Sportska 2025. bila je godina velikih uspjeha, brojnih medalja, rekorda, sjajnih utakmica, dramatičnih završnica i trenutaka koje nikada neće biti zaboravljeni, kazao je predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza Nikola Milić.
On je u intervjuu agenciji MINA naglasio da je 2025. bila i godina velikih planova, u kojoj su pokrenute brojne inicijative i započeta realizacija projekata koji će omogućiti da uslovi u potpunosti reflektuju značaj vaterpola i plivanja u Crnoj Gori.&nbsp;
Milić je posebno istakao finansijsku stabilnost Saveza i podršku klubovima, navodeći da su to temelji svakog održivog sportskog sistema.
- U 2025. je gotovo duplo premašen budžet koji je godinu ranije bio rekordan. To govori o povjerenju koje sponzori imaju u Savez i u pravac u kojem idemo. Trudili smo se da vodimo Savez domaćinski, sa jasnom strategijom rasta prihoda, ali i stroge kontrole troškova - rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da rezultati nijesu došli slučajno i da iza njih stoji snažan iskorak u oblasti organizacije rada kancelarije Saveza i kontinuirana, često nevidljiva, podrška koju pružaju klubovima i reprezentativnim selekcijama.
- Jako puno radimo i na marketingu i komunikaciji koja je uspješna kolaboracija sa našim sponzorskim pulom. Gradili smo povjerenje sponzora kroz jasnu strategiju, odgovorno upravljanje sredstvima i jasnu komunikaciju. Savez je iznutra postao efikasniji, operativniji i servis svima u sistemu - rekao je Milić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ta stabilnost i organizaciona snaga omogućile su da se, nakon mnogo godina, obezbijedi konkretna finansijska podrška klubovima, bez kojih, kako je naveo, nema ni igrača, ni rezultata, ni budućnosti crnogorskog vaterpola i plivanja.
- Oko 15 odsto ukupnog budžeta uplaćeno je klubovima na osnovu jasnih kriterijuma, što je dugoročno jedini ispravan put - naglasio je Milić.
On je kazao da je ponosan što je vaterpolo jedini kolektivni sport u Crnoj Gori koji ima dva predstavnika u Ligi šampiona i po jednog u Eurokupu i Kupu konferencija.
- Jadran ima realne šanse da se nađe među osam najboljih u Ligi šampiona, dok Primorac nastavlja takmičenje u Eurokupu i borbu za plasman među 16 najboljih ekipa. To su rezultati koje nijedan drugi kolektivni sport u Crnoj Gori nema i samo je još jedan od dokaza šta vaterpolo znači i daje crnogorskom sportu - rekao je Milić.
On je podsjetio da je, kada je pitanju vaterpolo, 2025. godina 
počela kvalifikacionim turnirom Svjetskog kupa u Rumuniji, a nastavljena organizacijom finalnog turnira u Podgorici.
- Uradili smo to zbog želje da ljubiteljima vaterpola u Crnoj Gori pružimo priliku da uživaju u sportskom spektaklu i da naše ajkule, pred domaćom publikom, izbore plasman na Svjetsko prvenstvo. Sada sa ponosom ističem da smo dobili sve pohvale za organizaciju tog turnira i da je mali, ali vrijedan tim našeg Saveza, odgovorio zadatku na najbolji mogući način - rekao je Milić.
Govoreći o rezultatima, on je podsjetio da je seniorska selekcija na Svjetskom prvenstvu u Singapuru zauzela šesto mjesto i da je to najbolji plasman još od Budimpešte 2017. i da predstavlja potvrdu kontinuiteta na svjetskoj sceni.&nbsp;
- Članovi reprezentacije do 20 godina, učestvovali su na Svjetskom prvenstvu u Zagrebu i izborili plasman među osam najboljih, dok je selekcija do 16 godina osvojila bronzu na EP u Istanbulu. U18 reprezentacija je u Oradei postala prvak Evrope, čime je Crna Gora dobila generaciju koja je ponos cijele države. Šest utakmica, šest pobjeda, zlato oko vrata uz dominaciju kakva se ne pamti, to je bio put U18 generacije do trona Evrope - rekao je Milić.
Komentarišući rezultate u plivanju, on je naglasio da je 2025. donijela mnoštvo novih rekorda, pojavu mladih i talentovanih takmičara, kao i vidljiv napredak u svim segmentima.
- Naš olimpijac Miloš Milenković zablistao je na Igrama malih zemalja Evrope u Andori, osvojio je dvije zlatne medalje, na 50 i 100 metara delfin. U obje discipline postavio je i nove rekorde tog takmičenja. Naši plivači učestvovali su i na COMEN Cupu u Beogradu, Evropskom prvenstvu U23 u Šamorinu, EYOF-u u Sarajevu, Svjetskom prvenstvu u Singapuru kao i na tradicionalno organizovanom 11. MNE Openu u Podgorici - rekao je Milić. &nbsp;
On je istakao da su u 2025. godini iz Vaterpolo plivačkog saveza pokrenute brojne inicijative, od kojih se posebno ističu dvije - da vaterpolo dobije status nacionalnog sporta i infrastruktura.
- Kada govorimo o vaterpolu kao nacionalnom sportu, važno je da poruka bude jasna od početka do kraja. Vaterpolo je odavno zaslužio stataus - nacionalni sport. Sve činjenice - rezultati naše seniorske reprezentacije od 2008. godine, medalje sa velikih takmičenja i pet uzastopnih nastupa na Olimpijskim igrama, kao i konstantni uspjesi mlađih selekcija dovoljno govore u prilog tome - rekao je predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza.
Milić je kazao da su to pokazala i relevantna istraživanja javnosti i da vjeruje da je to prepoznala i aktuelna Vlada.
- Vjerujem da će kroz novi Zakon o sportu vaterpolo biti jasno definisan kao nacionalni sport, čime će se obezbijediti stabilno finansiranje i dugoročno ulaganje u njegov rast i razvoj. Ako realno sagledamo stanje u odnosu na sve ostale kolektivne sportove, samo vaterpolo ima izvjestan i održiv potencijal da Crnu Goru kontinuirano predstavlja na najvećim međunarodnim takmičenjima i da se bori za medalje - na evropskim i svjetskim prvenstvima, kao i na Olimpijskim igrama, uključujući i Los Anđeles 2028. - rekao je Milić.
Prema njegovim riječima, to Crna Gora može da uradi zbog ogromnog talenta i posvećenog rada stručnog kadra, a u “neravnopravnoj konkurenciji”, kada je riječ o širini baze, broju klubova, bazena, infrastrukturi...&nbsp;
- U brojkama ne možemo da se mjerimo sa zemljama poput Hrvatske, Italije, Mađarske, Srbije, Španije ili Grčke, ali u igri možemo.... Samo u prošloj godini tri mlađe selekcije osvojile su dvije medalje, sad je to 14 medalja od nezavisnoti sa međunarodnih takmičenja. To jasno pokazuje da igrački potencijal postoji, ali da mu moramo obezbijediti siguran i kvalitetan temelj za rad kako bi Crna Gora ponovo bila među tri-četiri najbolje vaterpolo nacije na svijetu - rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da zato posebno ulažu u mlađe kategorije - kroz klubove, pripreme i sistemsku podršku trenerima, navodeći da su oni temelj svakog uspjeha.
- Uveli smo jasne kriterijume finansiranja, obezbijedili redovne pripreme, uključili rad psihologa, a planiramo i saradnju sa nutricionistima - rekao je Milić.
On je naglasio da su posebnu pažnju posvetili infrastrukturi, navodeći da je, u koordinaciji sa lokalnim upravama i kroz kapitalni budžet, njen razvoj postao jedan od prioriteta.&nbsp;
- Završen je tender za zatvaranje olimpijskog bazena u Podgorici, čime se stvaraju uslovi za kandidaturu za domaćinstvo Evropskog prvenstva 2028. godine, ali i za dugoročni razvoj vaterpola u našem glavnom gradu. 
U Baru je završen tender za projektovanje olimpijskog zatvorenog i otvorenog bazena. U Herceg Novom je rekonstrukcija bazena u Igalu uvrštena u kapitalni budžet, uz plan da se bazen poveže sa novom osnovnom školom, koja bi bila prva obrazovna ustanova u Crnoj Gori sa zatvorenim bazenom u svom sastavu - rekao je Milić.&nbsp;
On je saopštio da je planiran je i olimpijski zatvoreni bazen u tom gradu, za koji je urađen i glavni projekat.
- U Pljevljima se očekuje raspisivanje tendera za zatvoreni bazen, dok je u Tivtu iskazana jasna ambicija lokalne uprave da gradi zatvoreni bazen u okviru sportskog centra. Što bi značilo da smo postavili cilj - Sistemski i ravnomjerno razvijati infrastrukturu širom Crne Gore, kroz saradnju sa državnim i lokalnim institucijama, kako bi se obezbijedili trajni uslovi za masovno bavljenje vaterpolom i plivanjem, vrhunske rezultate i organizaciju velikih međunarodnih takmičenja - rekao je Milić.
Govoreći o Regionalnoj ligi, naglasio je da je VPS uložio maksimalan napor da sačuvaju postojeći sistem.
- Kada je postalo jasno da nema izvjesnosti, preuzeli smo odgovornost i pokrenuli novi model lige, uz potpuni finansijski i organizacioni angažman Saveza. Tim modelom formirana je nova liga, sa kancelarijom u Podgorici, kao prva i jedina kancelarija međunarodne sportske saradnje kojom će se rukovoditi iz Crne Gore!!! Vaterpolo i plivački savez Crne Gore - rekao je Milić.
On smatra da taj projekat ima ozbiljan potencijal da dugoročno štiti interese vaterpola, unapređuje uslove za mlade igrače i omogućava im da od tog sporta mogu dostojanstveno da žive.
Komentarišući šanse crnogorske reprezentacije na EP u Beogradu, Milić je kazao da vjeruje da će ambijent Beograda i Beogradske arene odgovarati crnogorskim vaterpolistima i da se mogu nadati rezultatu kakav je ostvaren prije deset godina.
On je podsjetio da Crna Gora nije imala sreće na žrijebu, u grupi je dobila najjače moguće protivnike, a u drugoj fazi ukršta sa grupom u kojoj su svjetski šampion Španija, domaćin Srbija i Holandija.&nbsp;
- Naša selekcija je u procesu stvaranja. To se vidi i iz činjenice da na EP idemo sa dodatno podmlađenom ekipom. U sastavu su dva osamnaestogodišnjaka, aktuelni šampioni Evrope sa U18 reprezentacijom iz Oradee Strahinja Gojković i Danilo Stupar, kao i Srđan Janović, koji je sa 19 godina bio srebrni sa U20 selekcijom i proglašen za najboljeg igrača šampionata - rekao je predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza.
On je naglasio da time jasno pokazuju da žele da daju prostor novim generacijama.&nbsp;
- Naravno, svako takmičenje dočekujemo sa maksimalnim ambicijama, ali paralelno razmišljamo strateški i dugoročno. Cilj je da ova ekipa kroz jake utakmice sazrijeva i gradi kontinuitet za godine koje dolaze uz saigrače i iskusnije članove reprezentacije koji će to znati da vode i usmjeravaju. Kao i uvijek, ambicije su nam najveće moguće, jer se to od crnogorskog vaterpola očekuje - rekao je Milić.
On je poručio da vjeruje u crnogorske vaterpolisti i da je uvjeren da su spremni da na sva očekivanja i pritisak odgovore na najbolji mogući način.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Milić: Vaterpolo zaslužuje status nacionalnog sporta

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore, u podmlađenom sastavu i željna dokazivanja, spremno dočekuje start šampionata, kazao je kapiten Petar Tešanović. 
Crnogorski vaterpolisti doputovali su danas u Beograd, gdje će od 10. januara učestvovati na Evropskom prvenstvu.
Tešanović očekuje naporan turnir, koji će biti odigran p novom sistemu takmičenja. 
- Svaka utakmica je bitna i moramo je odigrati kao da je finale. Bodovi se prenose, samo po dvije ekipe iz grupa plasiraće se u polufinale. Ekipa je mlada, željna dokazivanja, mislim da uz potencijal koji imaju svi momci da možemo da odemo daleko na ovom EP - rekao je golman Tešanović. 
Crnogorska reprezentacija igraće u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta. 
Komentarišući rivale u grupi crnogorski reprezentativac Vasilije Radović je kazao da je Malta dobra ekipa, sa nekoliko pojačanja u posljednje vrijeme.
- Neće biti lako, posebno prvi meč, a želimo da otvorim Evropsko prvenstvo sa dobrom igrom, pobjedom, da bi nastavili tako do kraja. Derbi grupe igramo sa Mađarskom, najvažnija utakmica u grupi, zatim se sastajemo sa drugom grupom gdje će svaki meč biti bitan - kazao je Radović.
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formiraju grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u polufinale.

Tešanović: Crna Gora spremna za start EP

Crnogorskim vaterpolistima duel sa Hrvatskom, 5. januara u Budvi, biće generalna proba uoči Evropskog prvenstva u Beogradu, saopšteno je iz Vaterpolo plivačkog saveza.
Crna Gora će prethodno, u ponedjeljak u Napulju, igrati sa Italijom.
Na startu priprema u Kotoru savladala je Gruziju 18:13.
Posljednji put te dvije selekcije sastale su u julu ove godine kad je Hrvatska u meču za 5. mjesto na Svjetskom prvenstvu slavila 19:13.
- Pozivamo sve ljubitelje vaterpola da prisustvuju prijateljskoj utakmici koja predstavlja posljednju provjeru pred Evropsko prvenstvo u Beogradu. Očekuje nas vrhunski vaterpolo -- poručili su iz VPCG
Evropsko prvenstvo biće odigrano od 10. do 25. januara u Beogradoj areni, a crnogorska reprezentacija igraće &nbsp;u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta.
Najbolje tri selekcije zajedno sa tri iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija) formiraće novu grupu E, iz koje će dvije prvoplasirane reprezentacije izboriti plasman u polufinale.

500x500

Crnogorski vaterpolisti u Budvi sa Hrvatskom

UNIQA osiguranje nastavlja tradiciju ulaganja u vrhunski sport i podršku organizaciji najvećih sportskih događaja. Ove godine UNIQA postaje zvanično osiguranje Evropskog prvenstva (EP) u vaterpolu za muškarce, prestižnog takmičenja koje u Beograd dovodi najbolje selekcije kontinenta i predstavlja jedan od najznačajnijih sportskih događaja u 2026. godini. UNIQA kao osiguravajuća kompanija EP koje će biti održano u Beogradskoj areni brine se o sigurnosti učesnika takmičenja, osoba angažovanih u organizaciji događaja, volontera i objekta u kojem se održava ovo takmičenje.
- Velika nam je čast da budemo partner Evropskog prvenstva u vaterpolu, sporta koji u regionu ima dugu tradiciju, izuzetne uspjehe i najvatrenije navijače. Kao i prije deset godina, kada smo prvi put postali zvanično osiguranje evropskog vaterpolo prvenstva održanog u Beogradu, nastavljamo da vjerujemo u vrijednosti timskog duha, zajedništva i pobjedničke energije. Zato sa ponosom obezbjeđujemo sigurnost učesnika, organizatora i cjelokupnog događaja, koji će i ovog puta donijeti vrhunske sportske trenutke. Najveći rast i najjači uticaj ostvaruju se upravo kada radimo kao tim. U vaterpolu, kao i u osiguranju, pobjede se postižu kroz povjerenje i međusobnu podršku. Upravo zahvaljujući toj zajedničkoj snazi rastemo kao tim, ostvarujemo bolje rezultate, dajemo važan doprinos zajednici i pokazujemo da zaista živimo bolje zajedno - izjavili su predstavnici UNIQA osiguranja.
Podrška UNIQA osiguranja donosi značajnu vrijednost Evropskom prvenstvu.
- Ovaj turnir predstavlja vrhunac evropskog vaterpola i okuplja najbolje timove, stručnjake i publiku iz cijele Evrope. Drago nam je što imamo pouzdanog partnera kao što je UNIQA. Obezbjeđivanje visokih standarda sigurnosti za takmičare, zvaničnike, volontere i posjetioce prioritet je svakog velikog sportskog događaja - i upravo to omogućava kvalitetna osiguravajuća podrška. Radujemo se zajedničkom radu na organizaciji takmičenja koje će, sigurno, biti zapamćeno po atmosferi i sportskim rezultatima - izjavio je Đorđe Đorđević, direktor EWPC.
Evropsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce 2026. biće održano u Beogradu od 10. do 25. januara, kada će se u Beogradskoj areni, okupiti 16 najboljih evropskih reprezentacija, među kojima je i Crna Gora.
Ovo je treći put da Beograd dočekuje najveće kontinentalno vaterpolo takmičenje (poslije 2006. i 2016. godine), čime još jednom potvrđuje svoj status jednog od najvažnijih centara evropskog vaterpola. Vjerujemo da će publika ispratiti ovo takmičenje i biti dobar domaćin učesnicima turnira i najboljim evropskim timovima.

PROMO SADRŽAJ

1250x600

1084x550

UNIQA zvanično osiguranje Evropskog prvenstva u vaterpolu za muškarce u Beogradu 2026.

Vaterpolisti Jadran m:tela poraženi su večeras u Trebinju od Pro Reka 19:12, u petom kolu B grupe Lige šampiona.
To je treći poraz hercegnovskog tima ove sezone, u kojoj ima i dva trijumfa.
Pro Reko, koji je dobio i prvi međusobni duel &nbsp;16:7, upisao je peti trijumf i zadržao maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Višestruki evropski prvak je, nakon izjednačene prve četvrtine (3:3), do polovine meča stekao četiri gola prednosti (9:5).
Sve dileme riješio je u trećoj četvrtini, koju je dobio 6:2 i uoči posljednjih osam minuta razliku uvećao na osam golova (15:7).
U hercegnovskom timu najefikasniji je bio Đorđe Lazić &nbsp;sa tri gola, dok su po dva dodali Jovan Vujović i Fran Valera.
Kod gostiju najbolji je bio Brus Irving sa pet, dok je gol manje postigao Fran Kanelja.
Jadran će u posljednjem kolu igrati protiv Novog Beograda.

Pro Reko savladao Jadran m:tel

Vaterpolisti Budućnosti One poraženi su večeras u Podgorici od Panatinaikosa 14:9, u utakmici četvrtog kola C grupe Eurokupa.
Podgorički tim upisao je četvrti poraz i bez pobjede je u debitantskoj sezoni na evropskoj sceni.
Budućnost je odigrala najbolji meč ove sezone, ali to nije bilo dovoljno da se priredi iznenađenje.
Panatinaikos, koji je dobio i prvi međusobni duel, dvadesetak minuta je &nbsp;dominiraom vodio je 8:1, pa 10:3.
Od sredine treće četvrtine Budućnost je zaigrala bolje i uspjela da ublaži poraz.
U ekipi Panatinaikosa, čiju kapicu nosi crnogorski reprezentativac Dušan Banićević, najefikasniji su bili Nikolas Kopeliadis i Aristeidis Kalivolopulos sa po četiri gola.
Isti učinak u domaćem sastavu imao je Darko Brguljan, tri je postigao Petar Brnović, a po jedan Marko Bošković i Nikola Petrović.
Budućnost će u narednom kolu, 4. decembra, biti gost Vuljagmenij.

Panatinaikos pobijedio Budućnost One

Vaterpolisti Primorca poraženi su u Kototu od Radničkog iz Kragujevca 13:7, u petom kolu Regionalne Premijer lige.
Domaćin je samo u prvoj četvrtini bio ravnopravan rival, dva puta uspio je da izjednači (1:1 i 2:2), dok je ostatak meča protekao u dominaciji gostiju.
Iskoristili su gotovo 16 minuta bez datog gola i sa četiri vezana pogotka došlo do vođstva od 8:3.
Ekipu iz Kragujevca do pobjede vodio je Strahinja Rašović sa četiri gola.
U eipi iz Kotora najbolji je bio Marko Mršić sa pet golova.&nbsp;

Vaterpolo: Radnički ubjedljiv protiv Primorca u Kotoru

Vaterpolisti Budućnost One poraženi su večeras u Podgorici od grčkog Vuljagmenija 17:7, u utakmici drugog kola Eurokupa, što je drugi poraz podgoričkog tima, nakon što je na startu u gostima izgubio od Panatinaikosa u Atini 16:8.&nbsp;
Gosti, na čijoj klupi je legendarni Vladimir Vujasinović, već na startu poveli su 5:0 i praktično riješili pitanje pobjednika.
Budućnost je prvi gol postigla tek sredinom druge četvrtine, a sredinom treće četvrtine jedini put zaprijetila je i smanjila na 7:5.
Vuljagmeni je u nastavku iskoristio neiskustvo domaćina i od sredine trećeg perioda do kraja utakmice primila deset, a postigla samo dva gola.
Po dva gola postigli su Petar Brnović, Darko Brguljan i Marko Bošković, dok se jednom upisao Reul Di Souza.
U kapici Vuljagmenija dominirao je Kas te Rile sa pet pogodaka.
Budućnost će u narednom kolu, 13. novembra, mađarski BVSC.

Poraz vaterpolista Budućnost One u Podgorici

Vaterpolisti Primorca priredili su večeras neugodno iznenađenje svojim navijačima i već nakon drugog kola su u preteškoj situaciji u Ligi šampiona.
Oni su u Rumuniji, u uvodnom duelu druge runde grupe "C", poraženi od ekipe Oradee, rezultatom 14:7 (4:1, 2:2, 5:1, 3:3).
Domaći su ušli silovito u meč i nakon nepuna tri minuta, golovima Velkića, Gardaševića i Gusarova, vodili su 3:0.&nbsp;
Sredinom druge četvrtine, pogotkom Brkića, Kotorani su prišli na minus dva (5:3), ali uslijedila je serija Oradee 5:0, tako da je već u trećem periodu igre pitanje pobjednika bilo riješeno.
Crnogorski viceprvak tako je u krajnje nezavidnom položaju, pošto nema niti jedan bod, a tek ih čeka okršaj protiv favorita broj jedan, ekipe Ferencvaroša.
Jusuke Inaba i Nemanja Vico pogađali su po dva puta za Primorac, a kod domaćih je najefikasniji bio Ivan Gusarov sa četiri gola, dok je naš Filip Gardašević postigao tri.
Grupa „C“: Oradea – Primorac 14:7, Breśa – Ferencvaroš (sjutra, 20:30).
Tabela: Ferencvaroš 3, Breśa 3, Oradea 3, Primorac 0. 
&nbsp;

Vaterpolo: Primorac poražen u Rumuniji, šanse za četvrtfinale svedene na minimum

Vaterpolisti Primorca ostvarili su pobjedu, dok je Budućnost One bez bodova i nakon četvrtog kola Premijer regionalne vaterpolo lige.
Primorac je u Beogradu savladao Partizan 18:9 i zabilježio treći trijumf.
Goste je do pobjede vodio Balša Vučković sa četiri, dok su po gol manje postigli Savo Ćetković i Stefan Vidović.
Budućnost je u Podgorici poražena od Crvene zvezde 14:9.
U duelu ekipa bez bodova u dosadašnjem dijelu takmičenja, najzaslužniji za pobjedu beogradskog tima bili su Dušan Marković i Nikola Nikolov sa po tri gola.
Isti učinak u domaćem sastavu imao je Darko Brguljan.
U posljendjem meču ovog kola u Herceg Novom će rivali biti Jadran M:tel i Novi Beograd.

Primorac ubjedljiv, Budućnost One upisala poraz

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju - kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. <h2>PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“</h2> Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. <h2>UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE</h2> Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  &nbsp;Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom…&nbsp; Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska - Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… <h2>PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA</h2> General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Tag: vaterpolo