Crna Gora je daleko od građanski obrazovanih građanki i građana, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E, povodom učešća na trećem Međunarodnom forumu za žene, miru i bezbjednosti u Prištini, gdje je govorila o značaju građanskog obrazovanja u postkonfliktnim društvima.
Uljarević je istakla da se trenutno vodi dvostruka borba – za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali i protiv uvođenja vjeronauke.
- Mi smo sada, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - kazala je Uljarević.
Građansko obrazovanje, prema njenim riječima, sve češće se prepoznaje kao ključni alat za jačanje demokratske kulture, tolerancije i odgovornog građanskog učešća, posebno u zemljama Zapadnog Balkana. Međutim, u kontekstu duboko ukorijenjenih patrijarhalnih normi, porasta klerikalizma i još uvijek prisutnih rana iz prošlosti, implementacija ovakvog obrazovanja predstavlja poseban izazov.
Ona smatra da region nije primjer dobre prakse kada je riječ o građanskom obrazovanju, te da se Crna Gora treba ugledati na zapadne zemlje, posebno članice Evropske unije, kojoj teži.
- Kad govorimo o građanskom obrazovanju postoji i taj formalni dio, koje država obezbjeđuje, bilo kroz ono što su javne škole, ili privatne akreditovane škole i u kojoj mjeri i kako je to građansko obrazovanje zastupljeno. Nažalost, ono kod nas više ne postoji, faktički. U tom dijelu mi smo bili jako ponosni 2006./2007. godine kada smo usvojili jednu od inicijativa CGO, Strategiju građanskog obrazovanja i onda je ono ušlo u naše osnovne škole kao obavezan predmet i srednje škole kao opcioni predmet, živjelo je neko vrijeme, ali je istovremeno nije bilo dovoljno sluha o značaju tog predmeta, tako da je on faktički prestao biti obavezan 2017. godine, tada je Ministarstvo odlučilo da on ide takođe u izborne i to ga je do dana današnjeg marginalizovalo. Mi smo sada, rekla bih, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - naglasila je Uljarević.
Organizacije civilnog društva, kako je podsjetila, pružaju mogućnosti alternativnog obrazovanja, ali to ne mijenja činjenicu da je crnogorsko društvo još daleko od građanskog ideala.
Takođe, smatra Uljarević, da je gotovo incidentno da se kod mladih ljudi razvija kritičko mišljenje, jer same škole više zastupaju autoritarni pristup, po kojem se od učenika očekuje da usvojeno gradivo samo reprodukuju i kao takvo predstave&nbsp;
- Učenici se ne ohrabruju da kritički misle i odatle već dolazimo do situacije da se zapravo kroz obrazovni sistem želi kreirati poslušan građanin, a ne aktivan građanin, što bitno utiče na čitavu teksturu društva - zaključila je Uljarević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uljarević: Daleko je crnogorsko društvo od građanski obrazovanih građanki i građana

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) osuđuje pokušaj vladajućih struktura u Crnoj Gori da, saglasno strategiji razgradnje i uništenja građanskog, sekularnog i demokratskog crnogorskog društva i države, koju sprovodi Crkva Srbije i razni nacional-šovinistički i klerikalni krugovi i centri moći, vjeronauk bude uveden u osnovne i srednje škole, saopšteno je iz CHO.&nbsp;
Crnoj Gori je, kako dodaju, potrebno zajedništvo, solidarnost i razumijevanje, a ne podvajanje, segregacija i antagonizacija na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi.&nbsp;
Iz CHO ističu i da je vjerskom učenju mjesto u crkvama, džamijama i sinagogama, na način koji će poštovati pravo na vjerovanje, ali, istovremeno i podjednako, i pravo drugih da vjeruju ili ne vjeruju.&nbsp;
- Crna Gora je sekularna država i mora to i da ostane. Pozivamo sve političke partije u Skupštini Crne Gore da ne daju svoj glas za uvođenje vjeronauka u obrazovni sistem - između ostalog i tako što će uvažiti ustavom zagarantovane građanske inicijative i stavove stručne javnosti i brojnih nevladinih organizacija - koji su iznijeli jasnu argumentaciju protiv klerikalizacije, tj. talibanizacije crnogorskog društva i države Crne Gore - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

CHO: Uvođenje vjeronauka u škole predstavlja nastavak talibanizacije Crne Gore

Anja Ivanović

Odbor neće proslijediti Vladi peticiju o uvođenju vjeronauke u škole, Rovčanin će se konsultovati sa sekretarijatom kako da ih obavijeste

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: uvodenje-vjeronauke