Službenici Sektora za borbu kriminala podnijeli su krivičnu prijavu protiv kompanije "C. C. G" sa Cetinja, kao i ovlašćenog lica B. M. (45) zbog sumnje da su utajili 83.927 eura poreza i doprinosa, a na štetu budžeta države Crne Gore.
Kirivična prijava je podnijeta, kako se precizira u saopštenju, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Cetinju i službenicima Poreske uprave podnijeli.
- Sumnja se da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju i to na način što B. M, &nbsp;postupajući u ime pravnog lica “C. C. G” u svojstvu ovlašćenog lica, od juna 2021. do kraja septembra 2025, nije podnosio PDV prijave nadležnom organu Poreske uprave sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih dažbina, iako je obavljao privrednu djelatnost, niti je vršio uplate pazara.
- Na taj je način, po osnovu neprijavljenog PDV-a i poreza na dohodak fizičkih lica, pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 83.927 eura, a na štetu budžeta države Crne Gore - ističu iz Uprave policije.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala u okviru nacionalnog projekta „Evazija“ nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima fokusiranim na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih lica iz privrednog sektora čije kriminalne djelatnosti direktno urušavaju ekonomski poredak države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kompanija sa Cetinja i ovlašćeno lice osumnjičeni da su utajili više od 80.000 eura poreza i doprinosa

Protiv R.Š. (41) i firme „A.“ d.o.o. Podgorica podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su utajom poreza i doprinosa oštetili budžet Crne Gore za 77.261 euro.
- Sumnja se da je R.Š. u periodu od 2021. do 2025. godine, kao odgovorno lice u pravnom licu „A.“ d.o.o. Podgorica prikrio stvarne prihode i nije ih prijavio Poreskoj upravi, što je bio dužan da učini, te je na taj način izbjegao plaćanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dažbina i pribavio protivpravnu imovinsku korist i načinio štetu budžetu Crne Gore u iznosu od 77.261 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju, poručuju oni, aktivnosti usmjerene na otkrivanje ove vrste krivičnih djela i procesuiranje odgovornih koji svojim nezakonitim aktivnostima podrivaju ekonomski sistem Crne Gore.

500x500

1250x600

1084x550

Podgoričkoj firmi krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza od preko 77 hiljada eura

Protiv podgoričke firme „L-E.“ i izvršne direktorice K.D. (49) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa od 206.007 eura.
- Sumnja se da su u periodu poslovne 2024. - 2025. godine Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa. Na taj način su oštetili budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 206.007 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su naglasili da službenici Sektora za borbu protiv kriminala u kontinuiranoj multisektorskoj saradnji i kroz nacionalni projekat trajnog karaktera pod kodnim nazivom “Evazija”, nastavljaju da preduzimaju intenzivne policijsko-tužilačke mjere i radnje usmjerene na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednih aktivnosti čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem države.
- Sve aktivnosti sprovode se sa ciljem zaštite građana i očuvanja budžeta Crne Gore, uz odlučnu posvećenost jačanju integriteta institucija - zaključili su u policiji.

Krivična prijava podgoričkoj firmi i direktorici zbog utaje poreza od preko 200.000 eura

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) predložilo je da se C.B. odredi zabrana raspolaganja i korišćenja stana od 119 metara kvadratnih u Podgorici i garaže na toj lokaciji.
To je, kako je saopšteno iz ODT-a, učinjeno u okviru krivičnog predmeta koji je protiv njega i pravnog lica A.M. d.o.o. formiran zbog produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa i produženog krivičnog djela pranje novca.

ODT predlaže zabranu raspolaganja stanom i garažom osumnjičenom za utaju poreza i pranje novca

Državljanka Turske B.H. (28) uhapšena je zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa u produženom trajanju - a u iznosu od preko 270 hiljada eura.
- U postupku do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da je prijavljena kao osnivač i izvršna direktorica prijavljenog pravnog lica “M.B.G.” doo Budva krivično djelo tako što je, postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica, u kontinuitetu tokom 2023, 2024. i 2025. godine, u cilju izbjegavanja poreskih dažbina, izdavala avansne fakture za koje nije predavala mjesečne PDV prijave Poreskoj upravi Crne Gore, suprotno članu 35 stav 1 i 2 Zakona o porezu na dodatu vrijednost - kazali su u Upravi policije.&nbsp;
Time je, ističu oni, po osnovu neprijavljenog PDV-a, pribavila protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 273.740,43 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu Budžetu Crne Gore.

Turska državljanka uhapšena zbog utaje poreza i doprinosa od preko 270 hiljada eura

Kosovski državljanin N.C. (49) uhapšen je na graničnom prelazu Kula zbog sumnje da je utajio porez i tako oštetio budžet Crne Gore za 58.403 eura.
On se sumnjiči za utaju poreza i doprinosa u produženom trajanju, a krivična prijava je podnijeta i protiv pravnog lica ‘’PG G.’’ d.o.o. Podgorica.
- Sumnja se da je N.C. kao osnivač sa udjelom od 100 odsto i izvršni direktor osumnjičenog pravnog lica, počinio kvalifikovano krivično djelo na način što je postupajući u ime i za račun pravnog lica “PG G.” d.o.o. Podgorica, kontinuirano tokom 2023. i 2024. godine izdavao fakture za koje nije predavao mjesečne PDV prijave Poreskoj upravi Crne Gore, suprotno Zakonu o porezu na dodatu vrijednost, čime je po osnovu neprijavljenog PDV-a, pribavio protivpravnu imovinsku korist u pomenutom iznosu - kazali su u policiji.

Kosovar uhapšen zbog sumnje da je utajom poreza oštetio budžet za 58 hiljada eura

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu pred protiv više fizičkih i pravnih lica zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa, kao i u slučaju jednog optuženog, za zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju. Oni se terete da su ovim činjenjem oštetili budžet države Crne Gore za 638.921,67 eura, saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
- Osnovnim sudom u Podgorici protiv okrivljenih M.V., Z.T., B.B., I.V., I.R.D.P., V.V., kao i pravnih lica „V.M.“ sa osnivačem M.V. i izvršnim direktorom M.V.; „V.D.F.“ sa osnivačem i izvršnim direktorom V.V., zbog osnovane sumnje da su okrivljeni M.V. i Z.T. kao saizvršioci izvršili produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa, okrivljeni B.B., I.V., I.R., V.V. i D.P. produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa, okrivljena pravna lica „V.M.“, „V.D.F.“ zbog osnovane sumnje da su izvršila produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa, kao i okrivljeni M.V. zbog osnovane sumnje da je učinio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju- navodi se u saopštenju.
Okrivljeni se terete da su u periodu od 2014. godine do 2016. godine, djelujući u ime pravnih lica, u namjeri da izbjegnu plaćanje poreza i da za sebe i pravna lica ostvare imovinsku korist, davali lažne podatke o zakonito stečenim prihodima, nisu predavali poreske prijave nadležnom poreskom organu, nisu prijavljivali porez na lična primanja, niti izvršavali plaćanje obaveza fizičkih lica po osnovu ličnih primanja, te na taj način oštetili budžet države Crne Gore za 638.921,67 eura.

ODT u Podgorici podiglo optužnicu protiv više fizičkih i pravnih lica zbog utaje poreza

Protiv tadžikistanske državljanke M.T. (40) i pravnog lica S.Y.P.M. d.o.o. Tivat podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa kojom je budžet Crne Gore oštećen za 75.000 eura.
- Krivična prijava je realizovana u saradnji sa službenicima Poreske uprave i Sektora za finansijsko obavještajne poslove Uprave policije, nakon višemjesečne kontrole kojom je utvrđeno da osumnjičena M.T. nadležnim poreskim organima nije pružala tačne i istinite podatke o stečenim prihodima - saopšteno je iz Uprave policije.
Time je, kažu, po osnovu utajenog poreza na dodatu vrijednost, kao i poreza na dobit za sebe i prijavljeno pravno lice ostvarila protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od preko 75.000 eura.
Krivična prijava podnijeta je i Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, protiv A.G. (49) i pravnog lica “B.P.” d.o.o. zbog sumnje na građenje objekta bez prijave i dokumentacije.
- U toku postupka do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da je A.G. krivično djelo počinio na način što je postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “B.P.” u svojstvu izvršnog direktora društva u septembru 2024. godine, u mjestu Pinješ 2, opština Ulcinj, započeo i izgradio treći i četvrti sprat, bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje i suprotno revidovanom glavnom projektu - kazali su u policije.&nbsp;
Time je, ističu oni, budžetu opštine Ulcinj po osnovu neplaćenih dažbina i naknada za komunalno opremanje zemljišta, pričinio štetu od oko 30.000 eura.

Tadžikistanskoj državljanki krivična prijava zbog utaje poreza i doprinosa u vrijednosti od 75.000 eura

Protiv P.Ć. (41) i kompanije „4S“ do.o. podnijeta je krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa od 90.000 eura - a sve na štetu budžeta Crne Gore. Sa druge strane, protiv S.G. (54) , Ž.R. (52) i B.M. (44) i pravnog lica C.C. d.o.o. Herceg Novi takođe je podnijeta krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza od ukupno 37.520 eura.
Firma „4S“ i ovlašćeni P.Ć. se sumnjiče za zloupotrebu pooložaja u privrednom poslovanju i utaju poreza i doprinosa u produženom trajanju.
- Naime, krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju P.Ć. je izvršio na način što je u periodu od 2019. do 2024. godine, koristeći lične podatke svojih poznanika, protivpravno sačinio više desetina ugovora o djelu koje je potpisao kao poslodavac i poslenik-zaposleni za navodno izvršene poslove i usluge, te sa takvim ugovorima odlazio do poslovinica jedne poslovne banke i podizao novac u gotovini, a nakon toga sačinjavao priznanice o navodnoj predaji gotovine koje je potpisivao u ime primaoca a na gore opisan način navedeni novac u iznosu od preko 960.000 eura prisvajao je za sebe - kazali su u policiji.
Osumnjičeni je i bez adekvatne dokumentacije i na osnovu fiktivnih ugovora o djelu podizao novac sa računa firme.
- Krivično djelo utaja poreza i doprinosa izvršeno je na način što je osumnjičeni u periodu 2019. do 2024. godine, bez adekvatne poslovne dokumentacije, na osnovu fiktivno sačinjenih ugovora o djelu, neosnovano podizao novac sa računa privrednog društva koji ima otvoren kod jedne poslovne banke u iznosu od preko 960.000 eura, a sve u namjeri izbjegavanja obračuna i plaćanja poreskih obaveza, čime je prikrio stvarne i dao lažne podatke o činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje obaveze za plaćanje poreza i uvećao troškove i umanjio stvarne prihode, odnosno osnovicu za obračun poreza na dobit pravnih lica od 9% odnosno 12 odsto za iznose preko 100.000 eura suprotno članovima 7 i 11 Zakona o porezu na dobit pravnih lica, čime je po osnovu poreza na dobit pravnih lica utajio porez u iznosu od preko 90.000 eura i time ostvario protivpravnu imovinsku korist u navedenom iznosu na štetu budžeta Crne Gore - navodi se u saopštenju policije.
S.G. (54) , Ž.R. (52) i B.M. (44) u pravnom licu C.C. d.o.o. Herceg Novi se sumnjiče da su po osnovu ulaznog PDV-a, koji im nije pripadao u iznosu od 27.556 eura i poreza na dobit pravnih lica u iznosu od 9.963 eura, ostvarili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 37.520 eura na štetu budžeta Crne Gore.
U postupku do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da je S.G. u svojstvu osnivača i izvršnog direktora kontinuirano tokom 2023. i 2024. godine, u finansijsko poslovnoj dokumentaciji prijavljenog pravnog lica, uz pomoć Ž.R. i B.M., prikazao 18 fiktivnih faktura kao da se radi o stvarnom prometu roba i usluga. To je, kako su dodali, uradio u namjeri da prikrije činjenice i podatke koje su od uticaja na utvrđivanje poreskih obaveza.
- I na taj način suprotno odredbama Zakona o porezu na dodatu vrijednost iskoristio ulazni PDV iskazan na računima kao odbitni, a potom za ostatak ukupne vrijednosti nabavljene robe i pruženih usluga uvećao i troškove i tako umanjio obavezu prijavljenog pravnog lica po osnovu plaćanja godišnjeg poreza na dobit suprotno odredbama Zakonu o porezu na dobit pravnih lica ostvario pravo na odbitak pretporeza, za robu i usluge koje mu stvarno nijesu isporučene, niti izvršene - naveli su u policiji.

Podgoričkoj kompaniji „4S“ i poslodavcu krivična prijava zbog sumnje na utaju 90.000, a „C.C.“ iz Herceg Novog zbog 37.520 eura

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: utaja-poreza-i-doprinosa