Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?
Nova desničarsko-populistička vlada Andreja Babiša dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.
- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.
- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
To je veliko i – za sada – prazno obećanje.
Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.
Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.
Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?
<h2>Politički gest</h2>
- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je Robert Brestan, glavni urednik nezavisnog informativnog portala Hlídací Pes (Nadzornik). 
On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.
- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. 
<h2>Simbolika gotovine</h2>
Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.
U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.
To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.
- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista Filip Turek naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. Jindrih Rajhl (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.
Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.
Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.
Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.
- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele Martin El, glavni analitičar ekonomskog dnevnika Hospodářské noviny.
- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika Vaclava Klausa, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.
- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.
Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.
Martin El nije uvjeren u to. 
- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.
Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.
Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Češka vlada neće euro - želi da zadrži krunu i gotovinu

Vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta ove sedmice je na svjetskim je tržištima znatno pala, jer ulagači vjeruju da će američka centralna banka u decembru dodatno smanjiti ključne kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je ove sedmice 0,7 odsto na 99,47 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,7 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1595 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,15 odsto na 156,15 JPY.
Nakon snažnog rasta prethodne sedmice, pri čemu je dostigao najviši nivo u pet i po mjeseci, dolarov indeks je ove sedmice znatno pao. To je posljedica uvjerenja ulagača da će Fed u decembru dodatno smanjiti kamatne stope 0,25 procentnih bodova, kao što je učinio u septembru i oktobru.
Još nedavno šanse da će Fed to učiniti iznosile su samo oko 40 odsto, ali ove sedmice su porasle na 85 odsto.
Naime, ove sedmice objavljeni podaci ukazuju na usporavanje rasta američke privrede, pa su neki čelnici Feda poručili da su spremni dodatno da smanje kamate, jer je rizik od slabljenja tržišta rada veći od rizika od inflacije.
Kurs eura ojačao je u odnosu na dolar, jer će se, ako Fed smanji kamate, smanjiti razlika između kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni.
Dolar je oslabio i prema jenu, jer ulagači ne žele da riskiraju, s obzirom na to da su nakon nedavnog jačanja dolara japanske vlasti zaprijetile intervencijom ako se nastave velike oscilacije kursa i spekulacije usmjerene na slabljenje japanske valute.
Pad kursa dolara prema jenu s najvišeg nivoa u deset mjeseci posljedica je procjena da bi japanska centralna banka mogla povećati kamatne stope jer inflacija u Japanu raste.

Dolar pao u odnosu na korpu valuta

Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i ove sedmice, druge zaredom, pri čemu je kurs eura skočio više od 1,5 odsto jer bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 1,2 odsto na 106,80 bodova, prenosi Hrportfolio.
Kurs eura prema dolaru skočio je 1,6 odsto, na 1,0490 USD.
Američka valuta je ojačala prema japanskoj, 0,6 odsto, pa je njen kurs dostigao 152,30 JPY.
Snažan rast eura prema dolaru najviše se zahvaljuje nadi ulagača da bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp razgovarao s predsjednicima obje zemlje i najavio mirovne pregovore.
Smirivanju tržišta doprinijelo je i odlaganje uvođenja carina
Naime, nedavno je Tramp najavio uvođenje carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.
Očekivalo se da će to učiniti ove sedmice, ali Bijela kuća je poručila da se još analizira kojim bi zemljama trebalo uvesti ili povećati carine te da će zaključci biti poznati uskoro.

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Dolar je ove sedmice, druge zaredom, ojačao prema korpi valuta, dok je euro oslabio nakon što je Evropska centralna banka (ECB) ponovno smanjila ključne kamatne stope. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,9 odsto na 106,94 boda. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,6 odsto na 1,0505 dolara (USD), prenosi Hina. 
 
Američka valuta ojačala je i prema japanskoj, 2,4 odsto, pa je njen kurs dostigao 153,65 jena (JPY). 
 
U fokusu ulagača bile su sjednice niza centralnih banaka u svijetu. Popuštanje inflacije omogućava im smanjenje kamatnih stopa, kako bi podstakle rast ekonomije. 
 
Švajcarska centralna banka smanjila je ključne kamatne stope 0,5 procentnih poena, a monetarnu politiku olabavila je i kanadska centralna bankka. 
 
ECB je smanjila kamate već četvrti put ove godine, za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
No, kako je inflacija u eurozoni i dalje povišena, očekuje se usporavanje tempa smanjenja kamata ECB-a, pa je euro oslabio prema američkom dolaru. 
 
Doduše, inflacija je povišena i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Izvještaj o potrošačkim cijenama pokazao je da je inflacija u novembru porasla na 2,7 odsto na godišnjem niovu, s 2,6 odsto mjesec ranije. 
 
Da je inflacija i dalje značajno iznad planiranih vrijednosti Federalnih rezervi (Fed), potvrdili su i podaci o proizvođačkim cijenama. 
 
Te su cijene u novemrbu porasle 0,4 odsto na mjesečnom, a tri odsto na godišnjem nivou, više nego što su analitičari očekivali. 
 
A povišena inflacija mogla bi navesti Fed da uspori, ili čak i prekine, ciklus smanjenja kamatnih stopa. 
 
Iako čelnici Fed-a već sedmicama ponavljaju da bi se mogao usporiti tempo povećanja kamata, na tržištu se očekuje da će na dvodnevnoj sjednici od 17. do 18. decembra Fed smanjiti kamate treći put ove godine, za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
I dok većina centralnih banaka u svijetu smanjuje kamate i postupno popušta monetarnu politiku, japanske monetarne vlasti mogle bi uskoro da povećaju kamatne stope, jer inflacija u toj zemlji posljednjih mjeseci jača.

Dolar ojačao prema korpi valuta

Vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice oštro je pala, nakon tri sedmice rasta, dok je kurs eura porastao i tako se odmaknuo od najnižih nivoa u dvije godine. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,6 odsto, na 105,8 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru porastao 1,5 odsto, na 1,0575 USD, pa se odmaknuo od najnižeg nivoa u dvije godine. Američka valuta je oslabila i prema japanskoj, 3,2 odsto, pa je njen kurs potonuo na 149,75 jena (JPY). Nakon tri sedmice rasta tokom kojih je dostigao najviše nivoe u dvije godine, dolarov indeks prošle sedmice je oštro pao. 
 
Američka valuta je najviše oslabila prema japanskoj, što je posljedica rasta inflacije u Japanu zbog čega su ojačale špekulacije da bi japanska centralna banka ovog mjeseca mogla povećati kamatne stope. 
 
S druge strane, euro je ojačao nakon poruke iz Evropske centralne banke da bi mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. U fokusu ulagača bili su prošle sedmice i novi makroekonomski podaci iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji su pokazali da privreda i dalje stabilno raste, a da je tržište rada čvrsto. 
 
To znači da američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa. Tim više što su i novi podaci pokazali da inflacija ne popušta tako brzo kako su se ulagači nadali, pa se i dalje kreće iznad ciljanih nivoa Feda od dva odsto.

Dolar oslabio nakon tri sedmice rasta

Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je prošle sedmice, druge zaredom, jer bi američka centralna banka Fed mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 1,6 odsto na 106,67 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,7 odsto na 1,0540 USD, blizu najnižeg nivoa u godini. 
 
Američka valuta je ojačala i prema japanskom jenu, 1,1 odsto, pa je njen kurs dostigao 154,3 JPY. Tokom sedmice dolarov indeks probio se, prvi put nakon godinu, i iznad nivoa od 107 bodova. 
 
To je posljedica poruke da bi Fed mogao usporiti tempo popuštanja monetarne politike. 
 
Naime, predsjednik Feda Džeroum Pauel kazao je na jednom skupu da ekonomija i dalje stabilno raste, da je tržište rada solidno, a da je inflacija i dalje iznad ciljanih dva odsto, pa da centralna banka može pažljivo razmatrati smanjivanje kamatnih stopa. 
 
- Ekonomija ne šalje nikakve signale da bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata - poručio je Pauel.

Dolar nastavio trend rasta

Kurs dolara prema euru je ove sedmice pao, jer je američka centralna banka smanjila kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,4 odsto na 100,74 boda, blizu najniže vrijednosti za period od godinu. 
 
Pritom je kurs dolara prema euru pao 0,8 odsto, pa je cijena eura dostigla 1,1160 USD, prenosi Hrportfolio. 
 
No, američka valuta je ojačala prema japanskom jenu, 2,1 odsto, pa je njen kurs kočio na 143,85 jena (JPY). 
 
Kurs dolara prema euru značajno je pao, jer su Federalne rezerve (Fed), u prvom popuštanju monetarne politike nakon četiri godine, smanjile kamate više nego što se očekivalo. 
 
Na tržištu se, naime, procjenjivalo da će centralna banka kamate smanjiti 0,25 procentnih poena, no njeni čelnici odlučili su cijenu novca srezati za agresivnih 0,5 procentnih poena, u rasponu od 4,75 do pet odsto. 
 
Čelnici Fed-a poručili su nakon redovne sjednice da se inflacija postupno spušta prema planiranoj vrijednosti od dva odsto i da su sada rizici po njihove ciljeve u vezi sa tržištom rada i inflacijom uravnoteženi. 
 
Nakon što su godinama povećavali kamatne stope kako bi suzbili inflaciju, čelnici Feda procjenjuju da će, nakon ovog agresivnog reza, do kraja godine dodatno smanjiti kamate 0,5 procentnih poena, a u narednoj godini za cijeli procentni poen. 
 
I dok je prema euru oslabio, dolar je prema japanskom jenu snažno porastao. 
 
Japanska valuta našla se pod pritiskom, jer je centralna banka te zemlje ostavila kamatne stope nepromijenjene, dok je dio ulagača očekivao dalje zaoštravanje monetarne politike, zbog jačanja inflacije.

Euro ojačao prema dolaru nakon smanjenja kamata

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: valuta