Američka privreda u decembru je otvorio samo 50 hiljada radnih mjesta, što je ispod očekivanja, što je najnoviji znak da se tržište rada hladi nakon godina snažnog rasta.
Podaci Zavoda za statistiku rada od petka bili su manji od 70 hiljada koje su predvidjeli ekonomisti koje je anketirao Bloomberg. Međutim, stopa nezaposlenosti neočekivano je pala na 4,4 odsto s 4,6 odsto u novembru, prenosi SEEbiz.
Podaci pružaju najcjelovitiju sliku američkog tržišta rada u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon što su objave za novembar i oktobar bile uveliko pogođene zatvaranjem vlade.
Podaci za novembar revidirani su u petak na 56 hiljada s početnih 64 hiljada.
Prinosi na kratkoročne američke državne obveznice blago su porasli nakon objave izvještaja, odražavajući nižu stopu nezaposlenosti za decembar od očekivane. Dvogodišnji prinos, koji prati očekivanja monetarne politike, porastao je 0,03 postotna boda na 3,52 odsto.
Objavljeni podaci dodatno dokazuju pogoršanje na tržištu rada, koje je pogođeno smanjenjem broja zaposlenih u saveznoj vladi i usporavanjem zapošljavanja u privatnom sektoru.
Federalne rezerve smanjile su troškove zaduživanja Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na svakom od svoja posljednja tri sastanka, ostavljajući svoj referentni ciljani raspon na trogodišnjem minimumu od 3,5 do 3,75 odsto.
Predsjednik Fed-a Jay Powell u decembru je signalizovao da je ljestvica za dalja smanjenja visoka, rekavši da su troškovi zaduživanja sada „dobro pozicionirani“.
Ekonomisti su rekli da će iznenadni pad nezaposlenosti ojačati argumente da američka centralna banka pauzira svoj ciklus smanjenja kamatnih stopa na sljedećem sastanku kasnije ovog mjeseca.
Fed je takođe izrazio zabrinutost zbog tačnosti nedavnih podataka BLS-a, a Powell tvrdi da američka privreda mjesečno stvara 60 hiljada manje radnih mjesta nego što se navodi u izvještaju o zaposlenosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvoreno samo 50 hiljada radnih mjesta

Američki zakon o odbrani, koji navodi Zapadni Balkan kao jedan od strateških prioriteta, naglašava posvećenost Sjedinjenih Država poboljšanju bilateralnih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana i zaokruživanju evropskog projekta, rekao je za RSE bivši potpredjsednik Vlade za evropske integracije i bivši ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski.
Tim zakonom, koji su prošle nedjelje usvojila oba doma Kongresa, od državnog sekretara se traži da preduzme inicijative za tehničku pomoć svakoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Cilj je demokratski i ekonomski razvoj, kao i jačanje postojećih nacionalnih strategija protiv korupcije, uključujući političku korupciju, posebno u pravosuđu, i promocija uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije.
<h2>Prate se maligni uticaji</h2>
Bivši diplomata Nano Ružin ocjenjuje kao pozitivan korak to što je Zapadni Balkan, uključujući Sjevernu Makedoniju, ponovo u prvom planu interesovanja SAD.
- Prvo sam bio pomalo iznenađen činjenicom da u Nacionalnoj strategiji za bezbjednost nema ničega o Balkanu. Ali, poslije toga, evo ovaj dokument na izvjestan način balansira politiku Sjedinjenih Američkih Država i njihov interes za Zapadni Balkan, s obzirom na to da je poslije Ukrajine ovo možda najeksplozivniji region u Evropi- kaže Ružin.
Naumovski ističe da činjenica da time što je u zakonu navedeno da državni sekretar SAD ima zadatak da redovno izvještava Kongres o malignom uticaju Rusije i Kine na balkanske zemlje samo pokazuje da uticaji različitih centara moći prisutnih na teritoriji Zapadnog Balkana ne prolaze nezapaženo u američkoj administraciji.
On kaže da se na ovaj način Zapadni Balkan tumači kao jedan od regiona gde će SAD ostati prisutne u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu na duži rok.
- Iako je fokus američke spoljne politike možda bio na drugim djelovima svijeta posljednjih mjeseci, ovo dokazuje da, prije svega, u Kongresu postoji tradicija interesovanja američke administracije i institucija za održavanje prisustva Sjedinjenih Američkih Država kako bi se spriječilo da region padne pod uticaj drugih centara- kaže Naumovski.
Prema Ružinu, Sjeverna Makedonija, kao članica NATO-a, ne bi trebalo da zanemaruje elemente "malignog uticaja".
- Meki uticaj Rusije i Kine je prisutan, iako se naša zemlja strogo zalaže za poštovanje sankcija. Kineski uticaj u našoj zemlji nije toliko jak, osim u određenim elementima kao što su investicije, građevinski radovi i autoputevi- objašnjava Ružin.
U opsežnom Zakonu o odbrani, Kongres SAD je ocijenio da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i ometa njihove težnje ka evropskim integracijama.
Druga prepreka evropskim integracijama i daljem razvoju zemalja Zapadnog Balkana, u koje spada i Sjeverna Makedonija, jeste upravo korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima.
<h2>Korupcija kao bezbjednosno pitanje</h2>
Prema riječima Naumovskog, borba protiv korupcije jedan je od ciljeva u koje američka administracija ulaže skoro tri decenije u zemlji, ali i u susjednim zemljama koje su dio Zapadnog Balkana.
- Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem sa korupcijom, koju Sjedinjene Američke Države često opisuju kao svojevrsno bezbjednosno pitanje, tj. ugrožava ciljeve američke spoljne politike, ali i dobre bilateralne odnose između SAD i zemalja Zapadnog Balkana, i otuda je logično da SAD posvete više pažnje ovoj borbi protiv korupcije- kaže Naumovski.
Prema jednoj od izjava ambasadorke SAD u Skoplju Anđele Prajs Ageler, SAD su do sada uložile oko pola milijarde dolara u reforme pravosuđa.
Američku borbu protiv korupcije podržava i čuvena "američka crna lista" na kojoj su navedeni političari iz Sjeverne Makedonije, poput bivšeg premijera Nikole Gruevskog, bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove Saša Mijalkova, bivšeg zamjenika vicepremijera Artana Grubija i njegovog partijskog kolege, bivšeg gradonačelnika Struge Ramiza Merka. Politički lideri iz regiona su takođe godinama na toj listi.
Ružin dodaje da se od makedonskih vlasti očekuje da pojačaju borbu protiv korupcije.
- Pojačana borba protiv korupcije ne odnosi se samo na otkrivenim koruptivne slučajeve, već prije svega na pravosudni sistem. Time postoji jedna vrsta sinergije između onoga što Evropska unija odavno ističe kao problem i onoga što se sada naglašava u spoljnoj politici SAD- kaže bivši diplomata.
Stav Kongresa je da SAD treba da sarađuju sa saveznicima i partnerima koji su posvećeni jačanju vladavine prava, diverzifikaciji izvora energije, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva.
Ti segmenti treba da podstaknu jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu, a time i da prošire američku podršku naporima za regionalnu integraciju u regionu.
Sjeverna Makedonija ove godine obilježava 30 godina bilateralnih odnosa sa SAD. Ona je prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je pokrenula Strateški dijalog s američkom vladom SAD. Iz šireg regiona, to su već učinile Slovenija i Hrvatska. Odbrana, vladavina prava, kultura, trgovina su deo tema u Strateškom dijalogu sa SAD.

RSE: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusu

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković pozvan je da prisustvuje Molitvenom doručku, koji će biti održan početkom februara iduće godine u Vašingtonu.
U pozivu koji mu je upućen navodi se da će se predsjednik SAD-a i članovi Kongresa okupiti 4. i 5. februara na 74. Molitvenom doručku u Kapitol hilu sa ciljem izgradnje i razvoja međunarodnih odnosa zemalja učesnica, čiji će predstavnici na marginama centralnog događaja pored međusobnih susreta biti u prilici da se susretnu i sa američkim zvaničnicima.
Gradonačelnik će tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama imati sastanke od značaja za razvoj Cetinja i promociju interesa Crne Gore.
Ovaj tradicionalni događaj okuplja lidere, političare i biznismene iz 140 različitih zemalja kako bi promovisali mir, dijalog i međunarodnu saradnju. Glavni dio programa uključuje govor predsjednika SAD-a i specijalnog gosta, uz bilateralne sastanke i dodatne aktivnosti prilagođene učesnicima.
Molitveni doručak tradicija je stara više od šest decenija po kojoj se svake godine, prvog četvrtka u februaru, u zajedničkoj molitvi okupljaju predsjednik SAD-a, članovi Kongresa, američki političari i vojni lideri, kao i ugledni gosti iz brojnih zemlja svijeta.

Đurašković pozvan na Molitveni doručak u Vašingtonu

Dva pripadnika američke Nacionalne garde upucana su danas u blizini Bijele kuće, saopštila je američka sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Incident se dogodio u blizini metro stanice Faragut i dolazi usred kontroverzne odluke administracije Donalda Trampa o raspoređivanju trupa Nacionalne garde u glavnom gradu SAD.
U tom području su viđena vozila hitnih službi, prenosi Gardijan.
Lokalna policija je objavila da je situacija sada mirna i da se jedan osumnjičeni nalazi u pritvoru.&nbsp;
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je medijima da je Tramp upoznat sa situacijom i da će aktivno pratiti dalja dešavanja u vezi sa incidentom.
Kako je ranije objavio SiEnEn (CN), više osoba je upucano u Vašingtonu, među kojima i pripadnici Nacionalne garde Sjedinjenih Država.
Metropolitanska policija Vašingtona objavila je na mreži Iks (X) da su na mjestu pucnjave u tom području i savjetovala građane da ga izbjegavaju.
Nacionalna garda nije odmah odgovorila na zahtev SiEnEna za komentar. Okolnosti pucnjave za sada nisu jasne, navodi ovaj medij.
Pripadnici Nacionalne garde iz više saveznih država nalaze se u Vašingtonu mjesecima kao dio obračuna protiv kriminala predsjednika Donalda Trampa u glavnom gradu, koji je u međuvremenu proširen i na druge gradove širom zemlje, piše ovaj medij.
SiEnEn je kontaktirao Pentagon, Nacionalnu gardu, Bijelu kuću i metropolitansku policiju Vašingtona za komentar.

Pucnjava blizu Bijele kuće: Dva pripadnika američke Nacionalne garde pogođena hicima, uhapšen osumnjičeni

U borbi sa kriminalom i korupcijom ključne su snažne i nezavisne institucije. Demokratija se brani pravosuđem koje radi svoj posao, policijom koja štiti građane i institucijama koje štite zakon, a ne kriminalce - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom radne posjete Vašingtonu gdje je održao predavanje na prestižnom Univerzitetu Džordžtaun - čiji su alumnisti kraljevi Španije i Jordana, bivši američki predsjednik, državni sekretari, brojne diplomate i svjetski lideri.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović je studentima i profesorima Fakulteta za međunarodnu politiku govorio o ključnim reformskim procesima u Crnoj Gori, naglasivši da je vladavina prava temelj Crne Gore i osnov svakog demokratskog društva.
Milatović je izjavio da se, nakon demokratskih promjena 2020. godine, Crna Gora prvi put suočila sa kriminalnim strukturama koje su decenijama potkopavale institucije i držale sistem zarobljenim.
- Pokrenuli su se procesi koji su ranije bili nedodirljivi - uključujući istrage protiv kriminalnih klanova, ali i protiv pojedinaca iz policije, tužilaštva i sudstva koji su, umjesto da brane državu, radili za kriminal - rekao je Milatović.
Naglasio je da su, uz snažnu saradnju sa međunarodnim partnerima, uključujući Europol i Interpol, crnogorske institucije danas u poziciji da koriste njihove dokaze u postupcima protiv organizovanih kriminalnih grupa i pojedinaca unutar sistema koji su im omogućavali djelovanje.
- Demokratija nije jednosmjerna ulica - ona zahtijeva stalnu borbu, odgovornost i institucije koje su jače od bilo koje pojedinačne moći. Samo država koja štiti zakon može štititi svoje građane - dodao je Milatović.
Govoreći o evropskoj perspektivi Crne Gore, predsjednik je istakao da je država danas najspremniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, navodeći pet ključnih razloga: otvorena sva pregovaračka poglavlja, potpuno usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, članstvo u NATO-u, korišćenje eura i napredak ka ispunjavanju kriterijuma za pristupanje eurozoni, te minimalan fiskalni uticaj na budžet EU kao najmanje države kandidatkinje.
- Pristupanje Crne Gore EU pokazalo bi da je politika proširenja i dalje živa i da se reformski napori isplate - istakao je Milatović.

Milatović na Univerzitetu Džordžtaun: Demokratija se brani snažnim institucijama i borbom protiv kriminala

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države obilježavaju važan istorijski jubilej – 120 godina diplomatskih odnosa, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti u Vašingtonu, ističući da ovaj datum potvrđuje „snagu međusobnog povjerenja, zajedničkih vrijednosti i partnerstva dugog više od jednog vijeka“. Pred brojnim zvanicama američke administracije, Kongresa i diplomatskog kora, Milatović je podsjetio na istorijski momenat iz 1905. godine, kada je izaslanik Džon B. Džekson predao akreditivna pisma knjazu Nikoli i zvanično uspostavio diplomatske veze između Knjaževine Crne Gore i SAD. Tokom obraćanja, predsjednik je istakao da su odnosi dvije države, uprkos ratovima, političkim previranjima i globalnim promjenama, ostali postojani zahvaljujući nasljeđu prijateljstva, diplomatije i povezanim generacijama građana i lidera. Posebnu ulogu, naglasio je, imala je crnogorska dijaspora u SAD, čije su „priče o upornosti, inovativnosti i građanskom angažmanu obogatile obje države“. Milatović je podsjetio da su Sjedinjene Države među prvima priznale obnovljenu nezavisnost Crne Gore i ostale „principijelan i pouzdan partner“. Podsjetio je i na svoj raniji doprinos jačanju saradnje – prvo održavanje Ekonomsko-razvojnog dijaloga između dvije države u njegovom mandatu ministra ekonomije. „Američka podrška našem demokratskom razvoju – uključujući jačanje institucija i vladavine prava – bila je nemjerljiva. SAD su dale presudan doprinos našem pristupanju NATO-u“, istakao je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120091120_5c00f457e04c7330b54baeeffc5324a35a681cb8a2de3e0a19128773321b0cdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120091120_5c00f457e04c7330b54baeeffc5324a35a681cb8a2de3e0a19128773321b0cdf" data-rendition-name="original" width="1600" height="1069" loading="lazy" alt="milatović"> </figure>  Naglasio je da se partnerstvo danas produbljuje u oblastima bezbjednosti, odbrane, energetike, infrastrukture, investicija, kulture i obrazovanja, te da su „ljudske veze između dvije države najdublji izraz saradnje“. Govoreći o svom iskustvu studiranja u Americi, Milatović je kazao da je upravo tada upoznao vrijednosti koje povezuju dva naroda, „posebno ljubav prema slobodi“, te istakao da Crna Gora „živi svoj evropski san“, vođena idealima demokratije i otvorenog društva. Predsjednik je poručio da je odlučan da unaprijedi odnose kroz novo Strateško partnerstvo zasnovano na odbrani, energetskoj bezbjednosti, inovacijama i ekonomskoj saradnji. U ime američke administracije, visoki zvaničnik Stejt departmenta Danijel Lawton pohvalio je ulogu Crne Gore kao „pouzdanog NATO saveznika“ i zahvalio predsjedniku Milatoviću na „liderstvu i posvećenosti daljem jačanju odnosa“. Najavio je nove sporazume u 2026. godini i dublju saradnju u oblastima infrastrukture, bezbjednosti i tehnologije. Kongresmen Majk Tarner istakao je da su „SAD i Crna Gora zajedno postigle velike stvari“, dok je kongresmenka Šeli Pingri poručila da „stoji uz Crnu Goru na svakom koraku njenog evropskog puta“. Ambasador Crne Gore u Vašingtonu Jovan Mirković zaključio je da je jubilej potvrda da „crnogorsko-američko partnerstvo traje i jača zahvaljujući zajedničkim vrijednostima i viziji“, te da je to jedan od temelja stabilnosti i razvoja Crne Gore.

Milatović u Vašingtonu: 120 godina prijateljstva sa SAD

Više ljudi se razboljelo i prebačeno je u bolnicu nakon što je u Zajedničku bazu Endruz u američkoj državi Merilend dostavljen sumnjiv paket sa bijelim prahom, saopštili su danas zvaničnici i izvori upoznati sa istragom.
Prema saopštenju baze, incident se dogodio kada je jedna osoba otvorila paket, zbog čega su evakuisane dvije zgrade i uspostavljen bezbjednosni kordon, prenosi CNN.
Ekipe za hitne intervencije su brzo reagovale i utvrdile da nema neposredne prijetnje, nakon čega je slučaj predat Kancelariji za specijalne istrage.
Više osoba koje su bile u blizini paketa prevezeno je u medicinski centar Malkolm Grouv u okviru baze.

Vašington: Više ljudi se razboljelo nakon otvaranja sumnjivog paketa sa prahom u vojnoj bazi

Sjedinjene Američke Države su predstavile partnerskim zemljama u Savjetu bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom se želi dati podrška mirovnom planu američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, koji predviđa i raspoređivanje međunarodnih stabilizacionih snaga, saopštila je američka misija pri Ujedinjenim nacijama.
Ambasador SAD pri UN Majk Valc je okupio deset članica Savjeta i nekoliko regionalnih partnera – Egipat, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Tursku – kako bi raspravili o nacrtu, prenio je AFP.
Portparol američke misije je rekao da time Vašington pokazuje "regionalnu podršku" predloženom tekstu.
Iako datum glasanja još nije određen, nacrt rezolucije "pozdravlja uspostavu mirovnog savjeta" kojim bi predsjedavao Tramp, a koje bi nadziralo prelaznu vladu u Gazi.
Dokumentom se "ovlašćuju i međunarodne stabilizacione snage" (ISF) navedene u Trampovu mirovnom planu od 20 tačaka, naveo je portparol misije SAD.
Nekoliko zemalja, uključujući Indoneziju, već je izrazilo spremnost za učešće u ovim snagama, ali insistiraju na mandatu Savjeta bezbjednosti UN prije slanja vojnika na palestinsku teritoriju, naveli su diplomatski izvori.
- Zahvaljujući hrabrom vođstvu predsjednika Trampa, Sjedinjene Države će ponovno da postignu rezultate u UN, a ne beskrajne rasprave- poručio je portparol američke misije.
Američki državni sekretar Marko Rubio krajem oktobra je izjavio da je optimističan u pogledu skorog raspoređivanja međunarodnih snaga u Gazi, dodavši da bi Vašington mogao da zatraži mandat UN za njihovo djelovanje.
Stabilizacione snage su predviđene sporazumom od 10. oktobra kojim je postignuto primirje između Izraela i palestinskog pokreta Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – nakon dvogodišnjeg rata, pokrenutog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023.
Prema uslovima tog sporazuma, snage bi činila koalicija arapskih i muslimanskih zemalja, raspoređena u Gazi kako bi nadzirala bezbjednost tokom povlačenja izraelske vojske.
Šefovi diplomatija Jordana i Njemačke su prošle sedmice naglasili da međunarodne snage moraju da imaju jasan mandat Ujedinjenih nacija.
- Kako bi ove stabilizacione snage djelotvorno obavljale svoju misiju, svi se slažemo da moraju imati mandat Savjeta bezbjednosti- rekao je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi na konferenciji u Manami, glavnom gradu Bahreina, zajedno s njemačkim kolegom Johanom Vadepulom.
Vadepul je podržao ideju o mandatu utemeljenom na međunarodnom pravu, istaknuvši da je to "vrlo važno za zemlje koje žele da pošalju svoje vojnike u Gazu, ali i za Palestince".

Vašington predstavio partnerima u UN nacrt rezolucije o Trampovom planu za Gazu

Američki državni sekretar Marko Rubio stići će u Izrael u četvrtak, saopštila je glasnogovornica izraelske vlade, najavljujući treću posjetu visokog zvaničnika Vašingtona ove sedmice.
Govoreći dok su potpredsjednik J.D. Vance i posebni izaslanik Stiv Vitkov već bili u zemlji promovišući plan za okončanje rata u Gazi, Shosh Bedrosian rekla je novinarima da će se Rubio u petak sastati s premijerom Benjaminom Netanjahuom.
- Ovo je treća posjeta državnog sekretara Izraelu od sredine septembra, što dodatno pokazuje bliski odnos koji Izrael i Sjedinjene Države imaju dok obilježavamo ovo istorijsko vrijeme - izjavila je glasnogovornica, prenosi Rojters.

Rubio sjutra stiže u službenu posjetu Izraelu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak da će ove nedjelje otputovati u Sjedinjene Američke Države na razgovore o potencijalnoj isporuci oružja dugog dometa.
Zelenski je rekao da bi sastanak sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom mogao da bude već u petak, i dodao da će se sastati sa kompanijama iz oblasti odbrane i energetike, kao i članovima američkog Kongresa.
- Glavne teme biće protivvazdušna odbrana i naši kapaciteti dugog dometa, kako bismo održali pritisak na Rusiju- rekao je Zelenski.
Zelenski će se pridružiti delegaciji Ukrajine pod vođstvom premijerke Julije Sviridenko, koja se već nalazi u SAD na preliminarnim razgovorima.
On je rekao da će takođe tražiti dalju pomoć SAD u zaštiti ukrajinskih elektroenergetskih i gasnih mreža.
Zelenski je jučerašnji telefonski razgovor sa Trampom opisao kao "veoma produktivan".
Tramp je juče upozorio Rusiju da bi Amerika mogla da Kijevu pošalje rakete dugog dometa Tomahavk, nakon čega je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi to ozbiljno narušilo odnose između Moskve i Vašingtona.

Zelenski ove nedjelje u Vašingtonu sa Trampom o mogućoj isporuci oružja dugog dometa

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: vasington