U cilju jačanja kapaciteta crnogorskog pravosuđa kroz organizaciju specijalizovanih obuka za sudije, na sastanku održanom u Vrhovnom sudu Crne Gore dogovorena je saradnja Vrhovnog suda Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Sastanku su prisustvovale sekretarka Vrhovnog suda Ksenija Jovićević Korać i savjetnica Jelena Rašović, projektna menadžerka u UNDP-u Ivana Bogojević Mandić i savjetnik za tranzicionu pravdu i regionalni menadžer projekta „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“ Ivan Jovanović.
- Dogovorena saradnja obuhvata realizaciju obuka za sudije u Crnoj Gori koje će biti podijeljene u dva segmenta. Prvi segment biće usmjeren na unapređenje razumijevanja postupaka pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom Ujedinjenih nacija za krivične sudove (IRMCT), dok će drugi segment biti posvećen razmjeni iskustava i dobre prakse sa kolegama sudijama iz regiona - saopšteno je iz -Vrhovnog suda.
U drugoj fazi projekta, kako je rečeno, poseban fokus biće stavljen na zaštitu prava žrtava, kao i na jačanje kapaciteta Službi za pružanje podrške žrtvama i svjedocima.
Sagovornici su ocijenili da je ova saradnja od značaja za dalje unapređenje pravosudnog sistema, jačanje regionalne saradnje i izgradnju povjerenja, uz puno poštovanje principa vladavine prava i zaštite ljudskih prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Počinje saradnja Vrhovnog suda i UNDP-a u oblasti obuka sudija za ratne zločine

Vlada Crne Gore, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), započela je realizaciju projekta „Unapređenje strateškog planiranja i izvještavanja kroz unapređenje informacionog sistema“, koji ima za cilj jačanje institucionalne koordinacije i digitalizaciju procesa planiranja i praćenja javnih politika.
Projekat će omogućiti modernizaciju i unapređenje Informacionog sistema za praćenje i izvještavanje (ISPI), čime će se pojednostaviti procesi strateškog planiranja, povećati transparentnost rada institucija i ubrzati realizacija državnih obaveza. Ovaj model predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za efikasno upravljanje nacionalnim razvojnim programima, kao i inicijativama koje će biti realizovane nakon pristupanja Evropskoj uniji.
Povodom početka projekta održan je radni sastanak u Generalnom sekretarijatu Vlade, kojem su prisustvovali zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vučić Popović i v.d. rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj Ranko Andrijašević, kao i predstavnici UNDP-a: zamjenica stalne predstavnice UN Silke Hollander, lider tima za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i projektna analitičarka za javnu upravu Maja Marković.
Na sastanku su dogovoreni početni koraci koji uključuju analizu postojećeg pravnog okvira, unapređenje propisa i definisanje procedura za uspostavljanje sistema koordinacije donatorske podrške i javnih politika. Time će biti obezbijeđen pravno obavezujući osnov za funkcionisanje nacionalnih institucija u ovoj oblasti.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku Generalnom sekretarijatu Vlade u cilju efikasnije implementacije aktivnosti, kvalitetne komunikacije sa međunarodnim partnerima i praktične primjene novih rješenja u radu javne uprave.
Zaključeno je da projekat otvara jasnu perspektivu unapređenja državnih kapaciteta, posebno u segmentu koordinacije razvojnih procesa. Realizacija ovih aktivnosti stvoriće i potrebne uslove za buduću ulogu Crne Gore u pružanju razvojne pomoći kao članice Evropske unije.

Vlada i UNDP pokreću digitalni sistem za efikasniju koordinaciju politika i donatorske podrške

Integritet je temelj efikasne javne uprave, a prevencija korupcije u zdravstvu mora biti nacionalni prioritet, poručeno je na događaju u Podgorici koji je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) organizovala u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Na skupu je predstavljen Izvještaj o procjeni primjene antikorupcijskih mjera u zdravstvu koji je ASK izradila uz podršku UNDP-a, i koji daje pregled stanja integriteta, identifikuje ključne izazove i ukazuje na oblasti za unapređenje.
Od 30 zdravstvenih ustanova koje su učestvovale u procjeni, najbolji učinak ostvarili su domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju. Na trećem mjestu je Dom zdravlja Andrijevica, četvrti je Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, a peti Klinički centar Crne Gore. Ukupan učinak u primjeni antikorupcijskih mjera u zdravstvenim ustanovama iznosi 47,85 odsto, što pokazuje potrebu za sistemskim pristupom u jačanju njihovih kapaciteta.
- Izvještaj pokazuje da je sistem unutrašnje revizije nedovoljno razvijen, da se rizici za osjetljive društvene grupe nedovoljno prepoznaju, te da većina ustanova nema potpuno uređene interne akte o zapošljavanju. Rezultati pokazuju da se u najvećoj mjeri ispunjavaju obaveze iz Zakona o sprečavanju korupcije - saopšteno je iz ASK-a.
ASK je na osnovu nalaza uputila 717 preporuka za unapređenje integriteta u radu zdravstvenih ustanova, a 17 institucija već je sprovelo 53 mjere, što pokazuje da ova metodološka procjena donosi rezultate.
Predsjednik Savjeta ASK-a, Pavle Ćupić, rekao je da istraživanja javnog mnjenja koje ASK sprovodi kontinuirano ukazuju da građani percipiraju zdravstvo kao sektor posebno izložen korupciji, te da je borba protiv korupcije u zdravstvu sastavni dio nacionalnih i globalnih antikorupcijskih prioriteta.
- Ekspertiza Komisije za antikorupciju i građanska prava Republike Koreje, zajedno sa podrškom UNDP-a, omogućila je da razvijemo inovativnu metodologiju za procjenu sprovođenja antikorupcijskih mjera. Ovaj pristup mijenja način na koji Agencija mjeri rizike, ali i način na koji institucije razmišljaju o integritetu. Borba protiv korupcije nije samo primjena zakona – to je promjena svijesti i izgradnja sistema u kojem je odgovornost pravilo, a ne izuzetak - istakao je Ćupić.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, ocjenila je da rezultati procjene pružaju vrijedne uvide u funkcionisanje jednog od ključnih sektora javnih usluga.
- Analize ove vrste pomažu da identifikujemo izazove, razumijemo sistemske rizike i, najvažnije, zajednički radimo na rješenjima. Izgradnja snažne infrastrukture integriteta zahtijeva trajnu posvećenost, saradnju i otvoren dijalog - naglasila je Paniklova, dodajući da UNDP ostaje pouzdan partner u jačanju integriteta javnog sektora.
Potpredsjednik Komisije za borbu protiv korupcije i građanska prava Republike Koreje, Lee Myeoung-Sun, podsjetio je da Crna Gora od 2021. razvija sopstvenu metodologiju zasnovanu na korejskom modelu:
- Ovaj model međunarodno je prepoznat kao dobra praksa jer pruža sistemski način identifikovanja slabosti, mjerenja rizika i unapređenja integriteta u javnom sektoru. Crna Gora je ovaj pristup već uspješno primijenila u različitim oblastima javnog sektora, što predstavlja značajan uspjeh - kazao je Myeoung-Sun.
Direktorica UNDP Centra za javne politike u Seulu, Anne Juepner, istakla je da su crnogorska iskustva poslužila kao inspiracija i drugim državama, uključujući Šri Lanku, koja je započela slične inicijative kroz programe UNDP-a. Time se potvrđuje značaj međunarodne saradnje i razmjene znanja u jačanju integriteta javnih institucija.
Agencija je u periodu od 2021. do 2025. godine sprovela procjenu primjene antikorupcijskih mjera u pet od 10 javnih sektora, a rezultate rada će predstaviti u decembru, na ovogodišnjoj globalnoj konferenciji zemalja potpisnica UN Konvencije za borbu protiv korupcije.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Nulta tolerancija na korupciju: Jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnoj upravi u Crnoj Gori“, koji sprovodi UNDP uz podršku globalne inicijative UNDP Centra za javne politike u Seulu i Vlade Republike Koreje.

Domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju najbolji u primjeni antikorupcijskih mjera

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Podatak da je samo 16 odsto privrednih gazdinstava u vlasništvu žena govori o tome kakav je njihov položaj, dok vlasništvo nad imovinom u Crnoj Gori ne prelazi 10 odsto, što je možda najbolja slika neravnopravnosti - ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Marija Blagojević iz UNDP-a.
Kako ističe, žene sa sela čine glavnu radnu snagu na tim poljoprivrednim domaćinstvima - vidjećete ih na pijacama, u štalama, na polju, kako u isto vrijeme rade i na domaćinstvu i kući, a nećete ih vidjeti u administrativnim statistikama koje govore o tome da su one vlasnice domaćinstava ili poljoprivrednog zemljišta.
- Samo je 11 odsto onih koje su samostalni vlasnici određenog dijela poljoprivrednog zemljišta - precizirala je Blagojević.
Dodaje da u Crnoj Gori gotovo trećina žena živi u ruralnim zajednicama, a položaj žena u tim zajednicama i dalje je obilježen ekonomskim, zdravstvenim i društvenim nejednakostima.&nbsp;
- Iako žene čine ključnu snagu u loljoprivredi i životu u lokalnim zajednicama, podaci UNDP-a pokazuju da je samo 16 odsto žena registrovano kao nosilac gazdinstva, dok su više od 70 odsto osiguranika u poljoprivredi muškarci - rekla je Blagojević.&nbsp;
Statistika pokazuje, prema njenim riječima, kakva je stvarna slika života žena u Crnoj Gori, posebno žena na selu koje društvo vrlo često zaboravi.
- Zaboravljene su u širem društvenom kontekstu, jer se uvijek nekako bavimo ženama iz urbanih područja i zaboravljamo da kod žena koje žive na selu postoji dodatni nivo strukturalnih neravnopravnosti koje se dešavaju - navela je Blagojević.&nbsp;
Podsjeća da više od 50 odsto građana Crne Gore smatra da su muškarci prirodno bolji lideri nego žene, te se još smatra da je za porodicu bolje da muškarac privređuje, a da "žena bude u kući".
Blagojević smatra da su zakonske norme i okviri prihvatljivi, ali je sporna brzina kojom se mijenja svijest građana u odnosu na zakonsku normativu.&nbsp;
- Uskoro ćemo predstavljati jedno istraživanje koje smo prošle godine radili i koje obuhvata dio podataka o nasilju, pa ćete vidjeti realnost života u Crnoj Gori. To nije samo realnost života u Crnoj Gori, to vam je realnost života globalno, jer nemate nijednu zemlju koja je u potpunosti postigla rodnu ravnopravnost. Imate neke koje su bliže, neke koje nijesu, a to vam ukazuje koliko su društvene norme i određeni obrasci ponašanja kojima smo svi mi skloni, jer smo prosto živjeli u takvom okruženju i koliko je teško pomjerati svijest i zakonske norme u tom dijelu - zaključila je Blagojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRvDL27n3e7s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Blagojević: Tek 10 odsto žena vlasnice kompletne imovine

Gubimo ljude, a prostor koristimo neodrživo. Potreban nam je Institut prostornog planiranja kao profesionalna savjetodavna institucija za razvoj i planiranje prostora, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa vršiocem dužnosti administratora Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Haoliangom Xuom. Kako je saoptšeno iz Kabineta predsjednika države, na sastanku je razgovarano je o daljem produbljivanju saradnje UNDP-a i Crne Gore u oblastima ključnim za evropske integracije - modernizaciji javne uprave i kvalitetnom upravljanju, jačanju institucionalnih kapaciteta i sprovođenju inkluzivnih reformi, u skladu sa Agendom 2030 i petogodišnjim Okvirom saradnje Ujedinjenih nacija. Milatović je rekao da je podrška UNDP-a važan oslonac u ispunjavanju obaveza u pregovaračkim poglavljima.&nbsp; Posebno je naglasio vrijednost Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, kao dodatnog mehanizma za mobilizaciju sredstava za projekte održivog razvoja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181052_253db118b8b68d450732b510bade3c29f44fd0b0081e3120314631d09db944b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181052_253db118b8b68d450732b510bade3c29f44fd0b0081e3120314631d09db944b9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Haoliang Xu."> </figure>  - Crna Gora čvrsto posvećena ciljevima Ujedinjenih nacija i njihovim principima. Kao dobar susjed i pouzdan partner, svaku javnu politiku usmjeravamo ka agendi pristupanja Evropskoj uniji. Uloga UNDP-a u Crnoj Gori je vidljiva i dragocjena, posebno u modernizaciji upravljanja i reformama koje vode inkluzivnom razvoju. Dva su velika izazova: demografija i prostorno planiranje. Gubimo ljude, a prostor koristimo neodrživo. Potreban nam je Institut prostornog planiranja kao profesionalna savjetodavna institucija za razvoj i planiranje prostora - kazao je Milatović. Sagovornici su razmijenili mišljenja o prioritetima saradnje u narednom periodu - od zelene tranzicije i digitalizacije do politika u borbi protiv siromaštva.&nbsp; Istaknuta je i kandidatura Crne Gore za Izvršni odbor UNDP/UNFPA/UNOPS za period 2028–2030, kao potvrda opredijeljenosti za jačanje uloge u multilateralnim forumima. „Bilo je zadovoljstvo ponovo se susresti sa Predsjednikom Crne Gore nakon našeg sastanka u Njujorku. Napredak Crne Gore u evropskim integracijama pokreće održivi razvoj. UNDP je ponosan što podržava modernizaciju upravljanja, jačanje kapaciteta i inkluzivne reforme usmjerene ka svim građankama i građanima, u skladu sa Agendom 2030 i prioritetima EU“, kazao je vršilac dužnosti administratora UNDP-a Haoliang Xu.

Milatović sa administratorom UNDP-a: Gubimo ljude, a prostor koristimo neodrživo - potreban nam je Institut prostornog planiranja

Ministarstvo javne uprave i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori predstavili su Džepni vodič za orijentaciju službenika/ca u javnoj upravi, izrađen u okviru projekta „E-usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na COVID-19“koji je finansirala Evropska unija, saopšteno je iz MJU.&nbsp;
Ovaj priručnik, kako se dodaje, pruža zaposlenima i kandidatima za rad u javnoj upravi praktične i jasne informacije o pravilima, procedurama i vrijednostima koje čine osnovu profesionalnog i odgovornog rada u službi građana i privrede. Razvijen u saradnji UNDP-a, Ministarstva javne uprave i Uprave za ljudske resurse, ovaj vodič na jednostavan način doprinosi boljoj orijentaciji novih službenika/ca i jačanju kapaciteta institucija.
- Naš cilj je javna uprava koja je efikasna, transparentna i bliža građanima. Džepni vodič pomoći će službenicima/ama da bolje razumiju sistem i svoje obaveze, a građanima i privredi da osjete benefite profesionalne i moderne administracije - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova je kazala da je unapređenje rada institucija i jačanje povjerenja građana u javnu upravu jedno je od ključnih područja djelovanja UNDP-a.&nbsp;
- Ovaj vodič je konkretan alat koji olakšava uvođenje novih službenika/ca u sistem i doprinosi boljem pružanju javnih usluga - izjavila je Paniklova.
Vodič je dostupan u elektronskoj formi<a href="https://www.undp.org/cnr/montenegro/publications/dzepni-vodic-za-orijentaciju-sluzbenika/ca-u-javnoj-upravi"> na sajtu UNDP-a</a>, a odštampano je i 250 primjeraka koji će biti distribuirani javnom sektoru.

MJU: Predstavljen Džepni vodič za orijentaciju službenika/ca u javnoj upravi

Žene u Crnoj Gori zarađuju u prosjeku svega 78 centi za svaki euro koji zaradi muškarac, a većina žena iz ruralnih sredina ne nasljeđuje ništa od porodice, što ih ostavlja bez imovine. Ipak, sve veći broj žena na sjeveru preuzima ulogu preduzetnica i inovatorki, pokazujući da ovaj region ima nedovoljno iskorišćen potencijal - poručeno je na otvaranju petog Biznis foruma u Bijelom Polju, koji je organizovala Opština Bijelo Polje u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Privrednom komorom Crne Gore.
Forum će tokom dva dana okupiti predstavnike Vlade, predsjednike opština, privredu, dijasporu i međunarodne partnere sa ciljem da otvori nova polja saradnje i investicija za ravnomjerniji razvoj zemlje, sa posebnim fokusom na ulogu žena i preduzetništva u ruralnim sredinama.
Prema istraživanju UNDP-a, žene na sjeveru Crne Gore suočavaju se sa dvostrukim preprekama: nedostatkom ekonomskih resursa i duboko ukorijenjenim stereotipima. Više od polovine ispitanica iz ruralnih sredina smatra da su muškarci bolji lideri, dok polovina vjeruje da se uspjesi žena prečesto pripisuju izgledu, a ne sposobnostima.
Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, podsjetila je da nijedna od 25 opština u Crnoj Gori nema predsjednicu opštine, te da kapaciteti ženskog liderstva i dalje nisu dovoljno prepoznati i zastupljeni:
- Iza ovih brojeva kriju se priče o izgubljenom potencijalu i o velikim prilikama jer svaki procenat napretka u osnaživanju žena znači snažnije zajednice, otpornije porodice i konkurentniju ekonomiju. Žene, posebno iz ruralnih sredina, moraju biti u centru zelene tranzicije kao liderke, preduzetnice i inovatorke- poručila je Paniklova.
Petar Smolović, predsjednik Opštine Bijelo Polje, ocjenio je da sjever ima resurse i kapacitete koji mogu biti pokretač razvoja države.
- Sjever Crne Gore ima potencijal koji tek treba da se oslobodi – od prirodnih resursa i turističkih kapaciteta, preko poljoprivrede i prehrambene industrije, do novih digitalnih i zelenih tehnologija. Upravo ovakvi skupovi nam pomažu da te potencijale pretvorimo u konkretne projekte i radna mjesta. Bijelo Polje, kao administrativni i privredni centar sjevera, želi biti lider u tom procesu- kazao je Smolović.
Na važnost zajedničkog djelovanja ukazala je i predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić.
- Sjever Crne Gore, ima i pravo i potrebu da se razvija u korak sa državom, i zato pozivam da se ovogodišnji Bjelopoljski biznis forum zatvori usvajanjem odgovarajućih zaključaka, po prioritetima i zajedničkim interesima više opština. Iza tih zaključaka treba da stanu opštine sjevera, i da ih, kroz svoj djelokrug rada, podrže uključene institucije. Privredna komora Crne Gore će to prva učiniti- izjavila je Drakić.
Karolin Tiso, rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, istakla je značaj podrške ženama iz ruralnih sredina u jačanju preduzetništva i ekonomskog razvoja.
- Tamo gdje su žene uspješne, zajednice napreduju. Podrška ženama preduzetnicama nije pitanje dobročinstva, već pametna investicija u budućnost Crne Gore. Zato Ujedinjene nacije, zajedno sa partnerima, stavljaju u poseban fokus osnaživanje žena sa sjevera kako bi imale ključnu ulogu u razvoju svojih zajednica i jačanju ekonomije ovog kraja- kazala je Tiso.
Prvi dan Foruma bio je posvećen kapitalnim projektima i ulozi dijaspore, dok će drugog dana fokus biti na ženama i zelenoj tranziciji. Biće predstavljeni i rezultati projekta EmpowHer, koji UNDP sprovodi u partnerstvu sa Organizacijom UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), a kroz koji je više od 60 žena sa sjevera Crne Gore prošlo obuke i mentorstvo za razvoj biznisa.

UNDP: Žene preduzetnice potencijal razvoja sjevera

Crna Gora je usvojila zakon koji garantuje najmanje 40 posto žena na izbornim listama, umjesto dosadašnjih 30, a to je uspjela uz veliku podršku UNDP-a - kazala je u Ljetnjem programu, na Televiziji E, Marija Blagojević, istraživačica i ekspertkinja za rodnu ravnopravnost iz UNDP.&nbsp;
Osam godina je trajao cjelokupan proces, kaže Blagojević, od 2016.godine i zahtjeva Ženske političke mreže 2017.godine.
- Ženska politička mreža je tada jednako kao danas Ženska liderska mreža bila primjer kako žene kad se umreže imaju tu mogućnost da pokažu šta je kultura dijaloga i da kad se ne slažu u najvećem dijelu svojih stavova ona neka zajednička ideja koja ih vodi, ideja solidarnosti, hrabrosti i činjenice da žele da urade nešto više za buduće generacije može da dovede do toga da se jednom zajedničkom akcijom postigne ovakav cilj - rekla je Blagojević.&nbsp;
Podsjeća da se mnogo radilo sa ženama iz Ženske liderske mreže, aktivistkinjama, uz veliku podršku, dodaje ona, UNDP-ja i Evropske unije u okviru programa ,, Ujedinjeni u ravnopravnosti”.&nbsp;
- Veliki je korak napravljen, ne znam da li su ljudi svjesni važnosti. Drago mi je da je tema aktuelna i s vaše strane, i veliki broj medija govori o tome, jer i pored drugih reformi koje su se desile ovo je zaista jedan veliki iskorak za Crnu Goru, uzimajući u obzir da je i 30 posto kvota koja je ušla prvi put 2011.godine i za nju su borbe trajale deceniju i više. Nije to mali korak, naravno da je ono čemu mu težimo, i što nam govore međunarodne organizacije i preporuke, jeste paritet, jer &nbsp;u Crnoj Gori ima više od 50 posto žena, a nažalost ne toliko moći, ni resursa, ni uticaja u društvu i prosto je civilizaciǰski iskorak da na ovaj način se to približi i niveliše donekle - istakla je Blagojević.
Kaže da je kvota od 40 posto žena u politici model, ili privremena mjera kojom se teži da se postigne nivo svijesti u društvu i ravnopravnost, naglašava ona, u kojem kvote neće više biti potrebne.
Podsjeća i na sociološka istraživanja koja kažu da je potrebno do četiri generacije da se jedna društvena norma, dobra, &nbsp;ili loša, koja je ukorijenjena u nekom društvu, &nbsp;promijeni.
- Nema društva koje postiglo punu rodnu ravnopravnost u svijetu, pa čak ni skandinavske zemlje koje su postigle veliki nivo rodne ravnopravnosti, ne još potpuni. Kvota kao alat se koristi da osigura prisustvo, definitivno će ovo povećanje osigurati da bude više žena u parlamentu, da li će ih biti tačno 40 posto to je neizvjesno, uzimajući u obzir da je sad sa 30 posto postoje partije koje osvoje dva ili tri poslanička mjesta, a po rasporedu su žene bile na 4. mjestu, neke upšte nijesu imali žene na tim mjestima, pa se procenat smanjuje. Da li će se glas žena vrednovati kao glas muških kolega je pitanje za milion dolara, jer zavisi od drugih faktora i zato naglašavam da je kvota samo alat koji osigurava prisustvo - zaključila je Blagojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUGyNOi3Rapo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Blagojević: Kad se žene umreže imaju mogućnost da pokažu šta je kultura dijaloga

Zahtjev Odbora za rodnu ravnopravnost o uvođenju kvote od 40 odsto za manje zastupljeni pol u Zakon o izboru odbornika i poslanika ključni je korak naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti, ocijenili su iz Programa Ujedinjenih nacija za razvoj. 
 
Iz UNDP-a su kazali da jučerašnju sjednicu skupštinskog Odbora, na kojoj je ponovo pokrenuto pitanje uvođenja kvote od 40 odsto za manje zastupljeni pol, prepoznaju kao važan korak ka ostvarivanju rodne ravnopravnosti u političkom životu zemlje. 
 
- Žene su ponovo pokazale odlučnost i dosljednost u svojim zahtjevima, s punim pravom zagovarajući da se u izbornu reformu uvrsti kvota od 40 odsto za manje zastupljeni pol, uz mjere koje obavezuju da među tri kandidata na izbornim listama bude najamanje jedna žena, kao i sankcije za neispunjavanje ovih uslova- navodi se u saopštenju. 
 
Kako se ističe, taj zahtjev Odbora za rodnu ravnopravnost, udruženih članica Ženske političke i Ženske liderske mreže, predstavlja ključni korak naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti. 
 
Iz UNDP-a su rekli da trend umrežavanja žena u različitim sferama društvenog života postaje dio snažnog društvenog pokreta i da ta organizacija ostaje posvećena pružanju pune podrške u ostvarenju ciljeva iz Strategije rodne ravnopravnosti. 
 
- Ovaj pokret, zasnovan na solidarnosti i zajedničkoj borbi, predstavlja pravu garanciju za održivi razvoj društva i napredak u postizanju rodne ravnopravnosti- naveli su iz UNDP-a. 
 
Oni su ocijenili da, iako su postignuti značajni koraci, i dalje postoje ozbiljni izazovi u ostvarivanju punih prava žena, uključujući strukturnu diskriminaciju, isključenost žena iz odlučivanja, nedostatak adekvatne finansijske podrške i nasilje prema ženama u javnoj sferi i politici. 
 
Ti izazovi, kako su naglasili iz UNDP-a, ne smiju biti prepreka daljem napretku. 
 
- Naprotiv, udruženi napori žena i muškaraca, zajedno sa snažnim umrežavanjem žena, predstavljaju temelj za izgradnju društva jednakih šansi- navodi se u saopštenju. 
 
Iz UNDP-a su kazali da pozdravljaju napore svih relevantnih aktera koji se zalažu za unapređenje rodne ravnopravnosti kroz Zakon o izboru odbornika i poslanika. 
 
- Inicijativa za uvođenje kvote od 40 odsto u Skupštini Crne Gore, uz sankcije za nepoštovanje, predstavlja konkretan korak ka ostvarivanju održivih promjena- kaže se u saopštenju. 
 
U UNDP-u smatraju da je samo kroz politiku koja ravnopravno uključuje sve građane - i žene i muškarce, moguće ostvariti pravedan i održiv razvoj.

UNDP: Uvođenje kvote od 40 odsto za žene u Skupštini korak je naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: undp