Izraelska vojska potvrdila je da je izvela napad na palestinski izbjeglički kamp Ain al-Hilweh u blizini libanskog obalnog grada Sidona.
U svom saopštenju izraelska vojska je tvrdila da je gađala centar za obuku Hamasa.
Libansko Ministarstvo zdravlja navodi da je broj žrtava u napadu jedanaest poginulih i četvoro ranjenih.
Ovaj napad predstavlja relativno rijedak slučaj izraelskog udara na Hamas u Libanu. U julu je u napadu u Tripoliju ubijen istaknuti komandant Hamasa, a prije toga, u maju, još jedan komandant te grupe ubijen je u Sidonu.
Izrael sprovodi sistematske napade na jugu Libana, ali i u drugim djelovima zemlje, tvrdeći da se bori protiv Hezbolaha i kršeći primirje postignuto prošle godine.
Libanski opštinski radnik poginuo je u drugom napadu u utorak, na jugu Libana. Dopisnik Al-Manara izvijestio je o izraelskom napadu dronom na vozilo „Rapid“ u južnom gradu Bint Džbeilu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u napadu u Bint Džbeilu poginula jedna osoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vazdušni napad Izraela na Liban, gađali palestinski izbjeglički kamp u blizini Sidona

Rusija je jutros lansirala stotine dronova i nekoliko desetina raketa u masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu, u kojem su ubijene najmanje četiri osobe, uključujući dvanaestogodišnjakinju u Kijevu. 
 
U napadu je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nanijeta šteta civilnoj infrastrukturi. 
 
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je napad "gnusnim", navodeći da pokazuje da Moskva želi rat, a ne mir. 
 
- Divljački udari, namjerni, ciljani teror protiv običnih gradova. Skoro 500 jurišnih dronova i preko 40 raketa, uključujući rakete Kinžal - rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama. 
 
On je kazao da Moskva želi da nastavi da se bori i ubija i da zaslužuje najoštriji pritisak svijeta. 
 
- Kremlj ima koristi od nastavka ovog rata i terora sve dok zarađuje prihode od energije i upravlja flotom u sjenci - dodao je Zelenski. 
 
On je rekao da je oko 500 dronova i 40 raketa ispaljeno na nekoliko regiona, pogodivši mete kao što su fabrika peciva, guma, privatne kuće i stambene zgrade. 
 
Dvanaestogodišnjakinja je jedna od četiri poginule žrtve u Kijevu, dok su desetine drugih povrijeđene, naveo je Zelenski. 
 
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su pogođeni i medicinska ustanova i vrtić. 
 
Rusija nije komentarisala napade, ali zvaničnici su više puta negirali da su ciljali civilnu infrastrukturu, uprkos sve većem broju dokaza koji govore suprotno.

U masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu ubijene najmanje četiri osobe

Ukrajinske snage izvele su napade dronovima i raketama na dva grada u okupiranim dijelovima istočne Donjecke oblasti, dok su se američki i evropski zvaničnici sastali u Vašingtonu kako bi razgovarali o dodatnim ekonomskim sankcijama protiv Rusije s ciljem da je prisile na pregovore o okončanju rata.
Prema riječima Denisa Pušilina, ruskog predstavnika postavljenog na čelo Donjecke oblasti, u napadima su poginule dvije osobe, a 16 je povrijeđeno. Ukrajinske snage gađale su grad Donjeck i industrijski grad Makejevku, sjeverno od Donjecka, rekao je Pušilin kasno 8. septembra.
Bezbjednosni zvaničnici u okupiranim područjima naveli su da je u dva napada korišteno najmanje 20 dronova, te da su aktivirane jedinice protivvazdušne odbrane. Ruske novinske agencije prenijele su da su se eksplozije čule širom grada Donjecka.
Navodno je dron pogodio devetospratnu stambenu zgradu u Makejevki, a na društvenim mrežama pojavili su se snimci raketnih udara, uključujući i na bivšu fabriku vojnih nadzornih sistema u Donjecku.
Ukrajinski zvaničnici nisu komentarisali ove napade.
Ruske snage kontrolišu oko 75 odsto Donjecke oblasti i nastoje da zauzmu preostali dio.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom večernjem obraćanju 8. septembra da se ruske snage fokusiraju na napade na ukrajinski energetski sektor.
- Naravno, naši odgovori na to postoje i biće ih, ali najvažnija je stabilnost sistema - rekao je Zelenski.
Andrij Jermak, glavni savjetnik predsjednika Zelenskog, rekao je da je razgovarao s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom o ruskim napadima na ukrajinske gradove i stambene zgrade. Takođe je učestvovao u video pozivu sa savjetnicima za nacionalnu sigurnost iz Britanije, Njemačke, Italije i Francuske kako bi razgovarali o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Jermak je istakao da se ukrajinska pozicija u suočavanju s ruskom agresijom mora dodatno ojačati nakon što je zgrada vlade pogođena i zapaljena tokom vikenda, u sklopu najvećeg ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu. To je bio prvi put od početka invazije u februaru 2022. da su ruske snage pogodile zgradu ukrajinske vlade u Kijevu.
- [Ruski predsjednik Vladimir] Putin razumije samo silu, ne želi zaustaviti rat. Potrebno je nastaviti s pritiskom na Rusku Federaciju - napisao je Jermak na Telegramu.
Dodatna podrška Ukrajini, posebno protivvazdušna odbrana i nove sankcije protiv Rusije, bile su tema razgovora s evropskim savjetnicima, dodao je Jermak.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je tokom vikenda, bez dodatnih detalja, da je spreman preći na drugu fazu sankcija protiv Rusije.
Najviši zvaničnik EU za sankcije bio je 8. septembra u Vašingtonu s timom stručnjaka kako bi razgovarali o prvim mjerama koje bi bile koordinirane između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država protiv Rusije otkako se Tramp vratio na funkciju.
Tramp, koji je obećao da će brzo okončati rat kada je preuzeo dužnost u januaru, više puta je postavljao rokove Moskvi da pristane na prekid vatre ili će se suočiti s strožim sankcijama, ali je svaki put odustajao od prijetnje.
Senator Tom Tilis (republikanac iz Sjeverne Karoline) rekao je da Sjedinjene Države moraju "pojačati pritisak" na Putina i da vjeruje da Ukrajina zaslužuje "punu podršku" od SAD-a i ostatka zapadnog svijeta.
Govoreći za SiEnEn (CNN), Tilis je rekao da je Putin prošlog mjeseca dočekan crvenim tepihom na Aljasci, a tokom vikenda i u Kini na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO), te se potom vratio u Rusiju i naredio najveći vazdušni napad od početka rata.
- On je lažov. On je ubica. Odgovoran je za otmicu i premještanje hiljada djece. Silovanje, ubistva i mučenja ukrajinskih žena i muškaraca. Vrijeme je da se to zaustavi, a Amerika mora preuzeti vodeću ulogu u tome - rekao je Tilis.
Dodao je da je Tramp "učinio niz stvari koje pokazuju da je bio strpljiv, ali sada je vrijeme da se Putin dovede u poziciju u kojoj će doživjeti neuspjeh".

Ukrajinske snage izvele vazdušne napade na dva grada u okupiranom dijelu Donjecke oblasti

Ruske snage su tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha.
Tri osobe povrijeđene su u Ukrajini u napadu ruskih dronova na jugu i jugoistoku zemlje, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je procjena ukrajinskih obavještajnih službi da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovo uže okruženje nemaju namjeru da okončaju rat protiv Ukrajine.
Zelenski je naglasio da izvori i povjerljivi obavještajni podaci pokazuju da Putin ne razmatra okončanje rata.
- Nema dokaza da ozbiljno razmatraju mir ili diplomatiju. Naprotiv, postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju na to da pripremaju nove ofanzivne operacije. Rusija računa na produženi rat. Ovo je očigledan znak nepoštovanja svih u svijetu koji traže mir i rade na tome da diplomatija bude efikasna - istakao je Zelenski.
On je pozvao je na uvođenje oštrijih sankcija Moskvi, istakavši da se samo silom može izdejstvovati pravda.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, kako bi mu osigurala odbranu i spriječila dalju agresiju.
Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Njemačka ukinule su ograničenja u pogledu dometa oružja koje su isporučile Ukrajini. To znači da Kijev sada može da napada položaje na ruskoj teritoriji oružjem dugog dometa, objavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
I francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da Tramp sada bolje razumije "razmjere laži" ruskog predsjednika o Ukrajini.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, u međuvremenu, naveo da je rusko granatiranje odgovor na napade Kijeva na civilne ciljeve, ali da Moskva gađa isključivo vojne objekte.
Ocijenio je i da ukidanje ograničenja na korišćenje oružja dugog dometa predstavlja opasan potez Zapada i novu eskalaciju sukoba.

Ukrajinski šef diplomatije: Ruske snage tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica

Izraelska vojska je saopštila kako je izvela vazdušne napade na južno predgrađe Bejruta, Dahija, koje se zbog velikog broja šiita koji u njemu žive smatra uporištem Hezbolaha.
Prema početnom izvještaju libanskog Ministarstva zdravstva u napadu su ubijene tri osobe, a sedam je povrijeđeno. Među stradalim ima žene i djece.
Prema izvještajima libanskih medija meta napada je bila stambena zgrada, a u napadu su oštećena tri gornja sprata zgrade.
Iz IDF-a su saopštili kako su ciljali Hezbolahovog operativca. Ovo je bio drugi napad ove vrste od kada je u novembru na snagu stupilo primirje između Hezbolaha i Izraela.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHibaNasr%2Fstatus%2F1906872715526443202%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1906872715526443202%7Ctwgr%5E218a7c9991e858b55ab7bd8d99b9178e61a13249%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Udar je bio usmjeren na teroristu Hezbolaha koji je nedavno upravljao Hamasovim operativcima i pomagao im u planiranju značajnog i neizbježnog terorističkog napada na izraelske civile. Terorista je predstavljao stvarnu i neposrednu prijetnju - navela je izraelska vojska u zajedničkom saopštenju s agencijom Šin Bet.

Izrael izveo vazdušne napade na Bejrut: Ubijene tri, a povrijeđeno sedam osoba

Rusija je noćas ispalila šest raketa i 145 borbenih dronova na Ukrajinu, objavila je ukrajinska vojska dan poslije objave sporazuma između Moskve i Vašingtona o ograničenom primirju.
Ukrajinska vazduhoplovna odbrana uspjela je da obori 72 drona, dok je 57 „nestalo“ bez načinjene štete, saopštila je vojska nagovještvajući da nijedna raketa nije bilo uništena.
Ukrajinska vicepremijerka Julija Sviridenko osudila je „opsežan napad“ koji je ciljao „civilnu infrastrukturu, stambene četvti i zdravstvene ustanove“, i terorisao gradove.
Ona je rekla da odgovor treba da bude odlučujući i da treba uvesti još snažnije sankcije Rusiji, pozvala na povećanje pomoći Ukrajini, još izrazitiju saradnju sa saveznicima i veće angažovanje po pitanju bezbjednosti.
Ukrajinsko tužilaštvo saopštilo je da je sinoć pogođena bolnica u oblasti Sumi, na sjeveroistoku, a u njoj je bilo gotovo 150 pacijenata u trenutku ruskog napada.
U drugom ruskom napadu u toj oblaasti na stambenu zgradu, jedan 29-ogodišnji muškarac je poginuo, a tri osobe su povrijeđene, rekao je taj izvor.
Još jedna bolinica je takođe oštećena u još jednom udaru, koji je izazvao požar.
Ukrajinska željeznica je javila da je njena energetska infrastruktura pogođena dronovima u centralnoj oblasti Dnjepopetrovsk.
Nedaleko od glavnog grada Kijeva, gdje su novinari agencije Frans pres čuli sisteme protivvaduhoplovne odbrane kako djeluju noćas naspram ruskih dronova, jedan francuski državljanin povrijeđen je u Buči, prema šefu regionalne vojne administracije Mikoli Kalašnjiku.
Ruske vlasti su prijavile da je u ukrajinskom napadu gađano skladište nafte u oblasti Krasnodar, na jugu zemlje, što je infrastrukturni objekat koji načelno treba da bude obuhvaćen primirjem najavljenim juče poslije razgovora predsjednika SAD i Rusije.
- Požar je izbio blizu sela Kavkaskaja poslije pada krhotina dronova koje je oborila protivvazduhoplovna odbrana - objavile su spasilačke službe.

Kijev: Rusija noćas ispalila šest raketa i 145 dronova na Ukrajinu

Ruska vojska je 11. marta saopštila da je protivvazdušna odbrana preko noći oborila 337 ukrajinskih dronova u 10 ruskih regiona u, kako se čini, najvećem ukrajinskom napadu dronovima na Rusiju u posljednje tri godine.
Napad je uslijedio u vrijeme kada se očekuje da se ukrajinska delegacija sastane s najvišim američkim diplomatom u Saudijskoj Arabiji o okončanju trogodišnjeg rata s Rusijom. Ukrajinski zvaničnici nisu odmah komentarisali napad, prenosi AP.
Najviše dronova - 126 - oboreno je iznad oblasti Kursk preko granice sa Ukrajinom, čije dijelove kontrolišu ukrajinske snage, a 91 je oboren iznad moskovske regije, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane. Druge regije navedene u saopštenju uključuju Belgorod, Brjansk i Voronjež na granici s Ukrajinom i one dublje unutar Rusije, kao što su Kaluga, Lipeck, Nižnji Novgorod, Orel i Rjazanj.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da je više od 70 dronova gađalo ruski glavni grad i da su oboreni dok su letjeli prema njemu.
Guverner moskovske oblasti koja okružuje prijestonicu Andrej Vorobjov rekao je da je jedna osoba ubijena, a još tri ranjene u napadu, u kojem je oštećeno i sedam stanova u jednoj stambenoj zgradi u regionu. U napadu je takođe zapaljeno više automobila na parkingu na drugoj lokaciji, javile su ruske državne novinske agencije RIA Novosti i Tass.
Još jedna osoba je ranjena na autoputu u regionu Lipecka, rekao je guverner Igor Artamonov.
Sobjanin je rekao da je krov zgrade u Moskvi takođe pretrpio štetu, koju je opisao kao "beznačajnu". Na snimku zgrade, koji je objavila RIA Novosti, vidi se ugljenisano mjesto na fasadi višespratnice u blizini krova, sa otkinutim djelovima fasade zgrade.
Ograničeni su letovi na i sa šest aerodroma, uključujući Domodedovo, Vnukovo, Šeremetjevo i Žukovski nedaleko od Moskve i aerodrome u oblastima Jaroslavlja i Nižnjeg Novgoroda.
Saobraćaj vozova kroz željezničku stanicu Domodedovo u Moskovskoj oblasti takođe je nakratko zaustavljen, javili su lokalni zvaničnici.
Lokalne vlasti su takođe prijavile obaranje dronova u regijama Tula i Vladimir u blizini Moskovske oblasti. Nije odmah bilo jasno zašto ti regioni nisu pomenuti u saopštenju Ministarstva odbrane.

Moskva: Ruska protivvazdušna odbrana oborila više od 300 ukrajinskih dronova

Najmanje četiri osobe su noćas poginule u ruskim napadima na Ukrajinu, saopštile su lokalne vlasti.
Tri osobe su poginule, a 31 je povrijeđena u raketnom napadu na hotel u gradu Krivi Rig u centralnoj Ukrajini, saopštio je guverner Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak.
Četrnaest povrijeđenih je u kritičnom stanju, dodao je on na Telegramu.
Jedan muškarac je poginuo u napadu dronom na skladišta na periferiji Sumija, na sjeveru zemlje, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
U napadima je pričinjena materijalna šteta.

Najmanje četiri osobe poginule u ruskim napadima na Ukrajinu

U vazdušnim napadima pakistanske vojske na istočni Avganistan poginulo je 46 osoba, uglavnom žena i djece, rekao je danas zvaničnik talibanske vlade.
Zamjenik portparola avganistanske Vlade rekao je da je šest osoba ranjeno u provinciji Paktika koja se graniči sa Pakistanom.
Portparol pakistanskih talibana tvrdi da je 50 osoba, uključujući 27 žena i djece, poginulo u napadima.
Stanovnici u okolini rekli su da je najmanje 13 osoba poginulo, a ranjeni su prevezeni u lokalnu bolnicu.
Pakistan nije komentarisao napade. Međutim, danas je pakistanska vojska saopštila da su snage bezbjednosti ubile 13 pobunjenika u operaciji u Južnom Vaziristanu, okrugu koji se nalazi duž istočne avganistanske provincije Paktika.
Ti napadi će vjerovatno dodatno povećati tenzije između dvije zemlje. Vladajuća talibanska vlada u Avganistanu osudila je napad i obećala odmazdu, rekavši da su većina žrtava izbjeglice iz regiona Vaziristan.
Pakistanski zvaničnici optužili su talibane da ne čine dovoljno u borbi protiv militantnih aktivnosti duž zajedničke granice, što avganistanska talibanska Vlada negira, tvrdnjom da nikome ne dozvoljava da izvrši napade na bilo koju zemlju.

1250x600

1084x550

U pakistanskim vazdušnim napadima 46 žrtava

Izrael je pokrenuo svoj najveći talas vazdušnih napada širom Libana otkako je prošle sedmice pristao na prekid vatre s Hezbolahom, ubivši najmanje 11 osoba u ponedjeljak nakon što je libanska militantna grupa ispalila salvu projektila kao upozorenje na, kako je rekla, kršenje izraelskog primirja.
Ovo je prvi put da je Hezbolah gađao izraelske snage nakon što je prekid vatre stupio na snagu prošle sedmice.
Krhko primirje postignuto uz posredovanje SAD i Francuske poziva na 60-dnevni prekid borbi, s ciljem da se okonča više od godinu rata između Hezbolaha i Izraela koji je dio šireg regionalnog sukoba izazvanog razornim ratom u Pojasu Gaze koji Izrael vodi protiv Hamasa kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Hezbolah se takođe nalazi na američkoj listi terorističkih organizacija, dok je na crnoj listi EU samo njegovo oružano krilo, ali ne i politička partija koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Izraelska vojska saopštila je u ponedjeljak da je izvela napade na terorističke mete u Libanu, nakon što su Izrael i libanski radikalni pokret Hezbolah razmjenjivali optužbe o kršenju primirja.
Hezbolah je prethodno u ponedeljak pucao na spornu graničnu zonu koju drži Izrael poslije višestrukih izraelskih napada unutar Libana od kada je primirje stupilo na snagu.
Mada je prekid vatre uglavnom zaustavio borbe, Izrael je prethodnih dana izvodio udare na mete tvrdeći da je to reakcija na kršenje sporazuma.
Hezbolah je saopštio da je njegov napad, prvi koji je izveo od početka primirja, upozorenje i odgovor na, kako je naveo, višestruka izraelska kršenja prekida vatre.
Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je u izraelskom vazdušnom napadu na južno selo Haris ubijeno pet osoba, a dvije su ranjene. U drugom vazdušnom napadu na selo Talusa ubijene su četiri, a ranjene dvije osobe.
Prije projektila Hezbolaha, Izraelci su izveli najmanje četiri vazdušna napada u južnom Libanu, uključujući i napad dronom koji je usmrtio osobu na motociklu, javljaju libanski državni mediji. U drugom napadu ubijen je kaplar u libanskim službama sigurnosti.
Predsjednik libanskog parlamenta Nabih Beri optužio je Izrael da je prekršio primirje više od 50 puta u posljednjih nekoliko dana pokretanjem vazdušnih napada, rušenjem kuća u blizini granice i narušavanjem libanskog vazdušnog prostora.
Prema sporazumu, Hezbolah koji podržava Iran ima 60 dana da povuče svoje borce i infrastrukturu iz južnog Libana. Za to vrijeme i izraelske trupe trebale bi se povući na svoju stranu granice.
Zvaničnici u SAD – koje zajedno s Francuskom predvode komisiju koja treba da nadgleda poštovanje sporazuma – umanjili su značaj izraelskih napada.

Izrael pokrenuo najveći talas vazdušnih napada na Liban, ubijeno 11 osoba

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: vazdusni-napad