Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, posvećena dinamici realizacije zaključaka donijetih povodom masovnih ubistva koja su se dogodila na Cetinju 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine, biće održana u petak 11. aprila, sa početkom u devet sati.
Sjednica je sazvana na inicijativu gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića, koji je izrazio nezadovoljstvo reakcijom dijela državnih organa, ističući da smatra neophodnim da se Skupština Prijestonice jasno odredi prema dosadašnjoj dinamici sprovođenja usvojenih zaključaka.
Đurašković je naglasio važnost odgovornog i transparentnog djelovanja svih nadležnih institucija u ovom procesu, u interesu građana Prijestonice i očuvanja povjerenja u sistem.
Podsjećamo, Skupština Prijestonice Cetinje je, na sjednici održanoj 10. januara, donijela niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice biće održana u petak

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zakazao je za 21. februar sjednicu trećeg vanrednog zasijedanja u 2025. godini.
Na dnevnom redu biće više tačaka, među kojima je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pristupanju Instrumentu između Evropske unije i Crne Gore o posebnim aranžmanima za sprovođenje podrške EU u okviru Instrumenta za reforme i rast, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o svojinsko - pravnim odnosima, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike.
Takođe, planirano je da poslanici raspravljaju i o Prijedlogu zakona o alternativnim investicionim fondovima, Prijedlogu zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama i Prijedlogu zakona o finansijskim konglomeratima.

Na dnevnom redu su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Prijedlog zakona o izgradnji objekata i Prijedlog zakona o uređenju prostora.
Sjednica je zakazana za 12 sati.

Mandić zakazao vanrednu sjednicu i za 21. februar

Poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje vanredne sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je više tačaka, među kojima Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je otvorio sjednicu nešto nakon 12 sati, ali su se poslanici opozicije odmah spustili kod njegovog stola ne dozvoljavajući mu da nastavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3wFlPlIFug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Poštovani građani Crne Gore, vidite u kakvim uslovima radimo. Sloboda znači ograničavanje samog sebe, a ne drugih. Mi treba da raspravljamo o važnoj stvari, a to je budžet Crne Gore i želim ministru i timu dobrodošlicu. Uvažavam i poštujem poslanike opozicije koji nam na ovoja način saopštavaju odnos prema parlamentu. Ovakvim ponašanjem se dovodi u pitanje autoritet ovog parlamenta, ali građani moraju da znaju da će mnogi biti oštećeni ako danas ne budemo rasrpavljali i usvojili budžet - rekao je Mandić.
Na to mu je šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao da za pet minuta može da riješi pvu situaciju.
Mandić je odgovorio da svako pokazuje svoje lice.
- Prvo bih zamolio režiju da snimi sve ljude koji su izašli iz poslaničkih klupa, da ne bih napravio grešku jer vam na osnovu člana 106 Poslovnika Skupštine, a zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Crna Gora je u ovu godinu ušla sa privremenim finasiranjem, jer Skupština do 31. decembra nije usvojila državni budžet.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je ranije da će do ispunjenja uslova opozicije Skupština biti blokirana, te da će ustavni poredak štititi po svaku cijenu.
Živković je rekao da je u subotu, u razgovoru sa premijerom Milojkom Spajićem, uz prisustvo šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johana Satlera, potvrdio zahtjeve opozicije povodom prevazilaženja parlamentarne krize.
- Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu - podcrtao je Živković.
Sa druge strane, iz parlamentarne većine pozivaju opoziciju da prekinu bojkot i dozvole usvajanje budžeta.
I ministar finansija Novica Vuković apelovao je na poslanike da usvoje budžet neophodan za nesmetano funcionisanje javnih finansija. Ukoliko se to ne desi najveći rizik ministar Vuković vidi u otplati 650 miliona eura starih dugova, jer ako ne platimo jednu ratu, na naplatu će, kaže, stići kompletan dug. Zbog privremenog finansiranja već kasni isplata socijalnih davanja.
Na dnevnom redu vanredne sjednice, pored Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, su i brojni zakoni koje je Vlada predložila.

Tamara Klikovac

Spriječeno održavanje sjednice, Mandić izrekao mjere protiv poslanika opozicije

Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je zaključke povodom tragičnom događaja u tom gradu u kojem je život izgubilo 13 građana, a među njima su zahtjev za smjenu kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage, transformisanje Odjeljenja bezbjednosti u Centar bezbjednosti Cetinje... Od prisutnih 30 odbornika, glasalo je njih 27 i svi su bili zaključke koje je pročitao potpredsjednik lokalnog parlamenta Mirko Stanić iz redova Socijaldemokratske partije (SDP). Nijesu glasali odbornici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Glasanje za zaključke"> <figcaption>Glasanje za zaključke(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Skupština Prijestonice Cetinje zahtijeva bez odlaganja podnošnje ostavki i smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sketora, koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora, ministra unutrašnjih poslova, direktora Uprave policije, kao čin preuzimanja objektivne i profesionalne odgovornosti u cilju potvrde postojanja institucionalne spremnosti i volje da se pristupi ozbiljnim i suštinskim reformama u bezbjednosnom sektoru - naveo je Stanić. Takođe, Skupština zahtijeva od nadležnih institucija sprovođenje nezavisne međunarrodne istrage, forenziku i rekonstrukciju događaja sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. - Rok za sprovođenje je 90 dana od donošenja zaključaka - precizirao je Stanić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta"> <figcaption>Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Skupština će tražiti od Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih državnih institucija jasno utvrđivanje, taksativno navođnje i dostavljanje izvještaja o nepreduzetim radnjama, nepodnešenim prijedlozima &nbsp;zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koji je nadležan bezbjednosni sektor države u periodu od 12. avgusta 2022. do 1. januara 2025. godine. Rok za sprovođenje je, kako je saopštio Stanić, 30 dana od dana donošenja zaključaka. - Skupština Prijestonice Cetinje zahtijeva od Uprave policije i nadležnih državnih institucija i sektora bezbjednosti bez odlaganja izradu procjene trenutne bezbjednosne situacije u Prijestonici Cetinje koja će između ostalog sadržati informaciju o tome da li se građanima Prijestonice garantuje bezbjednost - naglasio je Stanić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090140_2ad8fa38d4fd64a0b74f680a4f5dc7d144654548f3d401327c32cb4a4ae0c006.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250110090140_2ad8fa38d4fd64a0b74f680a4f5dc7d144654548f3d401327c32cb4a4ae0c006" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skupština Prijestonice"> <figcaption>Sa današnjeg vanrednog zasijedanja(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Takođe, Skupština Prijestonice Cetinje traži dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i bezbjednosnih službi dobili odgovarajući tretman i da li su iniciajtive koje su pokrenute sa njihove strane dobile odgovore u zvaničnoj formi. - To se prevashodno odnosi na Markov i Mašanov zakon. Koliko je osoba u periodu od dvije i po godine odgovaralo za propuste, ako ih je bilo i koliko smjena i disciplinskih postupaka se desilo, kao jedan od odgovora ljudske, moralne, subjektivne ili neke druge odgovornosti - odgovore na ta pitanja traži lokalni parlament.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090140_50bc9d115483e68639193a723bc443b85fd882544ab8c70c967abd0fc1b7120f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250110090140_50bc9d115483e68639193a723bc443b85fd882544ab8c70c967abd0fc1b7120f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skupština Prijestonice"> <figcaption>Sa današnje sjednice(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Rok za sprovođenje ovih zaključaka je 30 dana od njihovog usvajanja. Uzimajući u obzir tragična iskustva i složenost ukupnog bezbjednosnog miljea i situaciji na Cetinju, Skupština Prijestonice zahtijeva da se bez odlaganja pokrene postupak da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje preraste u Centar bezbjednosti kroz nužno i obavezno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. - Rok za sprovođenje je 90 dana od donošenja zaključaka - saopštio je Stanić. Iz istih razloga, lokalni parlament traži od Ministarstva unutrašnjih poslova pozicioniranje Regionalnog centra na Cetinju, stacionara, baze ili sjedišta odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja, povezivanje južne i srednje regije. Dat je rok od 90 dana za ispunjenje ovog zahtjeva. U što kraćem roku zahtijevano je i obezbjeđenje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Cetinja i uvođenje partovskih policajaca, policajaca u zajednici uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju, u skladu sa standardima i praksom Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090140_36fad067e4abc7d6dc8dae9aa42561ff702946adf4e438a4c09fabfd44224ffd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250110090140_36fad067e4abc7d6dc8dae9aa42561ff702946adf4e438a4c09fabfd44224ffd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Odbornici Demokrata"> </figure>  - Skupština Prijestonice zahtijeva da Ministarstvo unutrašnjih poslova, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, na teritoriji cijelog grada uspostavi savremeni sistem video nadzora. Rok za sprovođenje je 180 dana od dana donošenja zaključaka - zaključio je Stanić. Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, sazvana na zahtjev gradonačenika Cetinja Nikole Đuraškovića, počela je minutom ćutanja. - Zbog tragedije koja je zadesila Prijestonicu i posebnog pijeteta prema proodicama žrtava i povrijeđenih u ovom trenutku bi svaka izgovorena riječ mogla pogrešno da se shvati. Jednoglasno je dogovoreno da na današnjoj sjednici ne bude proceduralnih pitanja, niti diskusija odbornika, ni predstavnika lokalne uprave - rekla je predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090112_8e701f55c0c33d42fe0a5cc8250b069d96c868ef2a29c57f69bc75c602977baf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250110090112_8e701f55c0c33d42fe0a5cc8250b069d96c868ef2a29c57f69bc75c602977baf" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Nikola Đurašković"> <figcaption>Nikola Đurašković na današnjoj sjednici(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Aco Martinović ubio je 1. januara na Cetinju na pet lokacija dvanaest bliskih rođaka, kumova i prijatelja, uključujući i dvoje djece, nekoliko sati prije nego što je, prema policijskih izvještajima, izvršio samoubistvo. Više hiljada ljudi protestovalo je u nedjelju veče u Podgorici i na Cetinju, četiri dana nakon drugog masakra na Cetinju u posljednje dvije i po godine, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem. Novi protest, u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ zakazan je za 16. januar u 19:30 sati na istom mjestu u Podgorici, nakon ćega će okupljeni građani mirnom šetnjom doći do zgrade Vlade i ponovo pozvati na odgovornost državne funkcionere iz sektora bezbjednosti.

Skupština Prijestonice zahtijeva smjenu rukovodstva bezbjednosnog sektora i nezavisnu međunarodnu istragu

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore održaće vanrednu sjednicu na kojoj će zauzeti stav o protestima koje organizuje neformalna grupa studenata "Kamo Śutra".
To proističe iz odgovora krovne studentske organizacije UCG-a Portalu ETV na pitanje kakav je njen stav povodom okupljanja kojima se traže ostavke nadležnih iz sektora bezbjednosti nakon masovnog ubistva 13 nevinih osoba na Cetinju 1. januara.
- Obavještavamo Vas da ćemo nakon održavanja vanredne sjednice Skupštine SPUCG izdati saopštenje za javnost, u okviru kojeg će biti sadržani detaljni odgovori na sva Vaša pitanja. Cijenimo priliku da se izjasnimo o ovoj temi i zahvaljujemo na strpljenju – navedeno je u odgovoru Studentskog parlamenta.
Nije precizirano kada će sjednica biti održana, ali iz Studentskog parlamenta poručuju da će saopštenje sa detaljima biti dostupno u najkraćem mogućem roku.
Prvi protest grupa „Kamo śutra“ je organizovala 5. januara, četiri dana nakon masakra na Cetinju, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.
Demokratska Crna Gora, koja je dio vladajuće većine i iz čijih redova su Bečić i Šaranović, danima kroz saopštenja za javnost pokušavaju da kriminalizuju studente, tvrdeći da iza njihovih zahtjeva stoji lično bivši predsjednik države Milo Đukanović “zajedno sa svojim kriminalnim klanovima”.
Sa druge strane, podršku studentima i njihovim zahtjevima, osim brojnih nevladinih organizacija, dalo je i više od stotinu profesora crnogorskih univerziteta i oko 200 umjetnika i kulturnih radnika u Crnoj Gori. 
Oni su stava da je krajnji momenat da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da se na odgovornost pozovu rukovodioci državnih institucija u čijoj su nadležnosti bezbjednost i sigurnost građana. Takođe, pozvali su vladajuće partije da prestanu s neprimjerenim targetiranjem studenata čiji je cilj, kako su ukazali, njihovo zastrašivanje i sputavanje Ustavom zagarantovanog prava na slobodu govora i okupljanja.
I iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je poručeno da snažno podržavaju pravo na mirno, nenasilno okupljanje i slobodu izražavanja.
Prvom protestu ispred MUP-a prisustvovalo je više hiljada ljudi. Novi je zakazan za 16. januar u 19:30 sati na istom mjestu u Podgorici, nakon ćega će okupljeni građani mirnom šetnjom doći do zgrade Vlade i ponovo pozvati na odgovornost državne funkcionere iz sektora bezbjednosti.

Studentski parlament na vanrednoj sjednici o protestima grupe "Kamo Śutra"

Akcionari Instituta „Dr Simo Milošević“ nisu danas na vanrednoj sjednici usvojili Plan restrukturiranja, a nastavak je zakazan za 21. januar, piše portal RTHN.
Na sjednici se čulo da su predstavnici većinskog kapitala i najveći manjinski akcionar usaglasili pojedine stavove, koji su bili sporni za Žarka Rakčevića, vlasnika kompanije „Vile Oliva“ koja ima 27,43 odsto akcija u Institutu Igalo.
Po riječima predsjedavajućeg Skupštinom, izvršnog direktora Instituta Igalo, Zorana Kovačevića sjednici prisusutvuju akcionari koji imaju 87, 3 odsto vlasništva kapitala u Društvu.
Da bi Plan prošao potrebne su dvije trećine, odnosno pored državnih još i glasovi najmanje 10 odsto manjinskih akcionara. Oni imaju ukupno 16 odsto akcija, a najveći manjinski akcionar sa 27, 43 odsto je kompanija Vile Oliva. Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta 56,47 odsto.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović istakla je da su Vlada Crne Gore i vlasnik 27,43 odsto akcija Žarko Rakčević približili stavove kada je riječ o realizaciji Plana restrukturiranja, koji njegovu kompaniju Vila Olive ne prepoznaje kao aktera u realizaciji.
- Ukoliko postignemo dogovor i manjinski akcionar bude učestvovao u Planu restrukturiranja, moramo izvršiti intervenicju na samom Planu sa glasnom sa poslovnikom i udjelom i na način, kako ćemo to učini, ćemo postići dogovor ili nećemo. Sa druge strane, obzirom da će se nastaviti komunikacija između većinskog i manjinskog akcionara, u tom međuperiodu, koji će biti prilično kratak, jer 21. januara počinje sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se raspravljati o budžetu za 2025. godinu, tako da u redosledu koraka koji su pred nama odluku moramo imati prije tog ili na taj datum - kazala je ona.
Vlada Crne Gore, kako je istakla, spremna je i na otkup akcija, kao i na korekcije u Planu, a sve i cilju očuvanja Instituta.
Mali akcionar, advokat Saša Vujović upoznao je Vladu Crne Gore i druge akcionare sa problemom stambenog fonda Instituta, za koji je u Planu restrukturiranja navedeno da će se koristiti za stimulaciju radnika, a u koji spadaju i reprezentativni stanovi, gdje danas žive biviši radnici Instituta po osnovu ugovora na neodređeno vrijeme.
- S obzirom da se radi o socijalnoj situaciji i ekonomskoj računici Instituta, koji treba da dođe do nekog novca u bliskoj budučnosti, da se Planom restrukturiranja evrntualno predvidi otkup tih stanova, po pravilima zakona o vanparničnom postupku, u smilu otkupa pod određenim stimulacijama, za ljude koji u njima borave - predložio je on.
Vujović je kazao i da država mora da donese odluku o proglašenju Igala za liječilišnu zonu, kako pacijenti ne bi tokom ljetnje sezone izloženi buci iz luna parka, koji se nalazi na zemljuštu Instituta, koje je dato u zakup. Pored toga, Vujović predlaže zaštitu pelodinog blata i davanje koncesije Institutu na njegovo eksploatisanje, kao i koncesiju na tehničku vodu u gornjim tokovima Instituta, koju je jedno vrijeme kompanija Hidromont merkur prodavala ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Rakčević je kazao da je situacija u kojoj se nalazi Institut produkt odluka većinskog vlasnika. Istakao je da se najvećem manjinskom akcionaru ne dopada priča da, ako se ne podrži Plan restrukturiranja, Institut ide u stečaj.
- To nije tačno. Pokriće od 23 miliona eura može po zakonu obezbjediti „Vile Oliva“ tako da se državna pomoć smanji na minimum. To je dug i to su gubici koji mi nismo napravili. Isključivu odgovornost za to snosi menadžment koji je bio na čelu Instituta u poslednjih šest godina - rekao je Rakčević.
Potvrdio je da su se sa većinskim vlasnikom složili o pitanjima koja nisu beznačajna.
- Postoji saglasnost i Vlada je prihvatila da Prva faza ne ide na doboš jer nam je to rezervni plan da kada bude rekonstruisana Druga faza pacijenti budu u starom zdanju. I nema potrebe da se takav dragulj na samoj pjeni od mora prodaje - poručio je Rakčević.
Istakao je da su insistirali i da se zemljište uknjiži na Institut.
- Mnogo bi manje problema bilo da je zemljište Institutovo. Ja imam dokaze da je 1996. godine zemljište bilo sastavni dio vrijednosti akcija. Problemi bi bili manji jer ne bi morali da idemo na prodaju objekata, već smo mogli da uzimamo kredite. Zemljište je jedna od stvari na kojima insistiramo - rekao je Rakčević.
Treća stvar, kako je rekao, oko kojih su se složili, je Dječije odeljenje.
- Dječije odeljenje je jedini objekat za koji smatramo da može da se otuđi ali jedino za potrebe škole u Igalu. To je jedina stvar gdje se mi slažemo, kada je riječ o otuđenju imovine - rekao je Rakčević i istakao da se na osnovu zemljišta treba ići na transformaciju Instituta, dovođenje na četiri zvjezdice i trajno održivi sistem.
Iz „Vile Oliva“ su insistirali da Institut ostane u funkciji zdravstvenog turizma.
- Vlada je poslije razgovora odustala od namjene da se na kompleksu na kome se nalazi Institut grade stanovi i poslovni prostori - informisao je Rakčević.
Ponovio je da su predimenzionarani troškovi za rekonstrukciju druge faze.
Državna sekretarka Majda Adžović saglasna je sa Rakčevićem da odnos prethodnih Vlada prema Institutu ali i manjinskom akcionaru nije bio dobar i da su donošene loše odluke ali je ukazala i da „po prvi put Rakčević ima nekoga preko puta sebe ko zaista čuje“.
Kako je rekla, država je spremna da svih 106 miliona eura uloži u Institut ali to Zakon o kontroli državne pomoći ne dozvoljava. Spremnost Vlade da podrži Institut u njegovom oporavku je obrazložila i činjenicom da su u budžetu za 2025. o kojem će Skupština CG raspravljati 21. januara, ostavljena sredstva koja predviđa Plan restrukturiranja.
Nakon kraće pauze predsjedavajući, izvršni direktor Zoran Kovačević, je saopštio da je dogovoreno da se radi usaglašavanja stavova sjednica prekine a nastavak je zakazan za 21. januar.

Nije usvojen Plan restrukturiranja Instituta Igalo, nastavak Skupštine akcionara 21. januara

Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Danilovgradu Branko Bošković saopštio je da traže da se u hitnom postupku zakaže vanredna sjednica povodom Kju groznice, kao i Opština Danilovgrad da izdvoji sredstva i pomogne farmerima.
- Izražavamo nezadovoljstvo da nakon današnjeg sastanka kolegijuma, i dobijenog dnevnog reda, aktuelna situacija povodom Kju groznice koja prijeti zdravlju naših sugrađana, nije stavljena u razmatranje, kao vanredna situacija, i nije planirana za razmatranje ni u redovnoj proceduri sjednice od 17 tačaka, koja je zakazana za 11. oktobar - istakao je on.
Na toj sjednici bi trebalo, kaže, da se transparentno, pred očima građana, uz uključenje stručnih struktura na nivou Opštine, državnih organa, a posebno opštinskih službi nadležnih za praćenje i odlučivanje u ovakvim situacijama, razmatra ovaj problem i doprinese donošenju konkretnih odluka, kako bi se posljedice ovog problema umanjile.
- Na hitnoj i vanrednoj sjednici Skupštine treba uzeti u obzir stvarno stanje na terenu, predložiti mjere koje će pomoći pogođenim farmama, ali i mjere koje će doprinijeti da se ova situacija u našoj opštini više ne ponovi. Zahtijevamo od rukovodstva Opštine da se iz lokalnog budžeta izdvoje sredstva kojima ćemo finansijski pomoći farmere koji žive na teritoriji Danilovgrada - podvukao je Bošković.
U danilovgradskom DPS-u smatraju da je to izraz solidarnosti ali i ulaganje u poljoprivredu koja je ključna grana privrede u našoj opštini.

Bošković: Tražimo vanrednu sjednicu povodom Kju groznice, i Opština Danilovgrad da izdvoji sredstva i pomogne farmerima

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: vanredna-sjednica