Svi, a posebno građani sa prosječnim ili nižim primanjima, najbolje osjećaju i znaju da li postoji rast cijena - poručio je u izjavi za Antenu M predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, komenatarišući nedavnu izjavu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja koji je kazao da u posljednje dvije godine nije bilo velikog rasta cijena prehrambrenih proizvoda.
Ne samo da postoji, kaže Kostić, nego je ozbiljno ugrozio standard građana.
- Ako građane pitate, vidjećemo svi zajedno da su oni prilično nezadovoljni cijenovnom politikom, ako uopšte ona i postoji sa stanovišta države. Naravno da je jasno svima da postoje i politički interesi i politički ciljevi, ali jezik brojki govori drugačije. Osim toga, u Crnoj Gori je često prisutna tendencija da, kada je riječ o tako osjetljivim pitanjima, ne daje im se onaj značaj koji oni zaista i zaslužuju - ističe Kostić.
Bezidejnost u sprovođenju cjenovne politike, smatra on, jedna je od glavnih karakteristika Vlade.
- Znamo da se način ograničavanja cijena u stručnoj literaturi, teoriji, i u praksi, pokazao kao kontraproduktivan i da je, prije svega, namijenen političkom, a ne ekonomskom interesu. Ograničavanje cijena samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda. Pa su onda pogotovo pogođeni oni slojevi stanovništva sa niskim primanjima, koji značajan dio, odnosno 70 ili više procenata svojih dohodaka utroše na ishranu. Tako da su oni posebno pogođeni tim inflacionim kretenjima - kaže sagovornik Antene M.
Ovaj problem bi, ističe Kostić, Vlada mogla da ublaži subvencijama građanima, socijalnim prodavnicama, čime bi podržala i privredu. U suprotnom, dodaje, osim što ograničava cijene proizvoda, indirektno nanosi štetu interesima ne samo potrošača, već i privrede.
- Mora vam biti jasno da su tržišne zakonitosti neumoljive i da se svi oni koji su na tržištu neće baviti biznisom na način koji to treba ukoliko to kod njih izaziva gubitak. Pogotovo ukoliko se taj gubitak izaziva u jednom vremenskom kontinuumu, ukoliko se to dešava u kontinuitetu. Ad-hoc je moguće s vremena na vrijeme i da privredni subjekti učestvuju u nekoj opštoj društvenoj akciji solidarnosti, ali da to bude trajnija karakteristika, to održivost biznisa diktira da je nemoguće - pojašnjava Kostić.
Put koji je Vlada odabrala sa ograničavanjem cijena ne daje rezultate, pa kako zaključuje Kostić, ostaje nejasno zašto ga i sprovodi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kostić: Ograničavanje samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda, limitirane nijesu dobro rješenje

Crna Gora se suočava s ozbiljnim fiskalnim izazovima, koje potvrđuju i najnovije procjene Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Inflacija je u 2025. premašila očekivanja, dok javne finansije trpe pod pritiskom rastrošne fiskalne politike, rasta rashoda i političkog populizma. Stručnjaci upozoravaju da bez monetarne nezavisnosti i uz sve slabiju fiskalnu disciplinu, zemlja klizi ka ekonomskoj nestabilnosti – a cijenu će platiti građani. Svjetska banka kaže da je tokom &nbsp;2025. inflacija u Crnoj Gori bila veća nego što se očekivalo. Podaci MMF-a kažu da je u avgustu 2025. ukupna inflacija iznosila 4,6 odsto, dok je bazna bila 3,7 odsto. Projekcije MMF-a pokazuju da će inflacija ostati povišena ove godine, uz prosjek od oko četiri odsto.&nbsp; Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP), prof. dr Vasilije Kostić, u razgovoru za Portal ETV kaže da i Svjetska banka kao i MMF ukazuju na iste probleme, da ne kažem izazove, sa kojima se susreću crnogorske javne finansije, a naročito fiskalna politika države. – Naime, fiskalna politika kojoj se stalno sužava manevarski prostor odnosno kapacitet djelovanja, kao što je to u slučaju Crne Gore, ne može da rezultira ničim dobrim. Takva politika može samo u perspektivi da rezultira ozbiljnim ugrožavanjem javnih finansija, odnosno ugrožavanjem finansijske stabilnosti, a u takvim okolnostima strada ekonomski rast i opšti standard građana – poručuje Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101318104_dcad39adf8e89d735096f3bd6131e8e892f36537b5cd4dfd102240dc157f951f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101318104_dcad39adf8e89d735096f3bd6131e8e892f36537b5cd4dfd102240dc157f951f" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  On naglašava da je važnost fiskalne politike naročito potencirana u crnogorskim uslovima, zbog izostanka drugog „kraka makaza“ za kreiranje ekonomskog ambijenta – monetarne politike. – Kod nas je funkcija vrhovne monetarne vlasti – Centralne banke (u čijoj je nadležnosti monetarna politika) usljed korišćenja eura svedena uglavnom na kontrolnu funkciju bankarskog sektora, a ne na monetarno regulisanje i emisiju novca. Na taj način, ključni instrument koji preostaje Vladi u cilju kreiranja makroekonomskih uslova jeste fiskalna politika. Otuda smanjenje kapaciteta fiskalnog uticaja u kreiranju pozitivnih uticaja na tržištu nužno znači smanjenje kapaciteta za razvoj – ističe on. ZADUŽENI PREKO MJERE To je, prema njegovim riječima, i razlog što Svjetska banka, a i MMF (iako se potrudio preko mjere da svoje ocjene maksimalno ublaži), ukazuju na važnost fiskalne politike i što Svjetska banka, naročito, jačanje fiskalne discipline – pored napretka u reformama – označava kao ključni činilac za rast crnogorske ekonomije. – Drugačije ocjene ni ne može biti, jer smo zaduženi preko mjere, a ako i dalje nastavimo sa većom potrošnjom u odnosu na produkciju (a sva je prilika da hoćemo), odnosno bržim rastom rashoda u odnosu na prihode, onda će rezultat biti novo zaduženje i sve veća nelikvidnost. Rastući socijalni transferi (penzije i socijalna davanja) kao i nerealni rast plata zarad političkog populizma, a po cijenu održivosti javnih finansija i ukupne finansijske stabilnosti, može samo voditi na ekonomsku stranputicu i ničemu drugom – upozorava Kostić. On navodi da je to jasno svima – i međunarodnim institucijama (SB i MMF i drugima), kao i crnogorskoj Vladi, kako kaže – „sasvim sam siguran“. – To što kod nje nema volje da se tome trendu stane na kraj ili makar otvori proces njegovog zaustavljanja, razlozi su poznati. No, to što međunarodne institucije (predstavnici MMF naročito) o tome govore nemušto i uočljivo relativizuju jasne signale ekonomskog usporavanja i pogoršanja makroekonomskih parametara – formulacijama („crnogorska se ekonomija drži“) otvara značajna pitanja kredibiliteta – zaključuje prof. dr Vasilije Kostić.

Miraš Dušević

Crna Gora vozi bez kočnica - put ka ekonomskoj stranputici, cijenu će platiti građani

Skupština Crne Gore nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica koje su u skupštinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad, ali ne znači da se odustalo od promjena koje su njima predložene. Zakon je, pored ostalog, predviđao da se privreda dodatno oporezuje tako što će se ukinuti poreska stopa za dobit od 12 odsto uz zadržavanje stope od devet odsto na oporezivu dobit do 100.000 eura i 15 odsto iznad 100.000 eura.
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić kaže za Portal Analitika da treba biti svjestan činjenice da je, kako bi javni sistemi funkcionisali na moderan način i u skladu s promijenjenim društveno istorijskim uslovima, potrebna Vlada koja će genirasti nove, moderne odnose između nje i sektora društva, pa time i privrede.&nbsp;
<h2>Privreda kao fiskalna lovina Vlade</h2>
Nove odnose, kaže, samo po sebi, ne može generisati stara Vlada koja nije moderna i ne funkcioniše na tim premisama.&nbsp;
„Potrebna je, dakle, Vlada koja će djelovati u skladu s promijenjenom globalnom vizijom svijeta i koja bi jasno definisala novu misiju, o čemu kod nas nema ni pomena. Promjena o kojoj govorimo, kada je o odnosu sa privredom riječ, morala bi ići, prije svega, u pravcu radikalne promjene postojeće interakcije koja se metaforično može opisati: privreda kao „fiskalna lovina Vlade“, ka generisanju, podrazumijeva se od strane Vlade, novih odnosa u pravcu kreiranja novog privatnog sektora - privrede sa većim stepenom učešća u opšte društvenoj koristi. Trebalo bi da Vlada razumije kako nije moguće kreirati niti slijediti bolji pravac, niti je moguće kreirati moderne društvene promjene za koje je ona odgovorna, ukoliko ne kreira produktivniji odnos sa privredom“, kaže Kostić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ukazuje da Vlada Crne Gore radi upravo suprotno od toga.&nbsp;
„Podiže poreze na dobit pravnih lica, a pri tome su zaglušujuće glasno iznosili tvrdnje o stimulisanju investicija u privatnom sektoru. Pretpostavljam da je poznato kako je dobit ključni izvor internog finansiranja investicija, a istovremeno visina ostvarne dobiti preduzeća jedan od ključnih pokazatelja kojim se banke vode u dodjeli kredita za investiranje. Više je nego očigledno da je deficit u ostvarenju fiskalnih prihoda Vlade važniji nego šteta nanesena privredi i dugoročnom razvoju zemlje. Potreba za kreiranjem percepcije uspjeha je ključna potreba“, naglašava Kostić.
<h2>Percepcija umjesto realnosti&nbsp;</h2>
Sasvim je izvjesno, kako ukazuje, da se ne razumije kako povećanje fiskalnih sredstava u budžetu znači deficit u sredstvima privrede i u njenoj imovini – aktivi, što znači de facto njenu devastaciju, a zbog ključne interakcije privrede i društva znači i devastaciju društva dugoročno.
“I to nije sve: sudbina ciljeva Vlade i nje same zavisi od efikasnosti njene interakcije sa privredom, pa time Vlada radi i u korist sopstvene štete. Osnovno je za Vladu da kreira percepciju blagostanja i opšteg napretka po cijenu, rekao bih, da se nanese ozbiljna šteta društvenom napretku jer on nije u fokusu. U fokusu je vlast i ostanak na vlasti, a to se najlakše postiže kreiranjem percepcije (kažem percepcije) o napretku, a naročito o unapređivanju materijalnog stanja građana. Ne zaboravimo da je percepcija gotovo uvijek bitno različita od realnog stanja. Dakle, „nije stvarnost ono što jeste već je to percipirana stvarnost“. Upravo je „percipirana stvarnost“ cilj“, poručuje Kostić.
Smatra da Vlada neće ni naredni put, prije ponovnog stavljanja u proceduru izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, organizovati javnu raspravu kako bi čula mišljenje javnosti i struke.
„Vlada je više puta pokazala da joj nije do transparentnosti niti do mišljenja struke. Kao što rekoh, percepcija je ključni cilj kome se teži a njoj bi transparentnost samo škodila. Vlada će tamo gdje javnost napravi pritisak organizovati javnu raspravu, ali, po mome očekivanju, i tada će to biti fingiran proces“, ukazuje predsjednik CUP-a.
<h2>Kreditno-garantni fond odlična inicijativa</h2>
Na pitanje mogu li privreda i turizam, ovakvi kakvi su danas, podmiriti finansijske potrebe državne administracije, Kostić odgovara odrično.
„Odgovor je više nego jasan. Ne, niti će to skoro biti u stanju i to ne zbog njih već zbog Vlade i administracije“, ističe on.
Osnivanje Kraditno-garantnog fonda, pak, vidi kao odličnu inicijativu.&nbsp;
„Kažem inicijativa jer uspjeh bilo koje institucije zavisi od njene operacionalizacije. Imajući u vidu da najveći dio crnogorske privrede čine mikro, mala i srednja preduzeća, a da upravo oni imaju najveće probleme u obezbjeđivanju sredstava za razvoj kod banaka, formiranje KGF je više nego dobrodošlo, ali, kažem, njegova je sudbina u operativnim rješenjima“, poručuje Kostić.

Kostić: Vladi je bitnija percepcija blagostanja nego društveni napredak

Iako Poreska uprava tvrdi da je gubitak od 66 miliona eura „neutralisan“ rastom drugih prihoda, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar Vasilije Kostić u izjavi za Portal ETV upozorava na dugoročne posljedice budžetskog finansiranja Fonda PIO.
Država je u prvih pet mjeseci ove godine ostala bez čak 66 miliona eura po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, ali iz Poreske uprave Crne Gore poručuju da taj gubitak „nije zabrinjavajući“, jer je u potpunosti kompenzovan rastom drugih budžetskih prihoda. Međutim, Kostić upozorava da je ovakav pristup opasan po dugoročnu stabilnost sistema socijalne sigurnosti.
- Kada su u pitanju doprinosi za PIO, moj je stav jasan – finansirati Fond iz budžeta je krajnje rizična strategija. Time se stepen rizika ostvarenja budžeta prenosi i na Fond PIO, koji je jedna od ključnih komponenti socijalne sigurnosti građana - rekao je Kostić za Portal ETV.
Prema zvaničnim podacima, naplata doprinosa u periodu januar–maj ove godine iznosila je 160,6 miliona eura – što je 29 odsto manje nego u istom periodu 2024. godine. Do ovakvog pada došlo je zbog zakonskog smanjenja doprinosa: s 15 na 10 odsto na teret osiguranika, te s 5,5 na nula odsto na teret poslodavaca. Ukupno opterećenje za PIO time je svedeno na svega 10 odsto.
Ipak, Poreska uprava ističe da je ukupna naplata budžetskih prihoda porasla za 4,7 miliona eura i iznosi 707,5 miliona eura. Tome je, navode, najviše doprinijela snažnija naplata PDV-a (203,2 miliona – rast od 19 odsto) i poreza na dobit (200,4 miliona – rast od osam odsto).
Za Kostića, relaksiranje privrede od dijela nameta jeste pozitivno, ali je neto efekat negativan.&nbsp;
- Koristi od tog podsticaja manje su od onoga što gubitak prihoda znači za državnu kasu i rizik za održivost socijalne sigurnosti. Ideja da će drugi prihodi nadomjestiti izgubljene doprinose je svojevrsna opsjena – jer da su doprinosi prisutni, ti dodatni prihodi mogli bi biti usmjereni na investicije - poručuje Kostić.
U situaciji kada demografski pritisci i starenje stanovništva dodatno opterećuju penzioni sistem, dugoročna održivost Fonda PIO zahtijeva oprezniju fiskalnu politiku, zaključuje Kostić.

Upozorenje ekonomiste: Pad doprinosa za PIO rizik za socijalnu sigurnost

Bojkot je izraz nezadovoljstva građana, odnosno izraz nezadovoljstva potrošača, ali je taj bojkot adresiran pogrešno, kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Udrùženja crnogorskih poslodavaca prof.dr Vasilije Kostić.
- Bojkot je targetiran pogrešno, operacionalizovan &nbsp;pogrešno. Kad kažem adresiran, odnosno targetiran, mislim da treba biti jasno da je Vlada odgovorna za poslovni ambijent i za način poslovanja u jednoj ekonomiji, i da je Vlada ta koja ima mehanizme, odnosno koja kreira ili stimulativni, ili destimulativni poslovni ambijent, ili ambijent koga karakteriše inflacija, ili koga karakteriše niska inflacija, kako god. U svakom slučaju Vlada je ta koja je trebala biti adresa, a da kad kažem da je loša opcionalizacija ili artikulacija kroz bojkot, to je zbog toga što bojkot šteti domaćoj ekonomiji, bojkot šteti domaćim preduzećima. Moramo biti svjesni da bojkotući preduzeća koja posluju na ovom tržištu, bez obzira da li su to strana, ili su domaća, mi time obaljujemo njihov ukupni prihod, što znači da im potenciramo troškove, sa potenciranjem troškova utičemo na povećanje budućih cijena. Biznis se ne pravi zbog bilo koga, biznis se pravi zbog profita, biznis ima sui generis, nešto što je instinkt samoodrživosti, i kad krene u zonu poslovnih gubitaka, odnosno u zonu neodrživosti on se gasi. Bojkot iz tog razloga &nbsp;nikako nije dobar način, ali treba razumjeti da je bojkot izraz opravdanog nezadovoljstva građana, odnosno opravdanog nezadovoljstva potrošača - rekao je Kostić.
Vlada ni na koji način ne može da se distancira od inflacije, smatra Kostić, i da se premijer kao građanin slaže sa bojkotom a premijer je isključivo odgovoran za ekonomsku politiku.
- Ja bih malo karikirao pa bih rekao ne možete 8 do 16h biti premijer, a posle 16h biti građanin- poručio je Kostić.
U posljednje dvije godine, podsjeća Kostić, Vlada je optuživala trgovce da su odgovorni za rast cijena, &nbsp;što je apsolutni nonsens.
- Mediji su davali prostora takvim izjavama, i ne samo od onih koji su dolazili iz Vlade, već i od onih koji su često bili nekompetentni, jer mediji su, ne svi, oni koji se vode viješću da je čovjek ujeo psa, a ne da je &nbsp;pas ujeo &nbsp;čovjeka. Mediji žele nešto što pobuđuje pažnju, trguju pažnjom, i onda su davali prostor često nekompetentnim ljudima, koji nijesu ekonomske struke da iznose proizvoljne tvrdnje i to bez ikakvog ustezanja. To je sve zajedno stvorilo jednu atmosferu nezadovoljstva, akumuliranog. Moramo razumjeti da se narod ne bavi ekonomijom, i da ne moraju u krajnjem slučaju da se bave ekonomijom, ni da znaju otkud to dolazi, ali u svakom slučaju ih pogađa rast cijena, i onda se stvorilo jedno pogodno tle da se onda neko sjeti da treba bojkotovati crnogorsku trgovinu jer je ona kao odgovorna za rast inflacije - naglasio je Kostić.
Potupuno se skreće pažnja sa ključnih stvari, a to je na koji način preduprijediti takvo stanje, a ne baviti se post festum, i da se problemi samo produbljuju.
- Pravo stanje stvari jeste da, i to je već više puta dokazano raznim ekonomskim analizama, i to su provjerljive činjenice, nije stvar pogodbe, i nije stvar da li jeste ili nije, postoje egzaktne analize, cifre, koje govore da je crnogorske ekonomija upravo zato što je izuzetno, ekstremno, uvozno zavisna, ona je pogodna za prelivanje svakog povećanja cijena u Evropi - zaključio je Kostić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtWT56ZpxhBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kostić: Bojkot šteti domaćoj ekonomiji, šteti domaćim preduzećima

Protivnik sam programa Evropa sad 2, jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca &nbsp;prof. dr Vasilije Kostić.
Cijena struje nije socijalna kategorija, objašnjava Kostić, već je to ekonomska kategorija,to je roba, dodaje on, koja ima svoju cijenu koja se formira na, kako kaže, elektroenergetskom tržištu.
Bitno je da građani neće snositi sami trošak, kaže Kostić, da je tako shvatio poruku Vlade,da će se preko određenog broja kilovata, kako kaže, od strane Vlade subvencionirati to povećanje.
- Mi čitavo vrijeme imamo uticaj na cijenu struje i bavimo se njome kao socijalnom kategorijom, pa smo bili u prilici da vidimo prošle godine kako menadžment Elektroprivrede objavljuje kako on vodi brigu i račun o standardu građana i zbog toga ne povećava električnu energiju, iako bi po svojim imputima, troškovima ili prodajnoj cijeni to trebalo da se desi. Prvo, ono što je možda dobro u svoj ovoj stvari jeste to da je Vlada konačno odustala od tog koncepta da je cijena struje socijalna kategorija, nego da je to ekonomska kategorija i to dokazuje kroz ovo što su objavili &nbsp;da će subvencionirati povećanje električne energije. Regulatorni prihod, koji je odobrila Regulatorna agencija, je nešto što ukazuje da za time postoji potreba, inače da ne postoji potreba za time, imajući u vidu impute i cijenu poslovanja, i troškove poslovanja, onda naravno ne bi ni postojala potreba za tim regulatornim prihodom - rekao je Kostić.
Crnogorski građani su zainteresovani, poručuje Kostić, da imaju jednu elektroenergetsku kompaniju koja će ih, ističe on, na kvalitetan način snabdijevati električnom energijom i koja će biti, kako kaže, onakva kakva treba.
Ultimativna je &nbsp;izjava premijera Milojka Spajića, smatra Kostić, da neće biti rasta &nbsp;inflacije, i ona nema nikakvo utemeljenje, ističe on, ni u jednoj ekonomskoj teoriji, ili, kako kaže, ekonomskoj praksi.
- Apsolutno je nemoguće da bilo ko kaže, naročito imajući u vidu geopolitičke uslove koji vladaju u ovom dijelu Evrope, rat i nestašica i tako dalje, najave eskalacija sukoba, sve i da nema ekonomskih pomjeranja dovoljno je da ta geopolitička pomjeranja, ili tenzije utiču na ono što se zove tržište i na formiranje odnosa na tržištu. Apsolutno to ne može niko da kaže, a da pritom ozbiljno ne dovodi u zabludu one kojima to kaže - istakao je Kostić.
Sagavornik emisije E uživo kaže da ne želi podcijeniti dobronamjernost Vlade da želi da doprinese rastu standarda građana, dodaje on, kroz povećanje zarada, jer su godinama i decenijama, kako kaže, niska primanja.
- U ekonomiji postoje zakoni, vi morate prosto to da uradite na ekonomski definisan ili zasnovan način. Ukoliko to ne uradite u skladu sa ekonomskim pokazateljima, kategorijama, i ekonomskim zakonitostima, vi ćete sigurno proizvesti štetu. Ja sam protivnik tog programa (Evropa sad 2), jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti. Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro, to dobro će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše. Nažalost imamo kratko pamćenje i ne pamtimo ono što je bilo prije dva dana, tako da brzo zaboravljamo, ali kritikujući taj program i pišući o tome, ja sam notirao ključnu stvar, a to je da ne možete očekivati da gradite sistem na potrošnji a da pritom potpuno zanemarite produktivnost, to je prosto nemoguće. Da bi gledaocima bilo jasno, ne možete trošiti nešto što nijeste proizveli, a da to bude na dugoročan i održiv način. Jedno vrijeme možete da se zadužite i da iz zaduživanja pokrivate te stvari, ali na kraju i zaduženje ima svoj kraj - zaključio je Kostić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Kostić: Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro - to će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše

Vladu premijera Milojka Spajića u prvoj godini rada obilježile su ekonomske kontroverze, ocijenio je za Portal Analitika predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar Vasilije Kostić. 
Ipak, kao ključno obilježje dosadašnjeg mandata izdvaja program “Evropa sad 2” i sve što uz njega ide.
- Tu mislim na povećanje penzija, smanjenje doprinosa za Fond PIO koji ima za posljedicu eksponencijalni rat deficita tog fonda, povećanje stope PDV-a turizmu, povećanje i uvođenje akciza na proizvodnju vina - kaže Kostić.
Spajićevu Vladu, pored navedenog, kako ukazuje sagovornik Analitike, obilježava pad produktivnosti, pad domaće proizvodnje, pad izvoza i pad stranog investiranja, ali, suprotno očekivanom i visoko zaduženje države, rast uvoza kao i enorman rast potrošnje očekivano praćen visokom inflacijom. 
- Takođe, Vladu Milojka Spajića obilježava i drugi po veličini rast ekonomije u Evropi kao i povećanje kreditnog rejtinga zemlje, iako nije investicioni već spekulativni. Uz to, javne finansije djeluju stabilno i za sada se uredno servisiraju dospjele obaveze - barem one u koje javnost ima uvid - rezimira Kostić. 
Kako dodaje, ekonomske mjere koje donosi bilo koja Vlada u bilo kojoj zemlji trebale bi biti, prije svega, usmjerene na dugoročan i održiv ekonomski rast koji bi trebalo da rezultira prosperitetom. 
- A taj kvalifikativ se može dati kada se standard građana povećava na održiv način. Nikako drugačije - ističe Kostić.
Sagovornik Analitike napominje da u mnogo slučajeva nije tako, već Vlade imaju drugačiju agendu inspirisanu, prije svega, političkim interesom i opstankom na vlasti. 
- Rekao bih da ni ova Vlada nije izuzetak od drugih u tom pogledu. Preči su joj, po mom mišljenju, njeni interesi od dugoročnih potreba države za dinamičnim rastom i razvojem. Jer da nije tako, donosili bi sasvim drugačije odluke koje bi za posljedicu imale ostvarenje ciljeva dugoročnog razvoja društva. To znači mjere za unapređivanje institucionalne infrastrukture, mjere ka realizovanju strukturnih promjena, mjere na restrukturiranju crnogorske ekonomije i, prije svega, dugoročne mjere za smanjenje njene opasno visoke uvozne zavisnosti koja u uslovima sada već ozbiljnih globalnih pomjeranja, može imati dramatične posljedice po nas - upozorava Kostić. 
<h2>Evropa sad 2 krajnje rizičan program</h2>
Kako ističe, nasuprot tome, Vlada donosi odluke o povećanju gotovo svih vidova potrošnje i u cjelini se fokusirano bavi time kako da preraspodjelom onoga što imamo, uz dodatno zaduženje, poveća potrošnju građana računajući da će, kako pojašnjava, kroz model ekonomskog rasta na račun rasta potrošnje unaprijediti standard građana.
- Rekao bih da je program kojim se to želi postići – Evropa sad 2 – krajnje rizičan, a čitav model zasnovan na rastu potrošnje neodrživ. Ne možete u nedogled trošiti, a da pri tome ne stvarate veću novostvorenu vrijednost, kao što je sada slučaj. Ponavljam po ko zna koji put - održivog rasta niti napretka nema bez rasta produktivnosti. Potrošački model će nam se, prije ili kasnije, obiti o glavu - upozorava on. 
Upitan da prokomentariše da li se za 44. Vladu može reći da je populistička, odgovara da najprije treba definisati pojam populizma. 
- Ako je populizam rađenje u političkom interesu prije nego li u interesu građana i društva u cjelini – onda je svaka Vlada do sada bila populistička, neka manje, a neka više. Ipak, program koji može ozbiljno uticati na održivost sistema, a da pri tom ne razmatra njegov mogući kolaps je, mimo populizma još mnogo što šta drugo - zaključuje Kostić.

Kostić: Potrošački model će nam se prije ili kasnije obiti o glavu

Crna Gora će se oko 2030. godine suočiti s ozbiljnim deficitom radne snage, zbog čega je neophodno što prije kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima i spriječile negativne posljedice po privredu države, saopšteno je na pres konferenciji Crnogorskog udruženja poslodavaca (CPU), prenosi PR Centar. Generalni sekretar CUP Raško Konjević kazao je da je deficit radne snage goruća tema danas. - Ukoliko ne preduzmemo nešto u narednom periodu, i to u što kraćem roku, vjerujem da će ova tema u dugom roku postati ne samo gorući problem, već galopirajuća kriza za poslodavce, koju neće moći riješiti samostalno - poručio je Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Raško Konjević"> </figure>  Autorka studije„Tržište rada – deficit radne snage i i analiza zapošljavanja stranaca“ i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici prof.dr Maja Baćović kazala je da je motiv za izradu ove studije bila činjenica da na tržištu radne snage Crne Gore, ali i mnogih evropskih zemalja, već duže vrijeme postoji deficit radne snage. - Taj deficit je naročito izražen u Crnoj Gori tokom ljetne turističke sezone, ali i u nekim drugim periodima. Crna Gora nije jedina država koja se suočava s ovim problemom – slična situacija prisutna je u velikom broju evropskih zemalja. Taj deficit može biti rezultat različitih faktora, uključujući ciklične promjene, ali i strukturne izazove koji utiču na tržište radne snage, poput opadanja demografskih faktora, neaktivnosti radne snage, nedostatka vještina, nepovoljnih uslova rada i izražene mobilnosti radnika - pojasnila je Baćović. Prema njenim riječima, podaci za prvi kvartal 2023. godine u EU pokazuju da je 28 odsto poslodavaca u proizvodnji i 31 odsto poslodavaca u drugim sektorima prijavilo poteškoće u pronalaženju adekvatne radne snage. - U takvoj situaciji, crnogorsko tržište radne snage gubi na konkurentnosti, a jedan od ključnih nedostataka su značajno niže prosječne zarade u odnosu na evropski prosjek. To je razlog zbog kojeg je Crna Gora prinuđena da se okrene tržištima manje razvijenih zemalja kako bi zadovoljila potrebe za radnom snagom - navela je Baćović. Ukazala je da, iako na crnogorskom tržištu postoje pozitivni trendovi u posljednjih 17-18 godina, kao što su rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti, i dalje postoje ozbiljni strukturni problemi. - Iako je nezaposlenost smanjena, mnogi nezaposleni su dugoročno nezaposleni zbog neusklađenosti između tražnje za radnom snagom i vještina koje nezaposleni posjeduju. Na primjer, 30 odsto nezaposlenih posao traži duže od pet godina, dok 46 odsto posao traži duže od tri godine - rekla je Baćović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Maja Baćović"> </figure>  Pojasnila je da je radna snaga u Crnoj Gori uglavnom koncentrisana u uslužnom sektoru, gdje je zaposlena većina radnika (oko 77 odsto). - Sektori poput ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva bilježe najveći rast zaposlenosti, ali i deficit radne snage, zbog čega Crna Gora uvozi radnu snagu iz drugih zemalja. Naša analiza pokazuje da Crna Gora već sada ima stvarni deficit radne snage, uprkos određenim kvantitativnim suficitima - istakla je Baćović. Kazala je da su posebno zabrinjavajuće demografske projekcije koje ukazuju na intenzivno starenje crnogorske populacije i smanjenje broja stanovni-ka u radno sposobnom uzrastu. &nbsp;„Projekcije pokazuju da će se ovaj trend nastaviti do kraja 21. vijeka, što će dodatno smanjiti ponudu radne snage. Naša studija se fokusirala na narednih 20 godina i pokazala je da će Crna Gora već oko 2030. godine suočiti sa ozbiljnim deficitom radne snage, čak i uz sadašnjih 30.000 nezaposlenih- rekla je Baćović. Ovaj deficit će se, kako je dodala, iz godine u godinu povećavati, što znači da će biti neophodno kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima. - Bez odgovarajuće radne snage, neće biti moguće ostvariti dugoročni ekonomski rast. Radna snaga je, bez obzira na tehnološki napredak, uvijek bila i ostaje jedan od ključnih faktora proizvodnje i ekonomskog napretka - zaključila je Baćović. Autor studije i ekspert za pitanja migracija Bojan Bugarin kazao je da će Crna Gora problem sa deficitom radne snage morati da rješava dovođenjem strane radne snage. - Hrvatska je, prema podacima iz 2010. godine, izdala oko 2.500 radnih dozvola za strance, dok je prošle godine taj broj porastao na 130.000. Dakle, sa 2.500 na 130.000. To pokazuje da se ne samo Hrvatska, već i druge države članice Evropske unije suočavaju s ovim problemom. Samim tim će i Crnoj Gori biti sve teže pronaći radnike odgovarajućeg profila - rekao je Bugarin. Podsjetio je da smo u proteklom periodu, nedostajuću radnu snagu, uglavnom pronalazili u državama regiona, kao što su Srbija, Bosna i -Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo. &nbsp;„Međutim, sada je sve teže pronaći radnu snagu u ovim državama, jer radnici iz tih država u velikom broju odlaze u Hrvatsku, Njemačku i Austriju. Tako su crnogorski poslodavci primorani da sve više razmišljaju o alternativi dovođenja radnika iz azijskih i afričkih zemalja, posebno iz Indije - rekao je Bugarin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> </figure>  Istakao je da je proces dovođenja strane radne snage u Crnu Goru trenutno složen i komplikovan na administrativnom i institucionalnom nivou. - &nbsp;Da biste dobili stranog radnika, morate proći kroz proceduru kod najmanje četiri državna organa, što je veoma zahtjevno. Pored toga, poslodavci se susreću sa brojnim poteškoćama prilikom dovođenja stranih radnika. Proces izdavanja vize D je i dalje netransparentan, što stvara nesigurnost kod poslodavaca jer ne znaju kakva će sudbina biti njihovih aplikacija - naveo je Bugarin. Ukazao je da je još jedan značajan problem - neusaglašeno djelovanje nadležnih organa, kao i njihova elektronska neuvezanost, što otežava monitoring i praćenje stranih radnika u Crnoj Gori. - Takođe, Crna Gora nema dovoljno diplomatsko-konzularnih predstavništava u afričkim i azijskim zemljama, što dodatno komplikuje proceduru dovođenja radnika iz tih država. Poslodavci su često primorani koristiti diplomatsko-konzularne predstavnike Srbije, što povećava troškove i usložnjava proceduru - pojasnio je Bugarin. Prema njegovim riječima, troškovi dovođenja deset radnika iz Indije, bez troškova avionskog prevoza, smještaja i ishrane, mogu iznositi između 5.000 i 10.000 eura. - Dakle, poslodavac se suočava sa visokim troškovima i dodatnim administrativnim preprekama. Postoji potreba da se ove procedure olakšaju, posebno u pogledu produženja radnih dozvola i viza. Nakon što radnik već provede godinu ili dvije u Crnoj Gori, sve naknadne procedure bi trebalo da budu pojednostavljene, jer su ti radnici već prošli odgovarajuće provjere - rekao je Bugarin. Istakao je da bi Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova trebalo da razmotre opciju da se omogući podnošenje zahtjeva za izdavanje vize D direktno u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova, što bi značajno olakšalo proceduru i smanjilo troškove. - Takođe, uvođenje elektronske prijave radnika putem veb portala, koji bi omogućio komunikaciju između državnih organa, olakšalo bi -cjelokupan proces i ubrzalo postupak - naveo je Bugarin. Predsjednik CUP, &nbsp;prof.dr Vasilije Kostić ukazao je da se toj asocijaciji u proteklom periodu žalio značajan broj poslodavaca na nedostatak radne snage ili na nedostatak adekvatne radne snage. - Ponukani time htjeli smo da javnosti, kao i onima koji kreiraju odluke, predstavimo trenutnu situaciju. Naime, suočavamo se sa dramatičnim trenutkom kada je riječ o demografskom starenju Crne Gore, koje sa sobom nosi negativne posljedice po radnu snagu i tržište rada, ali i šire, po ukupni društveno-ekonomski razvoj Crne Gore - rekao je Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  Prema njegovim riječima, ovdje se više ne govori samo o činjenici da će Crna Gora imati deficit radne snage, koji je, kako je pojasnio, sada očigledan zbog strukturne nezaposlenosti ili nesklada između kvalifikacija radne snage i potreba tržišta. - Govorimo o eksponencijalnom rastu fizičkog nedostatka radne snage. Pitanje više nije samo kako ćemo nadoknaditi ovaj manjak, već kako ćemo se nositi sa ovim izazovom“, kazao je Kostić. Poručio je da ako se kreatori politika ne pobrinu na vrijeme da obezbijede potrebnu radnu snagu, koja je ključni resurs i najvažniji faktor proizvodnje, ne može se govoriti o smislenom ekonomskom ili društvenom razvoju. - Kreatori politika moraju razmišljati dugoročno i strateški, jer se ovdje već radi o globalnom problemu – hroničnom nedostatku radne snage. Zemlje koje su u razvoju ili nedovoljno razvijene biće emiteri radne snage, dok će one koje su ekonomski potentne postati atraktivna tržišta za radnike. Krajnje je vrijeme da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavimo i to na strateški način - istakao je Kostić.

1084x550

Kreatori politika što prije da definišu mjere za rješavajanje problema deficita radne snage

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: vasilije-kostic