Na studijski master program „Studije roda“ ove godine upisano je 18 studenata i studentkinja, a očekivanja su da će interesovanje u narednim godinama biti znatno veće zbog velike zainteresovanosti za ovaj program. To je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, kazala ekspertkinja za rodnu ravnopravnost i jedna od studentkinja ovog smjera, Slavica Striković.
Otvaranje smjera „Studije roda“ na Institutu za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, prema njenim riječima, otvara važna pitanja o položaju i pravima žena i muškaraca u crnogorskom društvu.
Crna Gora, kako navodi Striković, ima relativno dobar zakonski okvir u oblasti rodne ravnopravnosti, za šta dobija i pohvale Evropske unije. Ipak, ističe da je patrijarhat i dalje snažno prisutan i da se kroz ukorijenjene običaje i društvene norme često obesmišljava primjena postojećih zakona.
- Različita plata za isti rad, rast rodno zasnovanog nasilja, mali broj žena u politici uprkos zakonskim kvotama, svega 18 odsto ministarki u Vladi, kao i gotovo nepostojeće učešće žena na mjestima odlučivanja, čak i u profesijama koje su izrazito feminizirane poput obrazovanja i zdravstva, pokazuju dubinu problema. Žene obavljaju najveći dio posla, ali kada je riječ o odlučivanju, izvještavanju ili političkoj vidljivosti – njih gotovo da nema“, kazala je Striković.
Podsjetila je da je i ranije bilo pokušaja otvaranja sličnog studijskog programa, ali da za to nije postojala dovoljna institucionalna volja, te da su se tek sada stekli svi uslovi za njegovo pokretanje. Proces dobijanja licenci i akreditacija trajao je dvije godine, a upis je realizovan početkom oktobra.
Striković naglašava da je cilj da „Studije roda“ postanu dugoročan i održiv projekat koji će proizvesti konkretne promjene u društvu, prije svega kroz kvalitetne nastavne programe i angažman stručnih predavača i predavačica.
- Ideja je da se kroz generacije formira čitav korpus ljudi osposobljenih za naučno-istraživački rad, ali i spremnih da stečena znanja primjenjuju u sektorima iz kojih dolaze – javnom, privatnom, medijima i nevladinom sektoru. Kroz rodnu prizmu možemo prepoznati da mnoge pojave koje smatramo normalnim predstavljaju duboku nepravdu, i da svi imamo odgovornost da narednim generacijama ostavimo pravednije i bolje društvo- zaključila je Striković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Striković: Master program ''studije roda'' na UCG iskorak ka rodnoj ravnopravnosti

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG) prihvatio je zahtjev za akreditaciju zajedničkog međunarodnog master akademskog studijskog programa Pomorska robotika u plavoj ekonomiji /Maritime Robotics in Blue Economy/, na engleskom jeziku.
&nbsp;Kako je saopšteno iz UCG, na sjednici Upravnog odbora odlučeno je i da se osnuje program cjeloživotnog učenja „Održivi razvoj jahting i kruzing industrije“, koji će biti realizovan na Pomorskom fakultetu Kotor, uz podršku Instituta za biologiju mora.
&nbsp;Iz UCG su kazali da je međunarodni master program Pomorska robotika u plavoj ekonomiji razvijen u okviru projekta Joint Master on Maritime Robotics in Blue Economy (MARBLE), finansiranog kroz program Interreg ADRION.
&nbsp;- Program će se realizovati u saradnji međunarodnog univerzitetskog konzorcijuma koji čine Univerzitet u Zagrebu – Fakultet elektrotehnike i računarstva (koordinator), UCG, Nacionalni tehnički univerzitet u Atini, Univerzitet u Trstu i Univerzitet u Sarajevu, uz podršku partnerske mreže iz Italije i Hrvatske- kaže se u saopštenju.&nbsp;
Ciljevi programa su, kako se navodi, usmjereni na unapređenje znanja i istraživanja u oblasti pomorske robotike i njene primjene u plavoj ekonomiji, kao i na obrazovanje visoko kvalifikovanih stručnjaka sa interdisciplinarnim znanjima i vještinama za projektovanje i primjenu savremenih pomorskih tehnologija.
&nbsp;- Program će u početnoj fazi biti finansiran iz sredstava projekta, dok će se nakon isteka projektnog perioda dominantno finansirati iz školarina- kazali su iz UCG.
&nbsp;Iz te visokoobrazovne ustanove su kazali da će zajedničku diplomu izdavati Univerzitet u Zagrebu – Fakultet elektrotehnike i računarstva.
&nbsp;- Akreditacija zajedničkog studijskog programa biće sprovedena u skladu sa standardima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Hrvatske, koja je upisana u EQAR registar, dok je Senat UCG dao jednoglasno pozitivno mišljenje na podnijeti zahtjev- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je planirano da se program cjeloživotnog učenja „Održivi razvoj jahting i kruzing industrije“ organizuje svake godine tokom ljetnjeg perioda.
&nbsp;- Namijenjen je studentima završnih godina osnovnih i master studija, kao i zaposlenima u oblasti plave ekonomije iz Crne Gore i inostranstva- kazali su iz UCG.
&nbsp;Kako su pojasnili, program se ponovo akredituje uz institucionalnu podršku Instituta za biologiju mora, kroz realizaciju projekta SKILLS, finansiranog iz programa Interreg IPA South Adriatic.
&nbsp;Iz UCG su istakli da, realizacijom tog programa, Pomorski fakultet Kotor dodatno afirmiše svoju ulogu regionalnog centra znanja i istraživanja u oblasti pomorstva i održivog razvoja.
&nbsp;- Dok će učešće predavača i polaznika iz više zemalja dodatno doprinijeti internacionalizaciji obrazovnog procesa- dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Kako su naveli iz UCG, Centar za unapređenje kvaliteta sprovešće proceduru akreditacije studijskog programa, podnošenjem zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o postupku akreditacije studijskih programa, kao i sadržajem i oblikom sertifikata o akreditaciji.

UCG uvodi novi master program u oblasti pomorske robotike

Pravni fakultet je od samog osnivanja bio više od obrazovne ustanove - bio je i ostao stub crnogorske pravne kulture, mjesto na kojem su oblikovani temelji našeg institucionalnog poretka i pravne svijesti - poručio je dekan Pravnog fakulteta Vladimir Savković na svečanosti povodom dana ove visokoobrazovne ustanove Univerziteta Crne Gore. On je, kako se navodi u saopštenju, ukazao na višedecenijsku tradiciju Pravnog fakulteta, njegovu ulogu u obrazovanju generacija pravnika i značaj kontinuiranog ulaganja u znanje i akademsku izvrsnost. - Ova godišnjica je povod za slavlje, ali i prilika da još jednom odgovorno sagledamo našu istorijsku ulogu u crnogorskom društvu, sadašnje, kao i buduće izazove na tom planu - naveo je Savković. Dekan je dodao da je "na tom dugom i zahtjevnom putu, bilo i uspona i padova, brojnih prepreka sa kojima su se nosile generacije prije naše". - Ipak, danas s ponosom možemo reći da je Pravni fakultet uvijek uspijevao da pruži snažan doprinos emancipaciji crnogorske države i društva. Taj doprinos, prije svega, ogledao se u školovanju generacija pravnika koji su svojim profesionalnim integritetom, znanjem i odgovornošću prema javnom interesu učinili da Crna Gora danas bude jasno prepoznata kao dio evropskog i šireg, zapadnog civilizacijsko-pravnog kruga - istakao je Savković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226131220_1449a8dd9a24bd862444df4d7997307af49e5a9c7cf066bf94e0228c947b0fad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226131220_1449a8dd9a24bd862444df4d7997307af49e5a9c7cf066bf94e0228c947b0fad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1136" loading="lazy" alt="Sa svečanosti na Pravnom fakultetu"> <figcaption>Sa svečanosti na Pravnom fakultetu(Photo: Pravni fakultet )</figcaption> </figure>  Prisutni su imali priliku da čuju besjedu studentkinje prve godine Anje Malešić - Besjedu Marka Bruta o ubistvu Cezara, zatim autorsku besjedu studenta druge godine Mihaila Čogurića na temu slobode govora, kao i autorsku besjedu studentkinje Teodore Stijepović posvećenu crnogorskoj zastavi, koja je osvojila prvo mjesto na Smotri besjedništva, ranije održane na Pravnom fakultetu. - Nagrade Komore javnih izvršitelja Crne Gore dodijeljene su studentima koji su u roku položili sve ispite i ostvarili najbolje prosjeke u svojoj generaciji: Milici Komatini (prosjek 9,75), Nikoli Kovačeviću (prosjek 10,00) i Jani Đurović (prosjek 9,90) - precizirano je u saopštenju. Nagrada Advokatske komore Crne Gore pripala je Jani Đurović, koja je osnovne studije završila redovno sa prosjekom 9,89, najboljim u svojoj generaciji.&nbsp; - Nagradu Notarske komore Crne Gore za najbolji uspjeh na master studijama dobila je Katarina Danilović, sa ostvarenim ukupnim prosjekom 9,67 - navodi se u saopštenju. Dekan Pravnog fakulteta uručio je i Dekanove nagrade najboljim studentima osnovnih studija.&nbsp; - Za najbolji uspjeh u prvoj godini nagrađene su Maša Stanić (prosjek 9,47), Maša Ivanović (prosjek 9,57) i Milica Komatina (prosjek 9,75). Nagrade za drugu godinu studija dobili su Enita Softić (prosjek 9,59), Iva Dragaš (prosjek 9,72) i Nikola Kovačević (prosjek 9,88). Najbolji studenti treće godine bili su Nina Nikolić (prosjek 9,03), Nađa Popović (prosjek 9,26) i Jana Đurović (prosjek 9,89) - precizirano je u saopštenju. Tradicionalnim obilježavanjem Dana Pravnog fakulteta je, kako se navodi, još jednom potvrđena posvećenost ove ustanove njegovanju znanja, akademske izvrsnosti i studentskih uspjeha.

1250x600

1084x550

Savković: Pravni fakultet bio i ostao stub crnogorske pravne kulture

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore usvojio je elaborate o opravdanosti osnivanja studijskog programa Specijalna edukacija i rehabilitacija na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, i to kao osnovnog akademskog studijskog programa, u trajanju od tri godine (180 ECTS kredita), i master akademskog studijskog programa, u trajanju od dvije godine (120 ECTS kredita).
- Elaboratima su definisani ciljevi studijskog programa na oba nivoa studija, koji su usmjereni na unapređivanje opštih i sticanje specijalističkih znanja iz oblasti defektologije, logopedije i socijalne pedagogije, kao i na razvoj sposobnosti i vještina za samostalan stručni i istraživački rad. Program omogućava razvoj profesionalnog identiteta i kompetencija za rad u oblastima dijagnostike i tretmana poremećaja u razvoju, govoru, jeziku, komunikaciji, učenju i ponašanju, kao i pružanje psihosocijalne podrške osobama sa smetnjama i poremećajima i članovima njihovih porodica, uz stvaranje uslova za nastavak školovanja na doktorskim studijama nakon završenih master studija - navodi se u saopštenju UCG.
Strateški ciljevi studijskog programa ostvaruju se, kako navode, kroz obrazovanje visokoosposobljenih stručnjaka, unapređenje kvaliteta stručnog i naučnog rada, afirmaciju mladih kadrova, primjenu stečenih znanja u praksi, kao i kroz istraživanje i primjenu rezultata istraživanja u cilju unapređenja sistema zaštite osoba sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
U elaboratima je, ističu, konstatovano da je studijski program koncipiran u skladu sa potrebama tržišta rada, sa ciljem jačanja sistema obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.
- Elaborati obuhvataju sve neophodne elemente, uključujući strukturu studijskog programa, sadržaj nastavnih planova i programa (ECTS kataloga), module i ishode učenja, metode realizacije nastave i uporedne prakse, te su sadržinski i formalno usklađeni sa standardima akreditacije. Usvojeni su uz prethodno pribavljena pozitivna mišljenja Senata Univerziteta Crne Gore i Centra za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore - dodali su u saopštenju.
U skladu sa donesenom odlukom, Centar za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore, kako zaključuju, sprovešće proceduru akreditacije studijskog programa, podnošenjem zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom, u formi i sadržini propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o postupku akreditacije studijskih programa.

UCG uvodi osnovne i master studije Specijalne edukacije i rehabilitacije na Filozofskom fakultetu

DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti, njihovu veću vidljivost, ali i vrednovanje kroz sticanje ECTS kredita kroz institucionalne mehanizme, kazala je koordinatorka projekta „Razvoj, praćenje, priznavanje i digitalizacija ekstrakurikularnih aktivnosti na univerzitetskom nivou – DTRD-ECA“, prof. dr Sanja Peković.
Na Univerzitetu Crne Gore održan je kick off sastanak Erasmus + projekta „Razvoj, praćenje, priznavanje i digitalizacija ekstrakurikularnih aktivnosti na univerzitetskom nivou – DTRD-ECA“, koji finansira Evropska komisija kroz Erasmus+ program jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju 2025.
Projekat okuplja partnere iz Španije, Hrvatske, Francuske i Crne Gore, a ima za cilj razvoj, praćenje, digitalizaciju i priznavanja ekstrakurikularnih aktivnosti studenata.
Sastanak je otvorio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, naglasivši da razvoj, digitalizacija i formalno priznavanje ekstrakurikularnih aktivnosti predstavljaju važan korak ka modernizaciji visokog obrazovanja.&nbsp;
On je istakao da nove generacije studenata zahtijevaju savremenije pristupe, kao i da će ovaj projekat značajno unaprijediti odnos Univerziteta prema studentskom angažmanu van tradicionalne nastave.
Koordinatorka projekta, prof. dr Sanja Peković, u uvodnom obraćanju predstavila je ključne ciljeve, očekivane rezultate i dugoročni uticaj projekta na sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
Tokom sastanka partneri su razmatrali najvažnije projektne komponente, uključujući razvoj politika za priznavanje ekstrakurikularnih aktivnosti, jačanje postojećih i osnivanje novih studentskih klubova i izradu platforme koja će omogućiti praćenje i dokumentovanje studentskog angažmana.
Predstavnici Univerziteta Haen (Španija), Univerziteta u Zagrebu (Hrvatska), Univerziteta Côte d’Azur (Francuska) i NVO Centra za omladinsku edukaciju predstavili su svoje uloge, metodologije i planove za naredni period. Sastanak je završen diskusijom o daljim aktivnostima i usaglašavanju dinamike realizacije, uz zajednički dogovor o sljedećim koracima u sprovođenju projekta.

DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti i njihovu veću vidljivost

Univerzitetu Crne Gore odobren je projekat „Studentski glas u Parlamentu“, u okviru EU programa „Građani, jednakost, prava i vrijednosti” (Citizens, Equality, Rights and Values – CERV).
Kako je saopšteno iz UCG-a, ovaj projekat predstavlja važan iskorak u osnaživanju učešća mladih u javnom životu, povezujući studente iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine sa nacionalnim parlamentima obje države, dajući im prostor za jasno i javno izražavanje stavova i predlaganje politika za mlade.
Projekat je osmišljen da podstakne aktivno učešće studenata u demokratskim procesima i pruži im praktično znanje o funkcionisanju parlamenata, evropskim vrijednostima, kreiranju javnih politika i odgovornom građanstvu. Poseban akcenat stavljen je na simulaciji rada Parlamenta kako bi studenti stekli iskustvo u vođenju parlamentarne debate u realnom okruženju; predlaganju javnih politika; pregovaranju o različitim temama i stavovima; i donošenju odluka u skladu sa demokratskim procedurama i principima opšteg dobra.
U okviru projekta će se razviti “Digitalna platforme za demokratsko učešće”, preko koje će studenti predlagati ideje, glasati o inicijativama i učestvovati u vođenim diskusijama na različite teme. Iz Univerziteta su rekli da će posebna pažnja biti posvećena kritičkom mišljenju, kako bi se kod mladih povećala otpornost na dezinformacije, manipulativne medijske forme i izraze i političku apatiju.&nbsp;
- Kroz projektne aktivnosti i redovan angažman Univerziteta želimo da podstaknemo mlade da grade odgovoran odnos prema sebi i drugima, budu oslonac u izgradji vrijednosnog sistema zajedništva, podrške i opšteg dobra i pomognu nam da iskoračimo iz kulture zasnovane na ličnim interesima, samopromociji i kultu ličnosti - dodaje se u saopštenju.
Navode da će više od dvije hiljade studenata biti direktno uključeno u projektne aktivnosti, dok će rezultati biti primjenjivi, a aktivnosti nastavljene i nakon završetka projekta.
- Odobrenje Evropske komisije potvrđuje relevantnost i kvalitet ove inicijative, a kroz kombinaciju praktičnog učenja, digitalnog angažmana i regionalne saradnje, projekat “Studentski glas u Parlamentu” predstavlja važan korak u održivom i trajnom jačanju demokratskog okruženja - zaključeno je u saopštenju Univerziteta.

Evropska komisija odobrila projekat UCG: Studentski glas u Parlamentu

Univerziteti će biti ključne institucije u odbrani i razvoju ljudske inteligencije - kazao je rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) Vladimir Božović na svečanosti povodom dodjele nagrada najboljim studentima za akademsku 2025/26. godinu.
&nbsp;Božović je, kako je saopšteno iz UCG, rekao da je privilegija naći se u društvu najboljih studenata UCG.
&nbsp;Kako se dodaje, Božović je ukazao na značaj znanja i obrazovanja u savremenom svijetu koji se velikom brzinom mijenja pod uticajem novih tehnologija i vještačke inteligencije.
&nbsp;- Vještačka inteligencija, sa svim svojim ubrzanjima i oblicima, dramatično brzo potiskuje značaj ljudske misli, odnosno nju samu - rekao je Božović.
&nbsp;On je naveo da vjeruje da će uloga i vrijednost univerziteta ubuduće rasti, jer će, kako je dodao, upravo oni biti ključne institucije odbrane i daljeg razvoja ljudske inteligencije.
&nbsp;- U skladu sa takvim očekivanjem, vi kao najbolja djeca univerziteta, pronicljive i misleće mlade osobe, imate posebnu odgovornost. Morate čuvati univerzitet, to posebno mjesto razvoja humane inteligencije - rekao je Božović.
&nbsp;On je savjetovao mlade da ne dozvole da ih sistem uvjeri da su virtueliteti ono što treba živjeti.
&nbsp;- Ne dozvolite da vas, u zavodljivom Matriksu današnjice, sistem uvjeri da su sve agresivniji virtualiteti ono što treba živjeti. Sumnjajte – s mjerom, ali dosljedno. Jer sumnja je početak dugog puta na čijem kraju možda stanuje istina. Isto tako, sanjajte i maštajte, jer je to ono što nas čini kreativnim bićima – drugačijim i neponovljivim - poručio je Božović.
&nbsp;On je istakao da vrijedni ljudi, kao što su nagrađeni studenti, brane ne samo svoju individualnost, već i samo dostojanstvo ljudske vrste.
&nbsp;Božović je rekao da je zemlja koju mladi nasljeđuju od starijih - ranjena.
&nbsp;- Ranili su je mentalitetnim manama i mnogi prije nas, a da budemo iskreni, nijesmo je ni mi, generacija vaših profesora, štedjeli. Zato je važno da baš vi, koji ste dokazali izuzetnost, pomognete da se ona oporavi - dodao je Božović.
&nbsp;Nagrade su dodijeljene u okviru obilježavanja 17. novembra - Međunarodnog dana studenata.

Univerziteti će biti ključne institucije u odbrani i razvoju ljudske inteligencije

Etički komitet Crne Gore, postupajući po prijedlogu Centra za građansko obrazovanje (CGO), donio je odluku kojom utvrđuje da je doc.dr Aleksandar Stamatović prekršio akademski integritet objavljivanjem identičnog naučnog rada u dva različita časopisa.
CGO je u martu 2025. godine podnio Etičkom odboru Univerziteta Crne Gore (UCG) prijedlog za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta od strane Stamatovića, koji je zapošljen na Filozofskom fakultetu UCG kao redovni profesor. Riječ je o istom članku koji je Stamatović objavio u dva naučna časopisa – Bulgarian Historical Review i Transylvanian Review.
- CGO smatra da ovakvo ponašanje nanosi štetu ugledu UCG-a i otežava poziciju njegovog akademskog osoblja, koje će imati mnogo teži put ka objavljivanju radova i biti pod lupom referentnih naučnih baza od značaja za referentnost i napredak istraživača - poručili su u toj nevladinog organizaciji.
Oni su naglasili da se nažalost, Etički odbor UCG, koji je i ranije u više navrata štitio Stamatovića, proglasio nenadležnim u konkretnom slučaju, uz obrazloženje da su sporni radovi objavljeni van Crne Gore (u Rumuniji i Bugarskoj). Predmet je, kako su ustvrdili, potom, po službenoj dužnosti, proslijeđen Etičkom komitetu Crne Gore.
- Nakon sedam mjeseci, Etički komitet je utvrdio da se radi o kršenju akademskog integriteta - plagijatu, u formi autoplagijarizma, iako je naveo „bez sticanja lične koristi“. Stamatović je prekršio i etička pravila časopisa u kojima je objavio radove, koja su u skladu sa standardima baze Web of Science i izričito zabranjuju duplo objavljivanje istih rezultata, čak i u izmijenjenom obliku - jasni su u CGO.
CGO sa žaljenjem konstatuje da, uprkos jasnim dokazima, organi koji odlučuju o etičkim pitanjima na UCG-u i dalje izbjegavaju donošenje principijelnih odluka koje bi imale i preventivni efekat, već kontinuirano relativizuju slučajeve kršenja akademske čestitosti.&nbsp;
- Ovaj slučaj još jednom potvrđuje potrebu dosljedne primjene standarda akademske etike i odgovornosti, koji su temelj kredibiliteta i razvoja naučne zajednice u Crnoj Gori - zaključili su u CGO.

Etički komitet utvrdio da je Stamatović prekršio akademski integritet objavljivanjem identičnog naučnog rada u dva različita časopisa

U srijedu 29. oktobra, sa početkom u 20.00 sati u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, odigraće se scensko-muzički performans "Chasing Harmony" - najavili su organizatori Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025.&nbsp;
Ovaj perfomans, kako je precizirano, izvešće studentkinje Fakulteta dramskih umjetnosti, a komad je nastao u sklopu nastavnog procesa studijskog programa Gluma, na predmetu Glas V, pod mentorskim rukovodstvom doc. dr Sare Vujošević Jovanović.
- Uloge tumače studentkinje treće godine osnovnih studija Glume: Marija Vujović (uloga Donna), Darija Pravilović (uloga Rosie), Iskra Zeković (uloga Tanya) i Kristina Mrkić (uloga Sophie), a uz klavirsku pratnju pijaniste Dmitrija Griniha - precizirano je u saopštenju.
Projekat proizlazi kao prirodan nastavak rada na muzičko-scenskoj etidi, kojom su pomenute studentkinje, u okviru ispitnog programa iz predmeta Glas IV , demonstrirale svoje izvanredne scenske sposobnosti i osvojile Prvu nagradu u disciplini “Vokalno-pozorišna vještina”, na Međunarodnom muzičkom takmičenju glumaca i operskih umjetnika „Canta Anima“ Moskva 2025.
- Predstava je inspirisana jednim od najpoznatijih svjetskih mjuzikla “Mamma Mia!” (po tekstu Ketrin Džonson, na muziku Benija Andersona i Berna Ulveusa) i predstavlja spoj vokalne interpretacije, scenskog izraza i ansambl-igre, te istražuje izražajnost kroz pjevanu riječ teatra, sklad između govora, glasa, pokreta i dramske radnje - istaknuto je u soapštenju.
U kontekstu crnogorskog kulturnog prostora, muzičko pozorište kao oblik umjetničkog izraza još je nedovoljno zastupljeno, a ovaj perfomans predstavlja iskorak u pravcu razvoja i afirmacije tog žanra i ujedno promoviše savremeno razumijevanje teatarskih formi.
- Realizacijom ove predstave Fakultet dramskih umjetnosti potvrđuje svoju posvećenost razvoju umjetničkog stvaralaštva zasnovanog na istraživačkom, pedagoškom i izvođačkom iskustvu, te afirmiše savremene evropske metode i pedagoške pristupe u obrazovanju budućih nosilaca kulturnog razvoja Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Scensko-muzički performans "Chasing Harmony" u okviru FUNK-a

Univerzitet Crne Gore od ove godine uvodi Indeks naučne produktivnosti i angažovanja (INPA) - novi instrument za vrednovanje naučno-istraživačke produktivnosti pojedinaca i organizacionih jedinica.
- INPA model predstavlja svojevrstan vid kvantitativne metrike za praćenje performansi i postignutog napretka, dominantno u oblasti nauke, ali i dijelom u oblasti pedagoške djelatnosti - kazali su sa UCG.
Cilj je, prema njihovim riječima, da se omogući kontinuirano i objektivno praćenje naučnog učinka, podsticanje izvrsnosti i pravednija raspodjelu podsticajnih sredstava za razvoj naučnih rezultata.
- INPA indeks je kvantitativni pokazatelj naučne produktivnosti i angažovanja članova akademske zajednice, dobijen primjenom specifične formule koja kombinuje više parametara. Naime, ovaj indeks obuhvata ključne oblasti naučno-istraživačkog rada kao što su: naučni radovi u časopisima, naučne monografije i poglavlja u monografijama, projekti, mentorstva i udžbenici, te međunarodne nagrade i priznanja. Svaka od ovih kategorija vrednuje se kroz numeričke podatke odnosno bodove, koji se zatim uračunavaju u konačan indeks pojedinca, dok se INPA indeks organizacione jedinice formira na osnovu zbirnih rezultata zaposlenih na toj jedinici, kao i dodatnih bonusa za izuzetnost - naveli su na UCG.
Kategorije naučnih doprinosa koje ulaze u obračun INPA indeksa dominantno se, kažu oni, odnose na publikacije u vrhunskim naučnim časopisima i publikacije koje su izdali renomirani izdavači naučne literature.
- Čime se u prvi plan stavlja izvrsnost u istraživanju. Dodatno se boduju pokazatelji naučnog uticaja istraživača, kao što su prisustvo na Stanfordovoj listi, Hiršov indeks (h-indeks) i slično - kazali su na UCG.
Na kraju svake kalendarske godine, pored već uspostavljene prakse izvještavanja o naučnim, stručnim i pedagoškim postignućima zaposlenih, UCG će, kažu, od sada raspolagati i INPA indeksom kao kvantitativnim pokazateljem rezultata rada tokom prethodne godine.&nbsp;
- Univerzitet Crne Gore ovim korakom nastavlja da unapređuje sistem kvaliteta u akademskoj zajednici, podstičući istraživače na izvrsnost, međunarodnu vidljivost i aktivan naučni doprinos - zaključili su na UCG.

UCG uvodi INPA model za vrednovanje naučne produktivnosti

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: univerzitet-crne-gore