Krivično vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, odbilo je prijedlog advokata Zorana Piperovića da se njegovom branjeniku bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću ukine pritvor. Prema ocjeni suda, razlozi za pritvor "još postoje". Advokat Piperović i njegov kolega Stefan Jovanović detaljno su obrazložili zbog čega bi trebalo da bude ukinut pritvor njihovom branjeniku i predložili da se Lazoviću odredi - mjera zabrane napuštanja stana, oduzimanja putne isprave i elektronski nadzor. Piperović je ukazao da je na pravosnažno rješenje Višeg suda u Apelacionom sudu dodata tačka 4 što je pravni nonsens. - Znao sam da je cilj nečiji da Zoran Lazović umre u Istražnom zatvoru jer se drugačije to ne može obrazložiti. Kada sam vidio da tužilac Miloš Šoškić nije postupio po odluci Vijeća za kontrolu optužnice i kada je vratio bez ispravki znao sam da optužnica mora biti potvrđena. Tada je, kako kaže, znao da je cijela operacija osmišljena da Lazoviću i Katniću figurativni rečeno i " bez imalo patetike" kosti ostanu u Spužu. - Ovaj prijedlog upućujem jer cijenim vijeće i posebno Vas kao predsjednika ovog vijeća jer sam siguran da nećete razmišljati da li će odluka dopasti Aleksi Bečiću, Momu Koprivici i naravno Borisu Bogdanoviću. U to sam siguran što god da odlučite - bio je jasan Piperović. On je dodao da se za Lazovića navodi da će napustiti porodicu i pobjeći.&nbsp; - Da li možete da zamislite da bi Zoran Lazović mogao da pobjegne i ostavi unučad, djecu. Da li neko može da pomisli da bi čovjek od skoro 70 godina pobjegao ostavio porodicu i krio se kod Belivuka i Miljkovića - upitao je Piperović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224121244_0fdc1b2ed6861458310319f6995fbe6a154405b2e4804e4b4bda8a09897cb075.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251224121244_0fdc1b2ed6861458310319f6995fbe6a154405b2e4804e4b4bda8a09897cb075" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zoran Piperović"> <figcaption>Zoran Piperović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Siguran je, kako kaže, da vijeće zna da bi Lazović i Katnić i bez jedne mjere bili u sudnici. On je ukazao da nije htio da traži ukidanje pritvora bez određivanja ijedne mjere jer kako je naveo to bi " izazvalo juriš na sudsko vijeće". - Znate od koga bi to bilo i bili bi prve vetingovane sudije - kategoričan je Piperovič. Njegov kolega, advokat Jovanović podsjetio je vijeće da u spisima predmeta postoji dokaz kada je Lazović čuo da će biti uhapšen da je preko advokata poslao podnesak glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću da je na raspolaganju Tužilaštvu i ostavio je broj telefona. - Stvoren je opasan narativ. Lazović i njegova porodica su odavno targetirani - kazao je Jovanović. Tužilac Miloš Šoškić protivio se prijedlogu odbrane za ukidanje pritvora. Nakon pauze od 10 minuta sudsko vijeće je odbilo prijedlog.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sud odbio da ukine pritvor Zoranu Lazoviću

Suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i tužiocu Saši Čađenoviću i danas je u Višem sudu odgođeno zbog bolesti predsjednika vijeća Višeg suda Veljka Radovanovića.
Podsjećamo, jučerašnje ročište nije održano zbog bolesti sudije, te je odloženo za danas. Novo ročište u podgoričkom Višem sudu zakazano je za 22. septembar.
Katnić je trebalo da završi iznošenje odbrane. On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao Lazović, a čiji član je bio i Čađenović.
Terete sa du zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Katnić i Lazović kategorično su negirali navode optužnice.
Lazović je na ročištu 9. maja kazao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije, biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Portal ETV

Ana Šofranac

500x500

1250x600

1084x550

Ponovo odgođeno suđenje Katniću, Lazoviću i Čađenoviću zbog bolesti sudije

Vijeće Višeg suda kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović odbilo je danas prijedlog advokata Zorana Piperovića da ukine pritvor nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su svoje službene položaje navodno poredili kavačkoj kriminalnoj grupi.
Sud nije prihvatio ni zahtjev advokata Vasa Bečanovića da se tužiocu Saši Čađanoviću ukine zabrana napuštanja stana jer, prema stavu vijeća, prijedlog je neosnovan.
Prijedlogu advokata Piperovića koji je detaljno obrazložio zbog čega treba da bude ukinut pritvor Katniću i Lazoviću usprotivio se tužilac Miloš Šoškić.
Advokat Piperović istakao je da je korektno i profesionalno da vijeće ukine pritvor.
- Molim Vas sve što možemo da uradimo i ispravimo u slučaju Lazovića i Katnića je da ih pustite da idu kod svojih porodica. Napravili bi stručno i profesionalno djelo - kazao je Piperović.
On je dodao da sud sigurno zna da Katnić i Lazović nigdje neće &nbsp;pobjeći i nikome kao njima nije stalo da dokažu svoju nevinost. Ipak, stav vijeća je bio da i dalje postoje razlozi zbog čega im je pritvor produžavan.
I na današnjem ročištu optuženi Katnić je detaljno iznosio odbranu i demontirao sve navode optužnice koja njega, Lazovića Čađenovića i suspendovanog službenika policije Petra Lazovića terete da su radili u korist mafije.
Katnić je naglasio da je optužni akt protiv njih plod tužioca Miloša Šoškića i političkih struktura. Ukazao je na izjave poslanika Demokrata Momčila Leković koji je mašući njegovom fotografijom na kojoj je sa lisicama zaprijetio sudijama da će ih stići veting do kraja godine a sve je to, kako je objasnio Katnić, po "volji Andrije Mandića".
- Mislio je na ovo sudsko vijeće - kazao je Katnić.
On je i danas četiri sata iznosio odbranu izjašnjavajući se o svakoj stavci iz optužnica i predočio vijeću da tako opširno mora jer je protiv njega država.
- Cilj tužioca je da ostanem u Spužu dok sam živ, ali se držim još - rekao je Katnić.
On se, u nastavku odbrane, fokusirao na navode iz optužnice koja ga tereti da je zamajavao javnost "iznošenjem neistina o Petru Lazoviću da je bio doušnik i da je iz tog razloga komunicirao na skaj aplikaciji sa osobama iz kavačke kriminalne grupe".
Katnić je naveo na desetine predmeta koje su realizovali zahvaljujući upravo informacijama Petra Lazovića -procesuirane su mnoge osobe iz kavačke kriminalne grupe, više od deset predmeta za šverc cigareta je realizovana na osnovu njegovih podatak ali i spriječene su likvidacije osoba iz škaljarske i kavačke grupacije.
Katnić je ponovio da je Petar Lazovića dao veliki doprinos u prikupljanju informacija o osobama iz kriminalnih grupa. Ukazao je da su na osnovu tih podataka zaplijenjene hiljade paketa cigareta ali i osujećena teška krivična djela.
- Kada sam donio odluku da nema osnovane sumnje da je Petar Lazović počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti do tog zaključka sam došao na osnovu slobodnog tužilačkog uvjerenja i tada raspoloživih dokaza. Jasno je da je Lazović kumunicrao sa osobama iz kavačkog klana da bi dolazio do informacija. Zbog toga sam donio pravi zaključak da nema dokaza da je Petar Lazović počinio krivično djelo - kazao je Katnić.
On se u iskazu osvrnuo i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je naveo da je od Petra Lazovića dobio podatke o mnogim slučajevima koji su rezultirali enormim zapaljenja cigareta.
Izjava Radonjića potvrđena je i iskazom nekadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminal Milorada Žižića.
- Utvrđeno je i da je Petar Lazović kreirao lažni nalog čat grupe, navodnih službenika ANB i obavještavao Radoju Zviceru saopšatavjući mu određene podatke da bi ga obmanjivao - kazao je Katnić.
A, koliko je , kako kaže, štitio kavački klan, govore i podaci da je SDT, na čijem je čelu bio, samo u 2021. godini procesuiralo sve visokorangiran članove te grupacije -Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Duška Roganovića. Te godine raspisana je, kako je objasnio, prva crvena potjernica za Zvicerom.
Katnić se u odbrani osvrnuo i na porijeklo svoje imovine u Novom Selu i Barjmavici, ističući da je sve zakonito stekao.
Finasijskom istragom, kako je rekao u Barjamovici, od sedam objekata blokirana su četiri i zabranjeno je korišćenje ali nijesu naveli koja četiri objekta.
On je naveo da su dva objekta i cistijerna u njegovom vlasništvu i njegovog sina, dok su ostala četiri u vlasništvu njegova dva brata i sinovca.
-Supruga Nataša i ja smo od 2005. do 2024. godine od plata i penzija zaradili 824.000 eura. Od tog iznosa ja sam prihodovao 693.000. U gradnju objekata u Barjamovici i Novom Selu uložio sam 435.000 eura gotovine. Uložio sam i 72.000 eura koje sam dobio od kuma i ušteđevinu od 37.000 eura koju su djeca sakupljala - rekao je Katnić.
Za sve što je iznio, kako kaže, postoje dokazi - izvodi iz banke.
Kategorično je odbacio tvrdnju SDT-a da je svih sedam objekata u Barjamovici u njegovom vlasništvu, što će, kako je objasnio, potvrditi svjedoci a postoje i pisani dokazi njihovih ulaganja.
Nastavak suđenja zakazan je za 10. septembar. Tada će Katnić završiti iznošenje odbrane i očekuje se da tužilac Čađenović počne sa davanjem odbrane.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.

Katnić: Protiv mene je država, cilj tužioca je da ostanem u pritvoru dok sam živ

Danas u sudnici podgoričkog Višeg suda počinje jedan od najvažnijih procesa u istoriji crnogorskog pravosuđa - najavila je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E novinarka Svetlana Đokić.
Počinje, kako je rekla, pravna bitka kako bi se utvrdila istina da li je postupak protiv nekada ključnih ljudi za borbu protiv organizovanog kriminala politički montiran proces po nalogu tridesetoavgustovske većine ili su bivši visoki policijski funkcioneri Zoran Lazović, penzionisani glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović organizovali kriminalnu grupu kako bi, kako to tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, zloupotrebljavajući službeni položaj pomagali jednoj od najmoćnijih mafijaških organizacija na Balkanu - kavačkom kriminalnom klanu.
- Optužnica protiv Lazovića i Katnića, podsjetimo, nakon što je vraćena na popravni, potvrđena je sredinom marta. Ovaj optužni akt zastupa specijalni tužilac Miloš Šoškić, a Vijeće Višeg suda potvrdilo je njegov prijedlog i tu optužnicu sjedinilo sa ranije formiranim predmetom protiv Čađenovića, koji još od oktobra 2023. čeka početak suđenja. Čađenović je uhapšen u decembru 2022. godine, pod sumnjom da je bio saradnik kavačkog klana. U pritvoru u Spužu držali su ga duže od 18 mjeseci, nakon što je pušten da se brani sa slobode nalazi se u kućnom pritvoru - ističe Đokić.
Lazović i Katnić uhapšeni su u aprilu prošle godine, a tokom ročišta na kojima je razmatrana optužnica, kategorično su odbacili sve navode ovog optužnog akta.&nbsp;
- Lazović je tada naglasio da optužnica nije zasnovana na dokazima, već da je riječ o političkom procesu koji protiv njega i članova njegove porodice vode i u Skupštini pojedine političke partije i kvazi-bezbjednjaci. Poručio je i da zna zbog čega i zbog koga je on centralna meta, ali i da ga njihova demonstracija moći neće baciti na koljena, već će dokazati svoju nevinost - podsjeća Đokić.&nbsp;
Dodaje i da je tokom višesatnog osvrta na optužnicu, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je nakon hapšenja duže vrijeme štrajkovao glađu, a potom i žeđu, bio je kategoričan da je pritvoren voljom političkih moćnika.&nbsp;
- On je ujedno optužio tužioca Šoškića za prikrivanje i mijenjanje sadržine dokaza. Katnić je predočio sudu i sadržaj komunikacija koje Šokić nije uvrstio u dokaze, a riječ je o porukama u kojima članovi kriminalne grupe, sa kojom su navodno sarađivali, planiraju njegovu, Lazovićevu i Čađenovićevu likvidaciju - ističe Đokić.&nbsp;
Katnić i Čađenović, kako dodaje, novim crnogorskim vlastima su trn u oku još iz vremena kad su bili opozicija, a nakon što su podigli optužnicu za pokušaj državnog udara u izbornoj noći 2016. godine u organizaciji ruskih službi bezbjednosti.&nbsp;
- Na optužnici su se tada, pored ruskih agenata i ostalih okrivljenih, našli i aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i jedan od lidera aktuelne parlamentarne većine Milan Knežević. Prvostepena presuda u ovom predmetu izrečena je baš na današnji dan prije šest godina, a tada su Mandić i Knežević poručili Katniću i Čađenoviću da će im se osvetiti. Ovu presudu oborio je Apelacioni sud, pa su u ponovljenom postupku svi optuženi oslobođeni krivice. Ta presuda još nije pravosnažna - naglasila je Đokić.
Interesantno je i to da je optužnicu protiv Lazovića, Katnića i Čađenovića potvrdilo Vijeće kojim je predsjedavao predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović.
- A baš on je i sudija koji je oslobodio Mandića, Kneževića, dvojicu ruskih agenata i ostale okrivljene u slučaju "državni udar" - podsjeća Đokić.&nbsp;
Na danas zakaznom ročištu u podgoričkom Višem sudu, kako je planirano, nakon čitanja optužnice odbranu će iznijeti bivši visoki policijski funkcioner Lazović, koji se tereti da je organizovao kriminalnu grupu, zloupotrijebio službeni položaj, prao novac i nelegalno držao oružje.&nbsp;
- Lazović je tražio da ovo suđenje bude javno prenošeno jer, kako je naveo u svom zahtjevu, nema šta da krije. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić odobrila je samo da neki djelovi procesa budu objavljeni na zvaničnom Jutjub kanalu Višeg suda. Crnogorska javnost sudski proces protiv Lazovića, Katnića i Čađenovića iščekuje sa pažnjom. Proces vodi sudija Veljko Radovanović, a da li će na zvaničnom Jutjub kanalu Višeg suda biti prikazana kompletna odbrana okrivljenih u ovom trenutku nije poznato - navela je Đokić.&nbsp;
Suđenje možete pratiti na našem portalu, a više detalja ćemo imati i u narednoj informativnoj emisiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPb4VKwQUPGI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Počinje suđenje Lazoviću, Katniću i Čađenoviću, optuženi tvrde da je postupak politički montiran proces

Viši sud u Podgorici prihvatio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da se postupak protiv nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića spoji sa postupkom koji se vodi protiv suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića, potvrdila je za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u Višem sudu, Ivana Vukmirović.
Rješenje o spajanju postupaka donijelo je krivično vanraspravno vijeće Višeg suda. Kako nam je rekla Vukmirović, predmet je zadužio sudija Veljko Radovanović.
Čađenoviću se na teret stavljaju krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i šest krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.
Lazoviću se na teret stavljaju krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Katnić se tereti da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Postupci su spojeni tako da se ima sprovesti jedinstveni postupak i donijeti jedna odluka - rečeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici je prije dva dana potvrdio optužnicu protiv Lazovića i Katnića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpotvrdena-ispravljena-optuznica-protiv-lazovica-i-katnica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Po nalaženju vijeća, dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni Z.L i M.K izvršili krivična djela koja im se optužnicom stavljaju na teret, do onog stepena koji je neophodan i dovoljan za potvrđivanje optužnice i iznošenje ove krivične stvari na glavni pretres - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
<h2>Nejasnoće i kontradiktornosti</h2>
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo u oktobru prošle godine je Višem sudu u Podgorici predalo optužnicu protiv Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Vijeće Višeg suda je, krajem januara, vratilo SDT- u optužnicu na ispravku, ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga, dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Miloš Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum, ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je nedavno tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića.&nbsp;
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.
<h2>Piperović: Motivisan proces</h2>
Advokat Zoran Piperović je nakon odluke o potvrđivanju optužnice kazao za Televiziju E da je ovaj proces motivisan, tvrdeći da postoje brojne nelogičnosti koje je Viši sud zanemario u procesu Lazovića i Katnića.
Podvukao je da ne postoji država u regionu, ni u svijetu, koja bi potvrdila ovakvu optužnicu.
- Neko bi mogao da kaže: „Ej, nemoj da se angažuješ. Neko je odlučio da će da bude osuđen i on će biti osuđen“. I sad sam siguran: ako bilo u ko u sudu, a mislim da ima časnih sudija, bude sudio - ja ću biti sa kolegama potpuno relaksiran - jer sam siguran da tu nema ničega. Za mene i po Zorana Lazovića postoji druga opasnost: Apelacioni sud. Ne pitajte me zašto jer je priča preduga - naveo je Piperović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fne-postoji-sud-u-svijetu-koji-bi-potvrdio-optuznicu-za-zloupotrebu-polozaja-nekoga-ko-u-tom-momentu-nije-bio-na-poziciji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Katniću, Lazoviću i Čađenoviću sudiće se u jednom postupku, predmet zadužio Veljko Radovanović

U podgoričkom Višem sudu izrečena je oslobađajuća presuda svim optuženima u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.

Ivona Đokić

Oslobođeni optuženi za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: veljko-radovanovic