj Zapadnoj obali "nasilje, ubrzano širenje naselja i ograničenja mobilnosti radne snage" odgovorni za najgori ekonomski pad otkako je agencija počela da vodi evidenciju 1972. godine.

UN zabrinute za opstanak Pojasa Gaze: "Ozbiljne sumnje u sposobnost da se obnovi kao mjesto za život"

Crna Gora, uz zemlje Evropske unije, države kandidatkinje, Lihtenštajn, Ujedinjeno kraljevstvo i mnoge druge, glasala je protiv nacrta „Rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma i neonacizma“ na Trećem komitetu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pošto ruski dokument koristi narativ o navodnom širenju neonacizma u Evropi kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu.
No, iako je nacrt rezolucije usvojen, zapadne zemlje ističu da borba protiv nacizma ostaje univerzalna, ali ne smije da služi kao opravdanje za teritorijalnu agresiju.
Ruska Federacija je to potvrdila govoreći u ime kosponzora nacrta rezolucije na sjednici Komiteta za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a 14. novembra.
- Sjenka nacizma obuzima gradove i čitave zemlje u Evropi. Oni koji su sarađivali sa nacistima i počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti danas se predstavljaju kao nacionalni heroji ili kao dio nacionalnih oslobodilačkih pokreta - ocijenio je predstavnik Rusije u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Da nije riječ o univerzalnoj borbi protiv nacizma, već o političkoj instrumentalizaciji tog pitanja, tvrde gotovo sve zapadne zemlje.
Zato je Evropska unija, zajedno sa državama kandidatkinjama, uključujući i Crnu Goru, uložila amandman kojim se jasno osuđuje rusko korišćenje narativa o neonacizmu kako bi opravdala napad na Ukrajinu. To je u ime EU i država kandidatkinja objasnila predstavnica Danske.
- Specijalni izvjestilac sa zabrinutošću primjećuje da je Ruska Federacija nastojala da opravda svoju vojnu invaziju i teritorijalnu agresiju u Ukrajini navodnim ciljem eliminisanja neonacizma. Upotreba neonacizma kao izgovora za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno podriva istinske napore da se neonacizam suzbije - navela je predstavnica Danske u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Slične poruke stigle su i od Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Novog Zelanda i drugih članica Generalne skupštine UN-a.
Naglašavaju da kritika Rusije ne znači odbacivanje borbe protiv nacizma, već odbacivanje zloupotrebe tog pitanja, te poručuju da je neophodno da se međunarodna zajednica odupre pokušajima politizacije ovih pitanja, kako bi se zaista suzbili rasizam i netolerancija.
- Japan je zabrinut što ova rezolucija pominje neonacizam na način koji razvodnjava i skreće pažnju sa stvarnog problema. Konkretno, Ruska Federacija nastavlja da pogrešno koristi ovu naraciju u vezi sa svojim očiglednim kršenjem međunarodnog prava protiv Ukrajine. Iako svaka nacija ima pravo da se bavi ekstremizmom, upotreba takve retorike za opravdavanje teritorijalne invazije otvara važna pitanja u pogledu istorijske tačnosti i integriteta globalnih napora u borbi protiv nacizma -naveo je predstavnik Japana u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a decidan je da su i dalje zgroženi ruskim pokušajima da ovu rezoluciju iskoristi kao opravdanje za svoje postupke u nezakonitoj invaziji na Ukrajinu.
- Iako naslov navodi da joj je cilj borba protiv glorifikacije nacizma i neonacizma, u stvarnosti rezolucija besramno manipuliše istorijskom istinom. Rusija nastavlja da širi dezinformacije, ugrađene u ovaj nacrt rezolucije, kako bi promovisala lažne narative. Ruski narativ tvrdi da je neonacizam osnovni uzrok Putinovog rata protiv Ukrajine. To je gnusna laž - naveo je on.
Predstavnica Novog Zelanda u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a ocijenila je da Rusija nastoji da prisvoji lažne narative, uključujući glorifikaciju nacizma, kao izgovor za svoj agresorski rat protiv Ukrajine.
- Što je u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih nacija, koja zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države - naglasila je ona.
Uprkos protivljenju evropskih zemalja i njihovom amandmanu, nacrt Rezolucije je usvojen. 114 država glasalo je za, 52 su bile protiv, a njih 12 uzdržane. Dokument su, među ostalima, podržale zemlje poput Uzbekistana, Nikaragve, Pakistana, Srbije.
Turska je bila uzdržana. Japan, Ujedinjeno kraljevstvo, države EU i zemlje kandidatkinje, među kojima i Crna Gora, poručile su da je borba protiv nacizma univerzalna i neupitna, ali ne smije postati političko oružje.
Nacrt rezolucije proslijeđen je Generalnoj skuštini UN-a na konačno usvajanje.

Crna Gora protiv nacrta rezolucije i ruske političke instrumentalizacije: Borba protiv nacizma ne smije služiti kao opravdanje za teritorijalnu agresiju

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović sastao se danas sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Ivanović je čestitao Tiso na imenovanju i poželio dobrodošlicu u Crnu Goru, izrazivši uvjerenje da će se saradnja sa Ujedinjenim nacijama nastaviti razvijati kroz snažan, partnerski i efikasan okvir.&nbsp;
Naglasio je da je dosadašnja saradnja bila od posebnog značaja za vanjsku politiku Crne Gore, naročito u kontekstu našeg evropskog puta.
"U razgovoru je istaknut značaj rada tijela i agencija Ujedinjenih nacija prisutnih u Crnoj Gori, posebno u oblastima održivog razvoja, klimatskih politika, migracione politike, socijalne kohezije i jačanja kapaciteta za demokratsko upravljanje. Ivanović je naglasio da je dugogodišnja saradnja sa UN sistemom, naročito u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, komplementarna procesu evropske integracije i predstavlja važan oslonac u reformskim naporima države", navodi se u saopštenju.
Rezidentna koordinatorka Tiso čestitala je Crnoj Gori na rezultatima iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije, u kojem je, kako se navodi, zemlja prepoznata kao najbolje rangirani kandidat za članstvo u EU.
"Tiso i Ivanović saglasili su se da je Crna Gora već jasno profilisana kao aktivna članica Ujedinjenih nacija, zbog čega ima i dodatnu predispoziciju za jačanje uloge države u multilateralnim procesima.
Sagovornici su izrazili spremnost da zajednički rade na produbljivanju saradnje i njenom daljem unapređenju u skladu sa razvojnim prioritetima Crne Gore i mandatom Ujedinjenih nacija", zaključuje se u saopštenju.

Ivanović sa Karolin Tiso: Produbljivanje partnerstva i snaženje zajedničkih razvojnih prioriteta

Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija uputile su Vladi Crne Gore zvanično pismo u kojem izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog javnih i medijskih napada visokih državnih funkcionera iz Demokratske Crne Gore na advokata Veselina Radulovića i izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA), Teu Gorjanc Prelević.
Kako se navodi u dokumentu datiranom 17. septembra 2025. godine, pismo su potpisale:
- Margaret Satterthwaite, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata,
- Irene Khan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i
- Mary Lawlor, specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava.
U pismu se navodi da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Prema navodima izvjestiteljki:
- napadi na Radulovića uslijedili su nakon što je kritikovao pravni okvir vetinga u policiji i najavio krivične prijave protiv visokih državnih funkcionera,
- dok su napadi na Gorjanc Prelević uslijedili nakon njenog javnog poziva na zaštitu advokata od političkih pritisaka i poštovanje garancija pravičnog postupka.
– Iako ne želimo prejudicirati tačnost ovih navoda, izražavamo ozbiljnu zabrinutost zbog izjava visokih državnih zvaničnika usmjerenih protiv gospodina Radulovića, zbog obavljanja njegovih dužnosti kao advokata, i protiv gospođe Gorjanc, zbog njenog istupanja u odbranu rada advokata i garancija pravičnog postupka. Zabrinuti smo jer izgleda da su ove prijetnje i zastrašivanje nastupili u direktnoj vezi sa legitimnim obavljanjem njihovih profesionalnih funkcija – navodi se u pismu.
Specijalne izvjestiteljke upozorile su da ovakvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini, te da, prema dostupnim informacijama, nadležni organi u Crnoj Gori nijesu pokrenuli istragu povodom slučaja.
U dokumentu se od Vlade Crne Gore zahtijeva da:
- dostavi informacije o navodima,
- objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc Prelević,
- navede koje garancije postoje da advokati mogu raditi bez pritisaka i ometanja,
- objasni na koji način država obezbjeđuje bezbjedno i podsticajno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja.
Do dobijanja odgovora, UN izvjestiteljke su apelovale da se zaustave sve radnje koje mogu kršiti prava, da se spriječi njihovo ponavljanje i da se, ukoliko se navodi potvrde, obezbijedi odgovornost odgovornih lica.
Prema podacima objavljenim na sajtu specijalnih procedura Ujedinjenih nacija, Vlada Crne Gore nije odgovorila u predviđenom roku od 60 dana, pa je objavljeno samo pismo upućeno Vladi, dok njen odgovor nije dostavljen.

Ujedinjene nacije izrazile “ozbiljnu zabrinutost” zbog medijskih i političkih napada funkcionera Demokrata na Veselina Radulovića i Teu Gorjanc Prelević

Danas će u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku biti svečano otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, podignut povodom 30. godišnjice genocida i kao trajni podsjetnik na 8.372 nevinih žrtava.
Iz Delegacije BiH pri Ujedinjenim nacijama podsećaju da je postavljanje spomenika rezultat procesa koji traje godinama, a posebno aktivnosti koje su započele nakon što je Generalna skupština UN-a u maju 2024. usvojila rezoluciju A/RES/78/282. Tom rezolucijom 11. jul je proglašen "Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine", a od Generalnog sekretara zatraženo je uspostavljanje Programa informisanja javnosti "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije", prenosi N1 Sarajevo.
Temelji spomenika postavljeni su pod zemlju i čine konstrukciju tešku oko pet tona, dok se iznad površine nalazi dio izrađen od kamena i čelika, težak oko tri tone. Spomenik je oblikovan kao Cvijet Srebrenice – simbol boli, nade, otpornosti i istine.
Jedanaest latica cvijeta predstavlja datum početka genocida – 11. jul, dok bijela boja simbolizuje nevinost žrtava, a zelena obnovu i nadu. Boje i forme cvijeta asociraju i na mezare žrtava koje se svake godine ukopavaju u Potočarima.
Obilježavanje i samo otkrivanje organizuju Organizacija za genocid u Srebrenici i Program UN-a za informisanje javnosti, kao dio globalnih aktivnosti posvećenih 30. godišnjici genocida.
Program informisanja javnosti o genocidu u Srebrenici, kojim upravljaju Odeljenje za globalne komunikacije (DGC) i Kancelarija za prevenciju genocida (OSAPG), uključuje:
– obilježavanje Međunarodnog dana 11. jula,
– razvoj obrazovnih i informativnih programa koji čuvaju utvrđene činjenice,
– prikupljanje svjedočanstava preživjelih,
– borbu protiv poricanja i iskrivljavanja istorijskih činjenica,
– pripreme za obilježavanje 30. godišnjice 2025. godine.
Iz Delegacije BiH pri UN-u naglašavaju da je trajni spomenik fizički izraz poruke sadržane u rezoluciji: "da Srebrenica nikada ne smije biti potisnuta na marginu istorije te da se očuva sećanje na žrtve, kao i na odgovornost međunarodne zajednice".
- Postavljanjem ovog spomenika u Ujedinjenim nacijama odajemo počast jednom bolnom poglavlju istorije UN-a, ali i stvaramo trajni podsetnik s jasnom porukom – da se ovakvi užasi nikada više ne smeju ponoviti - poručili su iz Delegacije BiH.

UN otkriva spomenika žrtvama genocida u Srebrenici: "Cvijet koji će čuvati istinu"

Dok Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda sjutra glasa o rezoluciji kojom se podržava sveobuhvatni plan prekida vatre u Gazi, ministar vanjskih poslova Izraela Gideon Sar izjavio je da njegova zemlja neće dozvoliti stvaranje palestinske države.
Za razliku od prethodnih nacrta, u najnovijem nacrtu ove rezolucije se spominje moguća buduća palestinska država.
- Izrael neće pristati na uspostavljanje palestinske terorističke države u srcu Zemlje Izraela, na zanemarivoj udaljenosti od svih njenih naseljenih centara i s topografskom kontrolom nad njima - kazao je Sar.
Rezolucija bi Gazu predala Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF) i administraciji kojom bi upravljao Odbor za mir kojim predsjedava američki predsjednik Donald Tramp.
Nacrt rezolucije u koji je u četvrtak AFP imao uvid, "pozdravlja osnivanje Odbora za mir", prijelaznoga upravnog tijela za Gazu, kojim bi možda predsjedavao Tramp s mandatom do kraja 2027. godine.

Sar prijeti uoči glasanja o rezoluciji o miru u Gazi: Neće biti palestinske države u srcu Izraela

Libanske vlasti saopštile su da će podnijeti žalbu Savjetu bezbjednosti UN zbog izraelske gradnje zida na jugu Libana, kako su u petak prenijele Privremene snage UN u Libanu (UNIFIL).
Izrael je odbacio optužbe UNIFIL-a, pozivajući se na "jačanje fizičke barijere" duž linije razgraničenja sa svojim sjevernim susjedom, ali ne i na libanskoj teritoriji.
Kabinet libanskog predsjednika Žozefa Auna naložio je "podnošenje hitne žalbe Savjetu bezbjednosti UN protiv Izraela zbog izgradnje betonskog zida na južnoj granici Libana", koji prelazi takozvanu plavu liniju, granicu između dvije zemlje.
Kabinet je zatražio da žalbu "prate izvještaji koje su izdale UN, a koji opovrgavaju izraelsko poricanje izgradnje zida".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fynetnews%2Fstatus%2F1989779434627633329%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989779434627633329%7Ctwgr%5E6fb8fff836d16330c3d3f0bd2d26a421cf4d66c9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
UNIFIL je u petak naveo da je u oktobru otkrio betonski zid koji je podigla izraelska vojska jugozapadno od Jaruna.
- Istraga je potvrdila da je zid prelazio Plavu liniju, tako da više od 4.000 kvadratnih metara libanske teritorije postaje nepristupačno stanovnicima - dodaje se u saopštenju.
Od početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, izraelska vojska "sprovela je niz mjera, uključujući jačanje fizičke barijere duž sjeverne granice", rekao je za AFP neimenovni portparol izraelske vojske.
On je dodao da zid ne prelazi plavu liniju, navodeći da je njegova izgradnja počela 2022. godine.
Poslije početka rata u Gazi, libanski proiranski pokret Hezbolah otvorio je front ispaljivanjem raketa iz južnog dijela Libana na sjeverni dio Izraela, tvrdeći da djeluje u znak podrške svom savezniku, Hamasu.
Ta neprijateljstva su se pretvorila u otvoreni rat u septembru 2024. godine, prije nego što je krajem novembra postignut sporazum o prekidu vatre.

Liban optužio Izrael za gradnju zida na jugu zemlje, najavljena žalba UN-u

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Tag: un