Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Ivan Vuković, naveo je na svojoj X mreži da se ne žuri Vladi da usvoji budžet, već Odluku o zaduženju koja je sastavni dio Zakona o budžetu.
Kad se isplate plate i penzije za januar, kako je kazao Vuković, u državnoj kasi ne ostaje ništa.&nbsp;
- Zato nam premijer ovih dana zvuči kao korisnik psihoaktivnih supstanci u trenucima apstinencijalne krize - dodao je potpredsjednik DPS-a.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1885633349890224293&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Ne žuri se Vladi da usvoji budžet već Odluku o zaduženju

Potrebno je da slavimo dostignuća i zato sam tu danas. Tu sam i da vas ohrabrim da radite jače, ako želite da ispunite svoju ambiciju (zatvaranje poglavlja do kraja 2026.) moraćemo da radimo jako - poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos na pres konferenciji sa premijerom Milojkom Spajićem.
Proširenje danas, podvlači ona, nije ono što je bilo ranije - prije pet godina.
- Danas svi mislimo da nam treba jača unija i prozor za Crnu Goru je otvoren. Crna Gora ima realnu šansu da završi pregovarački proces tokom mog mandata - dodala je Kos.
Naglasila je da u svojim putovanjima dolazi u zemlje koje su najuspješnije na svom putu.
- Za nas u Briselu je važno kako Vlada Crne Gore i Skupštine djeluju. Za sad djeluju tako da je Crna Gora prvak u pregovorima. Za nas je važno da Crna Gora ostane na evropskom putu. Prioritet je da budemo od pomoći Crnoj Gori. Vjerujem Crnoj Gori i građanima da će pomoći Vladi i Skupštini da dođu do članstva u EU - navela je Kos.
<h2>Ruka opoziciji navodno pružena</h2>
Premijer Milojko Spajić je poručio da se nada da neće doći do bojkota parlamenta na sjednici 21. januara kada bi trebalo da se usvoji budžet.&nbsp;
On je rekao da žali zbog stava opozicije koja ne dozvoljava održavanje sjednica zbog ustavnog puča kada je na Ustavnom odboru smijenjena sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović. Sutkinja Dragana Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Spajić je danas poručio da je njihova ruka pružena opoziciji i da se moramo okrenuti onome što je nacionalni interes.
- Ja ne vidim nepremostive prepreke za saradnju opozicije i parlamentarnih stranaka. Ako nam je cilj napredak u EU, povećanje penzija... Imamo vladavinu prava, zakone za implementaciju SEPE... Nadam se da možemo zajedno sjesti i reći ovo prioritet. Imamo sigurno razlika, ajde da vidimo kako da razriješimo razlike. Otvoreni smo za pronalaženje rješenja kroz kompromise. Stvarno se nadam da neće do toga doći jer je to bespotrebno - zbog benefita usvajanja zakona koji su potrebni - istakao je Spajić.
<h2>Svi moraju sarađivati</h2>
Kos je kazala da su Milatović i Spajić potvrdili da je to što građani Crne Gore žele.&nbsp;
- Sve institucije i političari moraju sarađivati. Proširenje treba da se tiče cijelog društva. EU je već najveći partner i donator Crne Gore. Pravimo priliku za crnogorske i evropske firme - navela je ona.
<h2>Prozori se otvaraju i zatvaraju</h2>
Poručila je da se prozori za prilike otvaraju i zatvaraju.&nbsp;
- Crna Gora ima istorijsku šansu i nema vremena za traćenje. Računam da ćete me učiniti ponosnom - navela je Kos.
Najbolji način za put u EU je, ističe ona, uključivanje opozicije da podrži sve što je potrebno.
- &nbsp;Sa druge strane, razumijem da postoje drugačija mišljenja o određenim temama, ali to je parlament. Parlament bi trebalo da je mjesto u kojem se raspravlja o različitostima. Ne zaboravimo najvažnije: o čemu se radi i zašto Crna Gora hoće da bude dio EU. Zato očekujem da će većina parlamenta to podržati i da će opozicija pomoći Crnoj Gori na putu u EU - dodala je Kos.
Pridruživanje Evropskoj uniji bi, poručuje ona, trebalo da bude nacionalni projekat. Uradiće, kaže, sve za manjine.
- Posjetiću Cetinje i Bar. Sve nas vidim kao jedan tim i podržaću vas - kazala je ona.
Kos je konstatovala da je ova godina započela velikom tragedijom na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
- Dozvolite da izrazim najdublje saučešće. Takođe želim brz oporavak ranjenima, moje misli su bile uz vas i ostaće i dalje - navela je ona.
<h2>„Politička odgovornost je uvijek na stolu“</h2>
Odgovarajući na pitanja koja se tiču večerašnjeg protesta neformalne grupe studenata „Kamo śutra” koji, između ostalog, traže ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog tragedije na Cetinju, Spajić je rekao da su ih pozvali na razgovor kako bi čuli zahtjeve i argumentaciju.
- Bitno mi je da razumijem jer je svaka vokalizacija nezadovoljstva &nbsp;za nas jako bitna i želimo da čujemo drugu stranu. Tu smo za razgovor. Politička odgovornost je uvijek na stolu svih političara, ko god se lati tog posla mora biti spreman to da uradi. Nemam nikakav problem da razgovaram na bilo koju od tema. Što se nas tiče vrata su otvorena - naveo je on.
<h2>Nadležni da naprave ambijent u kojem je sloboda izražavanja u potpunosti primjenjiva</h2>
Na pitanje kako vidi pritisak Demokrata na neformalnu grupu studenata „Kamo śutra”, Kos je kazala da EU snažno podržava vrijednosti i pravo na slobodu izražavanja.&nbsp;
- Što se dešava sad sa protestima takođe podvlači važnost funkcionalnog građanskog društva. Vjerujem u građansko društvo. Iako se nadležnima nekad ne sviđa što im društvo govori &nbsp;- ključ je da nadležni naprave ambijent u kojem sloboda govora mogu u potpunosti da se primijene - navela je Kos.
<h2>Bez digresija i „nacionalnih folklora“</h2>
To što komesarka za proširenje dolazi u Crnu Goru je, poručuje premijer Milojko Spajić, veliki signal.
- I obaveza za nas da radimo još jače i sprovodimo reforme još brže i pronalazimo rješenja za kakve god izazove ispred nas - poručio je premijer Milojko Spajić tokom konferencije sa Martom Kos.
To je, poručuje on, velika čast.
- Nije lako biti u pozciji Crne Gore da imamo 25 poglavlja koje treba da zatvorimo do kraja 2026. godine. To zahtijeva ogroman rad, predanost i fokus, bez digresija i drugih nacionalnih folklora. To zahtijeva da vlast i opozicija da budu konstruktivni. Nacionalna kohezija je nešto što je jako bitno. Kada smo imali popis mso pokazali zavidnu zrelost da hendlujemo teške izazove koje smo imali u nasljedstvo date. Ubijeđen sam da ćemo prevazilazii sve krize kao društvo i da ćemo do kraja 2026. imati Crnu Goru spremnu za ulazak u EU - naveo je Spajić.

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Kos: Moramo da radimo jako ako želite da ispunite ambiciju zatvaranja poglavlja do kraja 2026; Spajić: Nadam se da neće biti bojkota sjednice 21. januara jer je to bespotrebno

Ne razumijem optužnicu, nijesam napravio to što mi se stavlja na teret jer sam bio u zatvoru i suludo je da sam nabavljao i slao kriptovane telefone. Ne želim da odgovaram na pitanja - jer za ovih 20 godina nikada nijesam imao pošteno suđenje, a zakoni su se mijenjali na moju štetu - kazao je Damir Mandić kojem se sudi zbog sumnje da je bio dio grupe koja je švercovala 2,5 tone kokaina.
On je kategričan bio da ni zrno droge nije prodao.
Mandić je pred sudskim vijećem sutkinje Nade Rabrenović kazao da je odležao svaki dan kazne iako nije kriv.
- Ne vidim da će se suditi po zakonu, makar meni pošto sam ja i moja porodica građani drugog reda - kazao je Mandić.
On je dodao da se tako pokazalo do sada i da se 20 godina borio, dokazivao ali je sve uzaludno bilo.
- Odlučeno je bilo na vrhu da me osude. Od mene neće biti nikakve opstrukcije samo mi dozvolite na prisustvujem ročištima jer me ovo podsjeća na raniji period - kazao je Mandić.
On je obrazložio da na taj način će poštedjeti porodicu maltretiranja.
Damir Mandić je, podsjetimo, osuđen na 19 godina zatvora kao saučesnik u ubistvu glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih i Madića su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Damir Mandić: Zrno droge nijesam prodao, za 20 godina nijesam imao pošteno suđenje -

Crna Gora dobiće još jedan Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu na Božaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je javni oglas za izgradnju Prihvatnog centra, vrijedan 690.000 eura bez PDV-a.
U tu cijenu su uračunati građevinski radovi, adaptacija zgrade i završni završni građevinski radovi. Javni oglas je otvoren do 2. februara.
Prilikom najave izgradnje ovog centra, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je rečeno da će se time višestruko poboljšati i povećati smještajni kapaciteti.
Crna Gora ima centre za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu i na Božaju koji su dio sistema upravljanja migracijama i azilom, uz podršku UNHCR-a, IOM-a i EU, a pružaju privremeni smještaj, zdravstvenu zaštitu i podršku migrantima.&nbsp;
Postojeći Centar za prihvat stranaca na Božaju, koji može da primi 60 osoba, otvoren je 2020. godine. Njegovu izgradnju finansirale su Vlada Crne Gore sa 470.000 eura i Evropska unija koja je iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) opredijelila 400.000 eura za rekonstrukciju bivše karaule „Božaj“ i izgradnju centra.
T.K.

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Osnovni sud u Podgorici odbio je kao preuranjenu tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije, radi naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Đukanović je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 5.000 eura, a povredu prava bazira na tvrdnji da je nezakonita Odluka Agencije, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku u iznosu od 16.741,24 eura.&nbsp;
- Na taj način je, kako to navodi u tužbi, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori, iako je više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore, koje dužnosti je obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način se odnosio i prema tuženoj agenciji - navedeno je u saopštenju Osnvnog suda.
S obirom na to da je da se odluka ASK-a i njena zakonitost razmatraju pred Upravnim sudom Crne Gore, prvostepeni sud ocijenio je da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga odbio.&nbsp;
- U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je ocijenio i da je tužbeni zahtjevu dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK-a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan.
Đukanović ima pravo da ponovo podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ako smatra da za to postoje osnovi.

Tag: usvajanje-budzeta

Vuković: Ne žuri se Vladi da usvoji budžet već Odluku o zaduženju

Kos: Moramo da radimo jako ako želite da ispunite ambiciju zatvaranja poglavlja do kraja 2026; Spajić: Nadam se da neće biti bojkota sjednice 21. januara jer je to bespotrebno

Damir Mandić: Zrno droge nijesam prodao, za 20 godina nijesam imao pošteno suđenje -

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Prvostepena presuda: Tužba Đukanovića protiv ASK odbijena kao preuranjena

PRATITE TVe UŽIVO