Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove &nbsp;Filip Ivanović oglasio se povodom izbora sudije Ustavnog suda Crne Gore, ističući značaj postignutog konsenzusa u Skupštini i njegov doprinos jačanju institucija i evropskom putu države.
Potpredsjednik je uputio čestitke Nikoli Mugoši na izboru za sudiju Ustavnog suda, kao i poslanicima Skupštine Crne Gore koji su, u ogromnoj većini podržali ovaj predlog.
- Time su demonstrirali odgovornost, zrelost i spremnost na dijalog i dogovor. Izbor sudije Ustavnog suda predstavlja značajan korak ka snaženju institucija, ali i važan signal Evropskoj uniji da se vladavina prava, koja je usko vezana za proces pristupanja, u Crnoj Gori shvata ozbiljno- poručio je potpredsjednik Vlade.
Potpredsjednik je, takođe, izrazio očekivanje da će postignuti konsenzus poslužiti kao model i za druge važne odluke u narednom periodu.
- Nadam se da će današnji konsenzus biti primjer za slične odluke u narednoj godini, kako bismo proces evropske integracije zaokružili do kraja 2026. godine- zaključio je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F2006341181748244746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ivanović pozdravio izbor sudije Ustavnog suda: Važan signal EU da Crna Gora ozbiljno shvata vladavinu prava

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je po službenoj dužnosti novi postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti tarife po kojoj Centralna banka Crne Gore obračunava naknade za svoje usluge, nakon šta je ta institucija u dva navrata izmijenila osporeni propis, prije nego što je bila upoznata sa pravnim stavovima Suda. Sud cijeni da se na taj način formalno stvaraju uslovi za odbacivanje inicijative, bez suštinskog otklanjanja mogućih neustavnosti, čime se dovodi u pitanje načelo vladavine prava.&nbsp;
Ustavni sud je 15. oktobra, odlučujući po inicijativi Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Tarife Centralne banke. Prije nego što je odluka dostavljena strankama kako bi se upoznali sa pravnim stavovima Suda, Centralna banka je 20. novembra izmijenila osporeni akt.
&nbsp;To je uslovilo Ustavni sud da 3. decembra usvoji zahtjev za preispitivanje sopstvene Odluke, odnosno da preispita izmijenjenu Tarifu Centralne banke.
&nbsp;Iako ni ovo Rješenje u tom trenutku nije poslato strankama kako bi po njemu postupili, Centralna banka je 15. decembra donijela potpuno novu Odluku o tarifi, predlažući Sudu da obustavi postupak jer je osporeni propis prestao da važi.
&nbsp;Ustavni sud je odlučio da sam pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zbog činjenice da rješenja suda nijesu mogla biti poslata strankama, upravo zbog dvije izmjene koje je Centralna banka sprovela, a da nije ni upoznata sa ustavnopravnim razlozima koji su opredijelili Ustavni sud da pokrene postupak. Na ovaj način se ne ostvaruje načelo vladavine prava, već se samo formalno stiču uslovi da Ustavni sud odbaci inicijativu.
&nbsp;Dodatno, Sud je ponovo pokrenuo postupak jer Savjet Centralne banke ni u novoj Odluci o tarifama nije propisao dovoljne i mjerljive kriterijume za utvrđivanje visine tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka.
&nbsp;Direktiva i uredbe EU daju preporuke na koji način se naknade mogu obračunavati, ali da je na nacionalnom nivou obaveza i odgovornost Savjeta Centralne banke da zadovolji principe koje postavlja Ustav.
&nbsp;- Ustavni sud cijeni da, iako je donijeta nova Odluka sa dodatim obrazloženjem, sa aspekta ustavnopravnog zahtjeva vladavine prava, nijesu jasni kriterijumi i stvarni troškovi koji opredjeljuju da se na ovaj način napravi razlika između Glavnog državnog trezora u odnosu na druge korisnike platnog prometa- navodi se u rješenju o pokretanju postupka.
&nbsp;Centralna banka je obavezna, navodi se u odluci, da da jasne kriterijume zašto je nužno da naknada za državni trezor bude procentualna, a za druge korisnike platnog sistema fiksna, posebno imajući u vidu uredbe Evropske unije i praksu Evropskog suda za ljudska prava. &nbsp;

Ustavni sud: I nova tarifa Centralne banke pod ustavnosudskom kontrolom

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, uz podršku vlasti i opozicije, predložiće Nikolu Mugošu, nekadašnjeg predsjednika DIK-a za sudiju Ustavnog suda. Razmatrano je osam kandidata, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata.
- Stvar je principa. Ne možemo dopustiti kao autentični predstavnik Bošnjačkog naroda u parlamentu Crne Gore da narednih 10-12 godina u Ustavnom sudu nema nijednog pripadnika Bošnjačkog naroda, a u prethodnom periodu imali smo više prijavljenih kandidata na oglasima za sudiju Ustavnog suda. Ustavni sud broji sedam sudija Ustavnog suda i nemamo nijednog kandidata iz Bošnjačkog naroda - kazao je Ćorović.

Nikola Mugoša, uz podršku vlasti i opozicije, kandidat za sudiju Ustavnog suda

Ustavni sud je po prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole - listu zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena.
Ukupno je, kako su ukazali u Akciji za ljudska prava (HRA), registrovan 351 takav predmet, od čega se u 161 osporavaju zakoni, a u 187 podzakonski akti.
- Najstariji predmet datira iz 2018. godine - dodali su u HRA.
Akcija za ljudska prava pozdravlja ovaj značajan iskorak ka potpunoj transparentnosti rada Ustavnog suda.
- Objavljivanje ove liste omogućava javnosti jednostavan uvid u to koji su propisi dovedeni u pitanje, što je od posebne važnosti za pravnu struku, institucije i građane koji zavise od primjene propisa čiji je kvalitet osporen - istakli su oni.
Ova odluka, prema njihovim riječima, predstavlja značajan pomak u razumijevanju da Ustavni sud vrši javnu službu u interesu građana, i da je dio te službe da javnost bude informisana o temama koje su kod suda pokrenute i redoslijedu kojim će se sud njima baviti.
- Očekujemo da Ustavni sud nastavi ovim progresivnim putem - da redovno najavljuje dnevni red svake sjednice, i da objavi i listu neriješenih ustavnih žalbi, sa redoslijedom po kome će biti rješavane - poručili su u HRA.
Akcija za ljudska prava je još <a href="https://www.hraction.org/2014/02/24/24022014-apel-ustavnom-sudu/" target="_blank">2014. godine, kada je tim sudom predsjedavala Desanka Lopičić,</a> prvi put predložila objavljivanje ovakve liste i plana rješavanja predmeta.
- Današnja odluka pokazuje da je svrsishodnost tog prijedloga konačno prepoznata i prihvaćena - u korist pravne sigurnosti i povjerenja javnosti - zaključili su u HRA.

1250x600

HRA: Ustavni sud obajvio spisak 351 neriješenog predmeta, očekujemo da nastavi ovim progresivnim putem

Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;
Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.
- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.
&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.
- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;
Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.
Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a>

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

Poslanici su sa 54 glasa podržali odluku da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ostane na funkciji sutkinje Ustavnog suda do izbora novog sudije ove sudske instance.
Ovu odluku su podržali svi prisutni poslanici u parlamentu, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je njoj 27. decembra istekao mandat.
- Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština na izabere novog sudija, Skupština će donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da nastavi da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog, ali ne duže od godinu - obrazložio je Mandić.
Podsjetio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- S obzirom na to da se Skupština još nije izjasnila o ovom prijedlogu, u obavezi smo da donesemo odluku da Lopičić prestaje funkcija zbog isteka mandata, te da nastavlja da vrši funkciju sutkinje do izbora novog - rekao je Mandić.
Ova odluka, kako dodaje, stupa na snagu danom donošenja.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je pitala da li to znači da neće izabrati kandidata Milatovića, ističući da je Lopičić napunila 66 godina.
- Da li je politika inata i osvete jača od politike osvete, te da li se vraćamo u 19. vijek ili idemo u Evropu - upitala je Ćinćur.
Mandić je rekao da će, prema njegovim informacijama, Krstonijević biti izabran u utorak.
- Mislim da za to postoji većina, ali moramo da donesemo odluku koja će da reguliše ovo - naveo je Mandić.
J. B.&nbsp;

Lopičić nastavlja da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda do izbora novog

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 23. decembra uputio zvanično podsjećanje Skupštini Crne Gore na prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Krstonijević, ukazujući na potrebu hitnog postupanja - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovaj prijedlog uputio 3. decembra Skupštini Crne Gore, a do danas se nije našao na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, zbog čega je i poslao podsjećanje.
- Ustavni sud Crne Gore je 26. juna obavijestio predsjednika Crne Gore da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra. Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik Crne Gore je sproveo zakonom propisani postupak za izbor sudije koji će stupiti na dužnost nakon isteka njenog mandata - istaknuto je u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako se navodi, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović poziva Skupštinu da se što prije izjasni o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Miodrag Pešić povukao je prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda.
Kako se navodi u saopštenju skupštinskog Ustavnog odbora, Pešić je prije početka nastavka sjednice danas, na kojoj su saslušani kandidati, pismenim putem obavijestio ovaj odbor da je povukao prijavu na javni poziv.
Na današnjem nastavku 21. sjednice Ustavnog odbora saslušani su kandidati Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Katarina Peković i Milva Prelević.
Ustavni odbor je 23. decembra jednoglasno utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Na konkurs raspisan 3. decembra, kako je tada kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović, prijavili su se i Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović i Danilo Ćupić.
Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat.

Pešić povukao prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda

Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat, a u parlamentu još ne znaju da li će donijeti odluku o tome da ona ostane na toj funkciji do izbora njenog nasljednika.
Iz Ustavnog suda Vijestima su rekli da Lopičić, nakon isteka dvanaestogodišnjeg mandata, neće moći da učestvuje u radu i odlučivanju, osim ako Skupština istovremeno ne donese odluku o prestanku funkcije zbog isteka mandata i odluku da sudija nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od godinu.
To je propisano Zakonom o Ustavnom sudu.
Iz Ustavnog suda su naglasili da je samo potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluka biti donijeta u svim predmetima.
- Svaki broj sudija manji od broja propisanog Ustavom, dovodi Ustavni sud u rizik da može doći do podijeljenosti glasova, ili da nema većine od četiri glasa za donošenje odluke o određenom pitanju - rekli su iz te sudske instance.
Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja kad će donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i, eventualno, odluku da sutkinja nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije.
Nekoliko poslanika Vijestima je nezvanično reklo da o Lopičić i izboru sudija nije još razgovarano.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija, a odlaskom Lopičić ponovo će ih biti četvoro, koliko ih je bilo do izbora Jovana Jovanovića za ustavnog sudiju krajem novembra.
Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da sve četvoro sudija glasa na isti način. Ako se jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Da postoji opasnost da bude narušena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to što još nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je šef države nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić.
Ne zna se ni kad će se odlučivati o kandidatu Ustavnog odbora, kog bi to skupštinsko radno tijelo, kako je najavljeno u petak, trebalo da predloži plenumu u utorak.
Nakon konsultacija u Vladi s dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić u ponedjeljak je saopštio da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog mjesec i po prije toga, izabrala Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nijesu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Vučinić je bila kandidatkinja Milatovića, a Jovanović i Radović Ustavnog odbora.
Ustavni odbor u petak je saslušao četvoro kandidata od prijavljenih devet na oglas raspisan početkom decembra za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Saslušani su pravnik i stručnjak iz oblasti ekoloških prava Nikola Golubović, profesor prava Jovan Kojičić, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša i profesor Danilo Ćupić.
Ostalih petoro kandidata - Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Katarina Peković i Miodrag Pešić biće saslušani danas.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je u petak da očekuje da će to tijelo u utorak Skupštini predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
- Odbor je radio po ubrzanoj proceduri, ispoštovali smo i zakone i pravilnike, i uložili smo dodatne napore da pored brojnih obaveza u parlamentu uradimo sve kako bismo u što kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno ono što je u nadležnosti Odbora - da predloži plenumu na dalje izjašnjavanje - rekla je Božović.

Desanki Lopičić danas ističe mandat

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko ocijenila je da, ukoliko bi se zauzeo strogo formalistički pristup u izbornim sporovima, to bi &nbsp;obesmislilo ulogu Suda i odgodilo proglašenje izbornih rezultata, ukoliko utvrđene proceduralne greške nemaju stvarni uticaj na ishod izbora.
U saglasnom izdvojenom mišljenju uz Odluku kojom je odbijena žalba Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, Armenko je navela da je saglasna sa ishodom odlučivanja, ali ne i sa obrazloženjem koje se zasniva na konstatovanju navodnih nepravilnosti Državne izborne komisije, bez rješavanja izbornog spora u meritumu, suprotno ranijoj praksi Ustavnog suda u istim ili sličnim situacijama.
- Što se odlučivanja u meritumu tiče, potpuno sam saglasna da razlika koja se ogleda u tome što se broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) ne podudara sa brojem kontrolnih kupona odvojenih od glasačkih listića (269) – dakle razlika u svega dva upotrijebljena listića, nije mogla bitno uticati na izborni rezultat, tj. ne predstavlja nepravilnost koja bi bitno uticala u smislu uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda koja se aktivira po Zakonu o Ustavnom sudu, kada se ona ističe kao razlog za poništaj izbornog postupka - istakla je ona.
Armenko je ukazala da je Ustavni sud obavezan da se pridržava standarda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima izborni proces mora biti takav da garantuje pravičnu, objektivnu i dovoljno obrazloženu odluku i spriječi svaku zloupotrebu ovlašćenja od strane nadležnih organa.
- Ograničavanje Ustavnog suda na konstataciju neregularnosti i nepravilnog odlučivanja i eventualnim ukidanjem tog rješenja bez uzimanja u obzir suštine izborne problematike, dovelo bi do toga da sam Ustavni sud suštinski pomogne i podstakne nadležne organe za sprovođenje izbora, da vrše moguće opstrukcije izbornog postupka - istakla je Armenko.
Navodi da je Evropski sud u svojoj praksi utvrđivao konvencijske povrede kada su domaće vlasti navodile pretjerano formalističke razloge, a sve kako bi izbjegli ispitivanje suštine izborne žalbe.
- Smatram da je neophodno da se pruži zaštita biračkom pravu i cjelokupnom izbornom procesu u situaciji kada su nadležne izborne komisije, koristeći se procesnim pravnim nedorečenostima, ne razmatrajući suštinu, onemogućile da se dođe do izbornih rezultata. Suprotnim postupanjem, Ustavni sud bi došao u situaciju da sam krši prava koja je pozvan da štiti - kazala je Armenko.
Zbog navedenog, ističe Armenko, činjenično stanje u žalbi povodom izbora u Kotoru zahtijevalo je isti pristup kao i u svim drugim predmetima, a ne da se u ovom predmetu napravi izuzetak, a u kojima se vodilo računa da se ukidanjem rješenja izborne komisije zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosilaca izborne žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima.
- U protivnom, postavlja se veoma ozbiljno pitanje, da li onda nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat - zaključila je Armenko.

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

''Jutro s Majom'' na TV E: Gosti književnici Ivan Tokin i Barbara Delać

Pitam se hoće li Termoelektrana Pljevlja izdržati da radi ponedjeljak i utorak, za koje sam najavio velike minuse, upitao se građanski aktivista iz tog grada Pavle Čolović i istakao da situacija nije nimalo bezazlena.
- Termoelektrana ima ozbiljan problem sa dopremom uglja iz Rudnika uglja zbog velikih voda u kopu Potrlica i prema informacijama koje kruže, nema zaliha za više od dva dana rada. Upravo zato je već krenulo obaranje proizvodnje, kako bi se sistem koliko-toliko održao do kontrolisanog gašenja u srijedu- poručio je Čolović u objavi na mreži Fejsbuk.
Smatra da bi to u ovom trenutku bilo i najrazumnije rješenje – da se blok planski zaustavi, sa nedovoljno uglja i tehnički napregnutim postrojenjem.&nbsp;
- Podsjećam da je i Milutin Đukanović ranije govorio o mogućim havarijama, ako se sistem Termoelektrane ugasi na debelom minusu. Problem je što se o svemu ovome ćuti, dok građani Pljevalja imaju pravo da znaju da li ima dovoljno uglja, koliko dana još može da se radi i da li ulazimo u zonu ozbiljnog rizika- ističe on.
U minusima koji dolaze, kako ističe, improvizacija nije opcija.&nbsp;
- Ili se ide na plansko gašenje, ili se svjesno ulazi u opasnu igru sa postrojenjem starim više od 40 godina – i sa gradom koji već decenijama plaća cijenu takvih “eksperimenata”. Pljevlja su predugo bila kolateralna šteta. Vrijeme je da se stvari nazivaju pravim imenom- poručio je Čolović.

Čolović: Građani Pljevalja imaju pravo da znaju hoće li termoelektrana izdržati da radi i po velikim minusima narednih dana

U Mineapolisu je tokom protesta zbog smrti Rene Nikol Gud, 37-godišnjakinje koju je u srijedu ustrijelio agent Američke imigracione i carinske službe (ICE), uhapšeno najmanje 29 osoba, a jedan policajac je lakše povrijeđen.
Oko hiljadu ljudi izašlo je u petak naveče na ulice kako bi izrazilo nezadovoljstvo, a protesti protiv imigracionih službi održavaju se širom SAD-a.
Protestanti su se okupili ispred hotela Kenapi, gdje su navodno boravili agenti ICE-a. Policija je okupljanje proglasila nezakonitim, navodeći da su neki nasilno ušli u hotel. Na snimkama se vidi kako koriste jaka svjetla, zviždaljke i bubnjeve, a neki bacaju led, snijeg i kamenje na policajce i vozila. Dva hotela su napadnuta – prozori su razbijeni, a na zidovima ispisani grafiti.
Gradonačelnik Mineapolisa, Džejkob Frej, pohvalio je većinu protestanata kao mirne, ali je upozorio da će svi koji uništavaju imovinu ili ugrožavaju druge biti uhapšeni. Načelnik policije Brajan O’Hara potvrdio je da su svi uhapšeni kasnije pušteni, a policija je masovni skup rastjerala oko jedan sat ujutro, primjenjujući „disciplinovan i suzdržan odgovor“.
U subotu su tri kongresmenke iz Minesote – Ilhan Omar, Keli Morison i Endži Krejg – pokušale obići postrojenje ICE-a, ali im je ulazak uskraćen. Kongresmenke su optužile ICE i Ministarstvo domovinske sigurnosti za ometanje nadzora članova Kongresa.
Protesti su izbijeli nakon što je Rene Gud ubijena u svom automobilu. Snimke incidenta pokazuju kako agent ICE-a prilazi vozilu i naređuje joj da izađe, a zatim puca nekoliko puta dok se automobil kreće prije nego što se zabije u rub ulice.

Tag: ustavni-sud