Zamrzavanje američkog finansiranja će imati teške posljedice, naročito za zemlje u razvoju, ocijenila je e u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović.
Vujović je rekla da je jasno da je ta odluka došla zato što se u svim podrškama USAID-a nalazio element koji je morao da se poštuje, a to je element ljudskih prava, podrške ženama, LGBT osobama, migrantima koji su trenutno na meti Bijele kuće.
- Razlog je što se to povezuje sa opozicijom predsjednika Donalda Trampa - ističe Vujović.
24. mart je Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. SZO je upozorila da zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovode u opasnost milione života u svijetu, jer se procjenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona u posljednje dvije decenije. Pored ove opake bolesti, zamrzavanjem finansija takođe su ugrožene i mnoge druge zdravstveno ranjive grupe, a naročito u manje razvijenim zemljama afričkog kontinenta.
Zamrzavanje američkog finansiranja će imati teške posljedice, kaže Vujović, naročito u subsaharskoj Africi, prije svega jer će doći do, kako ističe, zaustavljanja procesa na koji su imale zemlje koje zavise od podrške USAID-a.
- Zaustaviće se procesi bez ikakve tranzicije, bez mogućnosti da se prilagode, svoje resurse iskoriste, a to vidimo u svim oblastima u kojima je USAID imao itekako uticaja. Budžet koji je USAID izdvajao za globalnu podršku nekoliko desetina puta je veći od budžeta Crne Gore, onda možemo shvatiti koliko je ljudi zavisilo od podrške USAID-a, tako da ovo važi posebno za zemlje koje se nalaze u zoni zemalja sa niskim bruto domaćim prihodom, dovešće sigurno do velikih i teških posljedica. Vidjećemo još kako će se odvijati situacija, koje će odluke donositi SAD na različitim nivoima, znamo da su sad u toku i sudski postupci, da su u sudskim postupcima odluke o zamrzavanju sredstava stopirane, da se one sada preislituju - naglasila je ona.
Ovo, napominje ona, u fokus dovodi i razumijevanje toga koliko je puno američki narod pomagao zemlje u razvoju, posebno u određenim oblastima, te koliko je bio značajan za ukupan budžet Ujedinjenih nacija, pa i Svjetske zdravstvene organizacije, kao dijela tog sistema koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata, da bi održao mir i prosperitet globaĺno.
- Povlačenje Amerike iz takvog sistema koji se bazira na globalnoj solidarnosti može da ima ogromne negativne efekte - rekla je Vujović.
Godišnje u svijetu od tuberkuloze oboli osam miliona ljudi, a u Crnoj Gori 80. Zamrzavanjem finansija, navodi Vujović, prestalo je istraživanje na polju iskorjenjivanja tuberkuloze od strane južnoafričkog instituta koji se time bavi.
Prema njenim riječima, još niko nije svjestan posljedica ne samo u borbi protiv tuberkuloze, i vremenom će, objašnjava ona, biti potrebna drugačija globalna organizacija.
- Nije Amerika jedina koja se povlači iz međunarodne podrške. Druge zemlje koje su bile do sada glavni izbori podrške, odmah poslije Amerike, smanjuju svoje budžete. Nadam se da to neće izazvati po zdravlje ljudi toliko negativne efekte koliko danas izgleda da će izazvati. Imamo i pitanja suzbijanje gladi i ogromnog siromaštva, gdje je takođe USAID ne samo direktno, nego kroz podršku UN - u imao i ima veoma značajnu ulogu. Moraćemo se globalno, pa i lokalno suočiti sa tim, tražiti druge alternativne načine, a da je ovo išlo korak po korak ti bi se načini sigurno izrodili, problem je što sistemi koji su zavisili od USAID-a prosto na to nijesu navikli, nijesu očekivali i nijesu imali drugo rješenje, ali se nadam da će se u međuvremenu i drugačije odluke donositi i na nivou sudova, a i na nivou Bijele kuće kada stvari malo slegnu kada se sagleda kompletna situacija - poručila je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Zamrzavanje američkog finansiranja imaće teške posljedice, naročito za zemlje u razvoju

Američki savezni sudija Teodor Čuang donio je presudu u kojoj navodi kako su Ilon Mask i njegov Kabinet za vladinu efikasnosti vjerovatno koristili neustavna ovlaštenja u raspuštanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Presudom američkog okružnog sudije u korist 26 sadašnjih i bivših radnika USAID-a nastoji se "odgoditi prerano, konačno gašenje" agencije dok se parnica nastavlja.
Njegov nalog zahtijeva od DOGE-a da vrati pristup e-pošti i sistemu trenutnim zaposlenima u USAID-u i blokira osoblju DOGE-a da preduzme bilo kakve radnje u vezi sa agencijom, bez izričite dozvole službenika USAID-a sa zakonskim ovlaštenjima.
Takođe im je naredio da dostave plan da zaposleni ponovo uđu u saveznu kancelariju iz koje su iseljeni prošlog mjeseca, a zabranio je Maskovom timu da se bavi bilo kakvim daljim radom "vezanim za gašenje USAID-a".
Zamjenica portparolke Bijele kuće Ana Keli rekla je da će se administracija žaliti, nazvavši ovakvu presudu pogrešnom.
- Nevaljale sudije potkopavaju volju američkog naroda u svojim pokušajima da spriječe predsjednika (Donalda) Trampa da sprovede svoj plan - navela je Keli.
S druge strane, advokati koji zastupaju USAID izjavili su kako je ovo važan korak.
- Današnja odluka je važna pobjeda protiv Ilona Maska i njegovog napada na USAID, vladu Sjedinjenih Država i Ustav. Oni izvode operaciju motornom testerom umjesto skalpelom, nanose štetu ne samo ljudima kojima USAID služi, već i većini Amerikanaca koji računaju na stabilnost naše vlade - pojasnili su.

Američki sudija presudio da je raspuštanje USAID-a neustavno, naredio vraćanje radnika na posao

Državni sekretar SAD Marko Rubio rekao je da je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa završila šestonedjeljno čišćenje programa šest decenija stare američke Agencije za međunarodni razvoj USAID i rekao da će premkestiti 18 odsto programa u Stejt department.
Rubio je to objavio u postu na Iksu, što je bio jedan od njegovih relativno rijetkih javnih komentara o istorijskom gašenju američke pomoći u inostranstvu, koji su izvršili Trampovi ljudi u Stejtu i Odeljenje za vladinu efikasnost Ilona Maska, prenosi Glas Amerike.&nbsp;
Rubio je zahvalio DOGE-u i „vrijednom osoblju koje je radilo mnogo sati da postigne ovu zakašnjelu istorijsku reformu“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmarcorubio%2Fstatus%2F1899021361797816325%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1899021361797816325%7Ctwgr%5E762852186ec114c0ef57b1c0cfbdf323ff2b08a0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je 20. januara izdao izvršnu naredbu kojom se naređuje zamrzavanje finansiranja strane pomoći i revizija svih desetina milijardi dolara pomoći SAD i razvojnog rada u inostranstvu. Tramp je rekao da je veliki dio strane pomoći trošem rasipnički i za liberalnu agendu.
Rubio je naveo da se program sada zvanično završava, jer je oko 5.200 od 6.200 USAID-ovih programa eliminisano.&nbsp;
- Ti programi su potrošili desetine milijardi dolara na načine koji nisu služili, a u nekim slučajevima čak i štetili, suštinskim nacionalnim interesima Sjedinjenih Držav. U konsultaciji sa Kongresom, namjeravamo da preostalih 18 odsto programa koji su ostali efikasnije vodimo u okviru Stejt departmenta - rekao je Rubio.
Demokrate i drugi smatraju gašenje programa koje finansira Kongres nezakonitim, uz napomenu da je za takav potez potrebno odobrenje Kongresa.
Stejt department se suočio sa mnogim sudskim tužbama zbog brzog gašenja USAID-a i naveo je da se eliminiše više od 90 odsto programa. Rubio nije dao objašnjenje zašto je njegov broj manji, kao ni detalje o tome koji su programi pošteđeni ili kako će ih Stejt department voditi.
Raspuštanje USAID-a preokrenulo je decenijama staru politiku da su humanitarna i pomoć za razvoj u inostranstvu unaprijedile nacionalnu bezbjednost SAD stabilizacijom regiona i privreda, jačanjem saveza i izgradnjom saradnje.
Nakon Trampove narebe, jedan od njegovih članova prelaznog tima Pit Maroko, i Mask, povukli su osoblje USAID-a širom svijeta kroz otkaze i prinudne odmore, zaustavili plaćanja USAID-a preko noći i raskinuli na hiljade ugovora o pomoći i razvoju.
Honorarci i zaposleni koji su radili na mnogim poslovima od kontrole epidemije, prevencije gladi do obuka za zapošljavanje i demokratiju prekinuli su rad.&nbsp;
Grupe za pomoć i drugi partneri USAID-a otpustili su desetine hiljada svojih radnika u SAD i inostranstvu. Tužbe koje su pokrenule neke neprofitne grupe i preduzeća koja su bila u partnerstvu sa USAID-om navode da su otkazi eliminisali čak i programe koje je Rubio rekao da želi da spasi, prekršili uslove ugovora i ostavile grupe za pomoć i firme bez milijardi dolara.&nbsp;
Zatvaranje je ostavilo mnoge zaposlene i honorarce USAID-a i njihove porodice i dalje u inostranstvu, a mnogi od njih čekaju isplate i putne troškove za dolazak kući.

Rubio: Gašenje USAID-a pri kraju, 83 odsto programa obustavljeno

Predstavnici vlasti i mediji koji ih podržavaju, proteklih sedmica plasirali su niz dezinformacija o nevladinim organizacijama i njihovom finansiranju iz USAID-a.
Predsjednici partija, poslanici, “analitičari”, tabloidi, portali u službi režima pokušali su javnost da ubijede da su nevladine organizacije u Crnoj Gori od USAID-a u proteklih četiri godine dobile 77 miliona dolara, ne nudeći apsolutno nikakve dokaze i svjesno šireći neistine, a sve sa ciljem ućutkivanja kritičara. To je pokazala analiza portala Raskrinkavanje.me.
Talas dezinformisanja i napada na NVO krenuo je nakon što je Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, na svom <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">X nalogu</a> citirao tvit stranice <a href="https://x.com/kos_data?ref_src=twsrc%5Egoogle%7Ctwcamp%5Eserp%7Ctwgr%5Eauthor">Kos data</a> u kojem se navodi da je USAID navodno potrošio oko 1,7 milijardi dolara na projekte na Zapadnom Balkanu, a 77 miliona samo u Crnoj Gori. Grenel je, kaže urednik Raskrinkavanja Damir Gutić, nastavio politiku Trampove administracije koja je krenula u gašenje USAID-a. 
- Podaci koje je objavio Kos data, a prenio <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">Grenel</a>, potiču sa portala Balkan Insight, koji uređuje BIRN, doduše, u drugačijoj formi nego što je to američki izaslanik naveo. Naslov tog <a href="https://balkaninsight.com/2025/01/30/trumps-suspension-of-us-foreign-aid-hits-hundreds-of-balkan-projects/">teksta</a> je: “Trampova suspenzija američke strane pomoći pogađa stotine balkanskih projekata”. U okviru njega postoji infografik na kojem se može vidjeti koliko su SAD potrošile na pomoć u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. Na tom infografiku se mogu vidjeti identične brojke koje je prenio Kos data. Ogromna razlika je u tome što se u tekstu Balkan Insighta ne kaže da je ovaj novac u zemlje regiona ušao direktno preko USAID-a, već jasno piše: “Koliko su SAD potrošile na pomoć svakoj od zemalja zapadnobalkanske šestorke”. USAID nije jedina linija za finansiranje projekata van SAD. Dakle, Grenel je prenio dezinformaciju stranice Kos Data da je samo USAID u Zapadni Balkan ulio 1,7 milijardi dolara, a zapravo se radi o stranoj pomoći svih američkih agencija i donatora - naveo je Murić.
<h2>Neistine iznosili Knežević, Đoković i portali bliski vladajućim partijama</h2>
Nakon što je Grenel “tvitnuo”, krenuo je, kaže Murić, orkestrirani napad na civilni sektor u Crnoj Gori, ali i regionu. 
- Mediji koji podržavaju vlast, a čije objave redakcija Raskrinkavanja i drugi regionalni fakt-čekeri skoro svakodnevno ocjenjuju kao dezinformacije, dali su se u akciju i počeli kampanju protiv nevladinih organizacija - rekao je Murić.
Ipak, kako kaže, prednjačili su predstavnici vlasti poput Milana Kneževića koji je dodao svoju dezinformaciju na već postojeće o 77 miliona. 
Lider DNP-a u parlamentu je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ozivljavaju-li-trampovi-potezi-ideju-o-stranim-agentima-u-crnoj-gori">rekao</a> da su samo u prošloj godini pojedine NVO u Crnoj Gori dobile 77 miliona eura američke pomoći. 
- Pošto imate dobar kontakt sa NVO sektorom, a u toku ste sa ovom akcijom američke administracije koja je zavrnula slavine Savu Kenteri, CDT, Daliborki Uljarević i ostalima, vidjeli ste da su prošle godine dobili 77 miliona dolara od SAD - rekao je Knežević u Skupštini tvrdeći da su pojedine NVO primali novac od "podružnica CIA-e". 
Knežević ne samo da je ponovio izvornu dezinformaciju nego je, ističe Murić, optužio NVO da su za samo godinu dana dobile 77 miliona eura. 
Pridružio mu se koalicioni partner, poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković, takođe iznoseći neistine. On je za <a href="https://borba.me/djokovic-za-borbu-nvo-uzimale-novac-od-usid-a-da-se-mijesaju-u-izbore-u-crnoj-gori/">Borbu kazao</a> da su NVO uzimale novac od USAID-a da se miješaju u izbore u Crnoj Gori, te da mu je “drago što je na ovaj način demonstrirano koliko je zapravo nevladinih organizacija koje su se klele u svoju nezavisnost i nepristrasnost očigledno bilo na spisku ove organizacije”. 
Đoković dodaje i da “javnost i dalje treba da zna kako se finansiraju pomenute NVO a što se očigledno postiže kroz razne modalitete kao što je dokazano iznošenjem platnih spiskova USAID-a". Đokovića ovim putem upućujemo da pogleda sajtove nevladinih organizacija i pročita kako se i iz kojih izvora finansiraju. 
- Uporedo sa predstavnicima vlasti u Crnoj Gori širenje dezinformacija pomogli su njima bliski portali kao što su <a href="https://borba.me/77-miliona-razloga-za-protivljenje-zakonu-o-stranim-agentima/">Borba,</a> <a href="https://aloonline.me/zurnal/usaid-grantozderi-vrijeme-je-da-se-presvucete-u-trostrukom-saltu-i-postanete-trampisti/?fbclid=IwY2xjawIYLe1leHRuA2FlbQIxMQABHXkM6IsdAghgwU87sFg5jIn9qyj9wN4zOCzkARAle4KuqQ7wirrAsVH7Pw_aem_n9urWn1dL4gBRo-p0KYyKQ">Alo onlajn</a>, <a href="https://www.in4s.net/nvo-suze-idu-na-gore-ostaju-bez-goriva-make-montenegro-free-again/">IN4S</a>, i <a href="https://pogled.me/grenel-objavio-koliko-je-usaid-investirao-u-ljevicarske-nvo-u-regionu-placenicima-iz-crne-gore-podijeljeno-77-miliona-dolara-za-cetiri-godine/">Pogled</a>, koji su objavljivali naslove poput: “77 miliona razloga za protivljenje Zakonu o stranim agentima”, “Grenel objavio koliko je USAID investirao u ljevičarske NVO u regionu: Plaćenicima iz Crne Gore podijeljeno 77 miliona dolara za četiri godine”, “Koprivica iz CDT-a pravda poslednje USAID-ove dolare”, NVO suze idu na gore, ostaju bez „goriva“: Make Montenegro Free Again!, “USAID „GRANTOŽDERI“ VRIJEME JE DA SE PRESVUČETE U TROSTRUKOM SALTU I POSTANETE TRAMPISTI”, “KREĆE PLAČ Tramp zavrnuo finansijske slavine stranim agentima u Crnoj Gori” Ovo su tek neki naslovi koje je crnogorska publika mogla da čita u protekle dvije sedmice, a koji su imali za cilj targetiranje NVO i pokušaj urušavanje njihovog kredibiliteta - navodi Murić.
<h2>USAID Crnoj Gori dao devet, a ne 77 miliona</h2>
Pretragom sajta američke administracije, <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a>, gdje se može provjeriti koliko američkog novca ide za pomoć drugim zemljama, dolazi se do podatka da je za period od 2020. do decembra 2024. ukupna isplaćena pomoć svih agencija američke Vlade Crnoj Gori, dakle ne samo USAID-a, iznosila 70.4 miliona dolara, od odobrenih 76.79 miliona.
- Ovi podaci odnose se na period do 19. decembra 2024. Od tog iznosa, novac nije išao isključivo nevladinim organizacijama, kao što tvrdi Knežević i mediji bliski njegovoj koaliciji, već su finansirani projekti koji se tiču koronavirusa, turizma, tehnologije, start-apova, nauke, zdravlja, medija... Da ponovimo – svi ovi podaci dostupni su na sajtu američke administracije - <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a> - kazao je Murić.
Kako je rekao, od pomenutog iznosa, preko USAID-a u Crnoj Gori je isplaćeno 8.9 miliona dolara i to ne samo nevladinim organizacijama koje se bave demokratizacijom. 
- Dio novca usmjeren je u medije, različite društvene, naučne, obrazovne, zdravstvene i slične djelatnosti. Na primjer, za turističke djelatnosti novac od USAID-a dobijala je Regionalna agencija za razvoj Bjelasice Komova i Prokletija. Novac je državi Crnoj Gori dodjeljivan iz USAID-a kao direktna pomoć za vrijeme pandemije COVID-19. Dodatno, USAID je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) za Crnu Goru uplatio 800.000 dolara - dodao je Murić.
Navodi da je novac od USAID-a dodjeljivan organizacijama koje pomažu oboljelima od AIDS-a, za jačanje prava Roma i drugim organizacijama koje su pomagale društvu.
Kada je u pitanju Centar za demokratsku tranziciju (CDT), osnivač Raskrinkavanja, ova organizacija je od USAID-a u periodu od pet godina kroz dva projekta za fakt-čeking dobila 139.792 dolara.
- Podsjećamo, USAID je <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/274142/usaid-napusta-crnu-goru-tokom-12-godina-donirali-243-miliona-dolara">okončao</a> misiju u Crnoj Gori 2013. nakon 12 godina, kada je procijenjeno da Crnoj Gori više nije potrebna ta vrsta pomoći. Tom prilikom je saopšteno da je vlada SAD od ukupno 281 milion dolara uloženih u Crnu Goru kroz razne projekte, preko USAID-a usmjerila 243 miliona. Do tada, ta agencija je pomogla projekte kao što su Informativni centar u Mojkovcu, Gorska služba spašavanja u Nikšiću, Zemljoradnička zadruga “Vrbica” u Beranama, razvoj mljekarskog sektora u Danilovgradu, Fabrika sokova “Pirella” iz Danilovgrada, ali i primjere potpore civilnom društvu i poslovne regulative, kao što je uprošćavanje administrativnih procedura na Cetinju i renoviranje Osnovnog suda u Podgorici, kao i inicijativu za podršku organizacijama koje se bave osobama sa invaliditetom. Pomoć USAID-a Crnoj Gori nije prestala da stiže zatvaranjem njihovog predstavništva. Od tada se sredstva dodjeljuju kroz regionalne projekte, projekte američkih organizacija ili je sredstvima direktno upravljao Stejt Department - podsjeća Murić. 
<h2>Gašenje USAID-a?</h2>
Cijela saga, navodi Murić, krenula je odmah pošto je Donald Tramp ponovo stigao u Bijelu kuću. 
- U skladu sa njegovom “America first” doktrinom, Tramp navodno želi bolje upravljanje američkim novcem, a jedna od prvih uredbi koje je potpisao bilo je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">stopiranje strane pomoći</a> na 90 dana i pozvao je na prekid rada USAID-a. Trenutno je ugašen sajt USAID-a, a nekoliko hiljada zaposlenih je trebalo da bude <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cx253xjnxrmo">poslato</a> na plaćeno odsustvo. Međutim, taj potez je trenutno <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cdd9p8g405no">blokiran</a> od strane suda. Navodni plan je da se gotovo sve osoblje USAID-a pošalje kući i da se agencija potom spoji sa Stejt dipartmentom - kaže Murić.
USAID je osnovan 1961. godine kroz Zakon o stranoj pomoći koji je usvojio Kongres SAD-a. Tim zakonom je naloženo osnivanje vladine agencije za upravljanje međunarodnom pomoći. Predsjednik Džon F. Kenedi je potom osnovao USAID izvršnom naredbom, a njegov status izvršne agencije potvrđen je zakonom 1998. godine. BBC <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">piše</a> da to vjerovatno znači da Tramp ne može tako jednostavno ukinuti USAID samo izvršnom naredbom, jer bi se takav potez suočio izazovima pred sudom i kongresom.
Kao razlog za obrušavanje na USAID, na sajtu Bijele kuće se <a href="https://www.whitehouse.gov/fact-sheets/2025/02/at-usaid-waste-and-abuse-runs-deep/">navodi</a> da su rasipanje i pronevjere unutar USAID-a problemi koji idu daleko: “Decenijama, Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) nije bila odgovorna poreskim obveznicima jer usmjerava ogromne sume novca smiješnim — i, u mnogim slučajevima, zlonamjernim — projektima ukorijenjenih birokrata, uz gotovo nikakav nadzor.”
Oko na USAID je bacio i Trampov čovjek za “efikasnost vlade”, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Ilon Mask, koji je rekao da je USAID kriminalna organizacija i da je treba zatvoriti. Pritom, Mask je, naglašava Murić, <a href="https://www.raskrinkavanje.me/analiza/nema-dokaza-da-je-usaid-placao-selebritije-da-podrze-zelenskog/">podijelio</a> i lažnu vijest da su holivudske zvijezde plaćane novcem USAID-a da posjete Ukrajinu. 
USAID je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">osnovana</a> 60-ih godina prošlog vijeka, kako bi upravljala programima humanitarne pomoći u ime vlade SAD. Zapošljava oko 10.000 ljudi i radi u više od 100 zemalja, sa <a href="https://www.dw.com/en/fact-check-trumps-team-targets-usaid-with-false-claims/a-71535712">budžetom</a> od oko 50 milijardi dolara godišnje (sa koliko je raspolagala 2023.).
- Spektar aktivnosti koje USAID preduzima je širok: od dopremanja hrane u najsiromašnijim zemljama, do zdravstvenih programa, poput vakcinacije protiv dečije paralize i zaustavljanja širenja virusa koji imaju potencijal da izazovu pandemiju - zaključio je Murić.

1250x600

1084x550

Murić: Predstavnici vlasti i režimski portali obmanjuju javnost neistinama o 77 miliona za NVO

Izaslanik predsjednika SAD-a za specijalne misije Ričard Grenel kazao je da su "milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama" za sprovođenje politike u drugim zemljama, prenosi Anadolija.
Grenel je na društvenoj mreži Iks prenio objavu lokalnog medija o tome koliko je navodno novca Američka agencija za međunarodnu pomoć (USAID) potrošila u državama Zapadnog Balkana, nazvavši to „nepromišljenim trošenjem“.
- Vrijedni Amerikanci plaćaju porez – političari u Vašingtonu troše taj novac nepromišljeno. Milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama za sprovođenje radikalne politike u drugim zemljama - napisao je, podijelivši objavu u kojoj se spominju navodni troškovi USAID-a na Zapadnom Balkanu.
U medijskoj objavi s Iksa, koju je podijelio Grenel, spekuliše se o skoro dvije milijarde dolara podijeljenih od USAID-a u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. godine, što se podudara s većim dijelom mandata bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Navodno je u četvorogodišnjem periodu za Kosovo dato više od 500 miliona dolara, za BiH oko 400 miliona, Sjevernu Makedoniju skoro 300 miliona, za Srbiju više od 200 miliona, Albaniju više od 180 i više od 70 za Crnu Goru.
Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa namjerava spojiti USAID sa Stejt departmentom, kako bi smanjila administraciju i uskladila potrošnju s Trampovim prioritetima.
Nakon inauguracije 20. januara, Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja američka razvojna pomoć u inostranstvu na 90 dana. Rekao je da se „nikakva dalja pomoć SAD-a u inostranstvu neće isplaćivati na način koji nije u potpunosti usklađen s njegovom spoljnom politikom“.

Grenel: USAID nepromišljeno trošio novac na Zapadnom Balkanu

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: usaid