Poštovanje vladavine prava ne može se ograničiti na puko sprovođenje eksplicitnih i formalnih odredbi Ustava i zakona, to podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila od svih ustavnih tijela i međusobno poštovanje između njih – konstatuje Venecijanska komisija u naknadnom mišljenju o postupku prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju u dijelu koji se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, preporuke koja je djelimično ispunjena.
U dokumentu se navodi da je ministar pravde Bojan Božović dopisom od 28. oktobra ove godine zatražio mišljenje o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore. Objašnjavaju da je, imajući u vidu da je ovaj nacrt zakona neposredno povezan sa prethodnim mišljenjem Venecijanske komisije o pojedinim pitanjima u vezi sa postupkom prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju od juna, odlučeno da se preporuke formulišu u formi naknadnog mišljenja.
U dokumentu pozdravljaju činjenicu da nacrt zakona obuhvata sve četiri preporuke iz junskog mišljenja. Tri preporuke su u potpunosti ispunjene: (1) definisanje starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda, (2) uvođenje pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju i (3) regulisanje izuzeća sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa. Četvrtka preporuka, koja se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do izbora novog sudije, djelimično je ispunjena.
Junsko mišljenje je, kako podsjećaju, usvojeno povodom zahtjeva koji je proistekao iz političkog sporazuma između predstavnika vlasti i opozicije, s ciljem okončanja spora u vezi sa tumačenjem relevantnog domaćeg zakonodavstva koje se odnosi na prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za odlazak u penziju.
- Venecijanska komisija je svjesna činjenice da Ustavni sud Crne Gore trenutno ne funkcioniše u punom sastavu, s obzirom na to da su dvije od sedam sudijskih pozicija i dalje upražnjene. Ova situacija još jednom ukazuje na potrebu usvajanja zakonodavne reforme radi obezbjeđivanja nesmetanog i efikasnog funkcionisanja Ustavnog suda – navodi se u dokumentu.
Iz Ministarstva pravde su prošle sedmice kazali da će Vlada sa izvještajem Venecijanske komisije biti upoznata u najkraćem roku, nakon čega će radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na pitanje nastavka obavljanja sudijske funkcije da izbora novog sudije.&nbsp;
- Po završetku tog procesa Nacrt zakona će biti upućen na javnu raspravu – najavili su iz resora kojim rukovodi Božović u petak 12. decembra.
<h2>Nastavak obavljanja funkcije</h2>
Nacrt zakona predviđa izmjenu člana 15, kojom se omogućava sudiji da nastavi sa obavljanjem funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, pod uslovom da je to neophodno radi donošenja odluka većinom glasova svih sudija Ustavnog suda.
Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, jer se njome odgovara na dugogodišnju preporuku Komisije usmjerenu na sprečavanje institucionalne blokade usljed nepopunjenih sudijskih mjesta. Međutim, Komisija konstatuje da nastavak mandata nije automatski, već uslovljen.
- Venecijanska komisija pozdravlja ovu novu odredbu, te primjećuje da većina država članica Savjeta Evrope sa sličnim pravilom predviđa automatski nastavak mandata sudije dok se ne izabere nasljednik, bez ikakvih uslova. Ovaj pristup pruža jasno pravilo sa manjim potencijalom za sukob oko tumačenja – navodi se u mišljenju.
Venecijanska komisija, pak, napominje da ovaj prijedlog ne predviđa automatski produžetak mandata sudije, već ga uslovljava „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“.&nbsp;
- U pismu Venecijanskoj komisiji ministar pravde je napomenuo da su predložene zakonske odredbe izrađene uz pažljivo razmatranje ustavnih odredbi, uzimajući u obzir ustavna ograničenja i mogućnost budućih pitanja u vezi sa ustavnošću predloženih zakonskih rješenja. Venecijanska komisija je takođe svjesna zabrinutosti koju su izrazili neki članovi radne grupe u vezi sa nastavkom mandata sudije Ustavnog suda, predlažući rješenje ograničeno vremenom na šest mjeseci i rješenja koja zavise od posebnih okolnosti, kao što su ratno ili vanredno stanje – navode u dokumentu.
Ponavljaju da je dozvoljavanje sudijama da ostanu na funkciji do imenovanja nasljednika, kao izuzetak od ustavnih odredbi o trajanju mandata ustavnih sudija, relativno uobičajena praksa u Evropi koja dozvoljava ustavnim sudovima da nastave sa radom kada su imenovanja novih sudija blokirana.
- Shodno tome, odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik trebalo bi da bude povezana sa potrebom pravilnog funkcionisanja Ustavnog suda bez prekida, a ne sa drugim posebnim okolnostima. Štaviše, postavljanje vremenskog ograničenja za takav mehanizam protiv blokade i dalje bi moglo dovesti do blokade Ustavnog suda, ukoliko nove sudije ne budu izabrane u propisanom roku. Period od šest mjeseci može imati izvjestan poučan efekat, ali ne pomaže u izbjegavanju blokada – ocijenili su iz Venecijanske komisije.
Iako Komisija može prihvatiti uslovni karakter ovog rješenja u specifičnom kontekstu Crne Gore, smatra da je neophodno dodatno precizirati odredbu, naročito u pogledu jasnog određivanja broja sudija na koji se odnosi uslov „neophodnosti za odlučivanje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, te primjene ove odredbe u slučaju istovremenog prestanka mandata više sudija, kada broj sudija padne ispod potrebnog minimuma za odlučivanje.
- Venecijanska komisija razumije legitimnu zabrinutost zbog rizika namjerne produžene neaktivnosti organa za imenovanje kako bi se sudija zadržala na funkciji. Iako je odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik važna zaštita za obezbjeđivanje kontinuiranog funkcionisanja Ustavnog suda, ne treba je posmatrati kao dugoročno rješenje za potencijalnu nestabilnost Ustavnog suda – istaknuto je u dokumentu.
Naglašavaju i važnost međusobnog poštovanja i saradnje između svih ustavnih tijela u demokratskom društvu.&nbsp;
<h2>Kvorum</h2>
Venecijanska komisija dalje primjećuje da, iako ovaj predloženi uslov ima za cilj da postigne kontinuirano funkcionisanje Ustavnog suda osiguravanjem donošenja odluka većinom glasova svih sudija, nedostaje mu jasna regulacija nekih važnih elemenata, poput definisanja kvoruma.
- Prvo, u vezi sa „potrebnim brojem sudija“, Venecijanska komisija smatra da ako je namjera vlasti da se pozivaju na minimalni broj potreban za donošenje odluka većinom glasova - četiri sudije, što je i broj potreban za kvorum - to treba da bude formulisano jasno i nedvosmisleno – navodi se u dokumentu.
Drugo, Venecijanska komisija primjećuje da ovaj uslov stvara razliku u tretmanu između sudija na osnovu broja upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu u vrijeme prestanka njihovog mandata.
- Drugim riječima, sudiji neće biti dozvoljeno da nastavi da ostaje na svojoj funkciji do izbora novog sudije kada Ustavni sud radi sa punim sastavom ili sa pet ili šest sudija, ali će mu biti dozvoljeno da to učini ako Ustavni sud radi samo sa četiri sudije. Venecijanska komisija može da prihvati takvu razliku u tretmanu između sudija u posebnim okolnostima Ustavnog suda Crne Gore, imajući u vidu važnost kontinuiranog funkcionisanja ove sudske instance – navodi se u dokumentu.
U tom kontekstu, Venecijanska komisija ne previđa činjenicu da ovaj uslov može stvoriti razliku u tretmanu između sudija kada prestanak funkcije dvojici ili više sudija nastupi istog datuma, ostavljajući Ustavni sud ispod broja sudija potrebnog za donošenje odluka većinom glasova.&nbsp;
- Konkretno, iz predloženog amandmana nije jasno u takvim okolnostima koji od odlazećih sudija može nastaviti da ostane na svojoj funkciji, a koji sudija ne može, niti da li sve dotične sudije mogu nastaviti da ostanu na funkciji – objasnili su u mišljenju.
Zato smatraju da bi nacrt zakona trebalo jasno da reguliše aspekte uslova „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, kako bi se izbegao svaki mogući sukob u tumačenju ovog pojma i njegove primjene.
<h2>Definisanje starosne granice</h2>
Venecijanska komisija podsjeća da je u junu predložila uspostavljanje jasnog zakonskog okvira o starosnoj granici za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda.
U Nacrtu zakona predviđa uvođenje novog člana 5b, kojim se izričito propisuje da: „sudija Ustavnog suda i predsjednik Ustavnog suda ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju kada navrše 66 godina života i imaju najmanje 15 godina staža osiguranja“.
- Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, kojom se jasno i nedvosmisleno reguliše starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda u zakonodavstvu koje uređuje rad Ustavnog suda. Usvajanje ove odredbe otkloniće svaku buduću sumnju ili nejasnoću. Komisija ne nalazi problem u vezi sa zahtjevom od najmanje 15 godina staža osiguranja, imajući u vidu član 153 stav 4 Ustava Crne Gore, kojim je propisano najmanje 15 godina radnog iskustva kao uslov za izbor sudije Ustavnog suda. Shodno tome, Venecijanska komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena u nacrtu zakona – istaknuto je u mišljenju.
<h2>Rezervni mehanizam</h2>
U dokumentu ističu i da je u potpunosti usvojena preporuka o uvođenju pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju.
- Predlaže se izmjena člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu, koji bi glasio: „Ustavni sud na sjednici utvrđuje kada sudiji ili predsjedniku Ustavnog suda prestaje funkcija zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili isteka mandata i o tome obavještava nadležnog predlagača godinu dana prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“. Izmijenjena odredba produžava rok prethodnog obavještavanja sa šest mjeseci na jednu godinu i dodatno pojašnjava obavezu Ustavnog suda da formalno utvrdi dan prestanka mandata – navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija pozdravlja postojanje ovog postupka obavještavanja.&nbsp;
- Produženje obaveznog roka prethodne najave omogućava nadležnom predlagaču dovoljno vremena za pokretanje i sprovođenje postupka izbora novih sudija Ustavnog suda. Konstatuje se da je izmjena u skladu sa članom 154 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da Ustavni sud ovu činjenicu utvrđuje „na sjednici“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Izuzeće sudija</h2>
Nacrt zakona uvodi i novi član 7a kojim se, između ostalog, propisuje obaveza samostalnog izuzeća sudije ili predsjednika Ustavnog suda iz odlučivanja o prestanku sopstvene funkcije, kao i pojednostavljeni rezervni mehanizam obavještavanja u slučaju da, zbog izuzeća ili drugih opravdanih razloga, ne postoji dovoljan broj sudija za održavanje sjednice svih sudija Ustavnog suda.
- Venecijanska komisija u potpunosti podržava i pozdravlja uvođenje obaveze samostalnog izuzeća, kao i pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja. Shodno tome, Komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena – istaknuto je u mišljenju.
Venecijanska komisija smatra da odredbe o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, kako su predložene u nacrtu zakona, odgovaraju njenim ranijim preporukama, uz istovremeno očuvanje funkcionisanja Ustavnog suda i obezbjeđivanje odgovarajućih procesnih garancija.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

VK: Poštovanje vladavine prava podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila

Venecijanska komisija usvojila je Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, u usvojenom mišljenju konstatovano je da je Crna Gora prihvatila i ugradila u potpunosti tri od četiri preporuke Venecijanske komisije.
- U pogledu četvrte preporuke ocijenjeno je da je predviđeno rešenje u skladu sa evropskom praksom i onim što jeste preporuka Venecijanske komisije, te da je potrebno dodatno preciziranje predloženog rješenja. S tim u vezi Ministarstvo pravde će u narednom periodu pristupiti dodatnom normativnom usaglašavanju u skladu sa navedenim mišljenjem - naveli su u Ministarstvu pravde.
Četvrta preporuka se, prema njihovim riječima, odnosi na pitanje produženja mandata sudija Ustavnog suda nakon prestanka funkcije, do izbora novih sudija.
- Sa izvještajem Venecijanske komisije Vlada Crne Gore biće upoznata u najkraćem roku, nakon čega će Radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na ovo pitanje. Po završetku tog procesa, Nacrt zakona biće upućen na javnu raspravu - naveli su oni.
Na sjednici Venecijanske komisije, u ime Crne Gore, prisustvovao je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
- Usvajanjem mišljenja Venecijanske komisije potvrđeno je da je Ministarstvo pravde ispunilo preuzete obaveze i održalo dato obećanje, te da su ranije iznesene kritike i sumnje u vezi sa ovim procesom bile neutemeljene. Naš kredibilan, inkluzivan i stručan pristup najbolje potvrđuju afirmativne ocjene i komentari Venecijanske komisije. Vladavina prava i zaštita ljudskih prava ostaju trajna opredjeljenja i jasan put Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

Venecijanska komisija usvojila Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu: Crna Gora ugradila tri od četiri preporuke

Evropska unija poziva Crnu Goru da bez odlaganja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama zakonodavstva, kako bi se ojačala nezavisnost Ustavnog suda i obezbijedilo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
To je saopštila Delegacija Evropske unije u Podgorici odgovarajući na pitanje "Dana" kada će biti sprovedene preporuke Venecijanske komisije date u mišljenju o ustavnoj krizi u Crnoj Gori nastaloj nakon što je penzionisana sudija ustavnog suda Dragana Đuranović.
Delegacija EU u Crnoj Gori podsjeća na sporazum koji su potpisali premijer Milojko Spajić i dio opozicionih lidera.
– EU poziva Crnu Goru da bez odlaganja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama zakonodavstva, kako bi se ojačala nezavisnost suda i obezbijedilo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje. U tom smislu, upoznati smo sa formiranjem radne grupe zadužene za usklađivanje Zakona o Ustavnom sudu sa preporukama Venecijanske komisije, navodi se u odgovoru Delegacije EU.
Taj poziv, međutim, dolazi nakon što su i vlast i opozicija mjesecima ćutali o dokumentu koji je nastao uz posredovanje EU i ambasadora Johana Satlera.
Početkom januara vlast i opozicija su, u prostorijama Delegacije EU, potpisale sporazum kojim su se obavezale da pitanje penzionisanja sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović neće rješavati jednostrano, već isključivo na osnovu mišljenja Venecijanske komisije. Time je javnosti poslata poruka da je postignut politički iskorak i da je pronađen način da se izađe iz krize koja je paralisala institucije. Sama činjenica da su za istim stolom bili Milojko Spajić, Danijel Živković, Damir Šehović i Adrijan Vuksanović doživljena je kao signal ozbiljnosti evropskog posredovanja.
Obaveza iz sporazuma bila je jasno definisana i nedvosmislena: preporuke Venecijanske komisije trebalo je da budu sprovedene odmah po njihovom dobijanju, a najkasnije u roku od petnaest dana. Ovaj rok je u samom dokumentu označen kao ključan korak za prevazilaženje institucionalne krize i za vraćanje povjerenja u rad Ustavnog suda. Ipak, utvrđeni rokovi nisu ispoštovani, a mišljenje je ostalo van institucionalne primjene, bez konkretnih aktivnosti koje bi potvrdile poštovanje potpisanih obaveza.
Venecijanska komisija je u svom mišljenju predstavila više preporuka koje imaju za cilj da se smanji prostor za sporna tumačenja zakona i da se osigura stabilno funkcionisanje Ustavnog suda. Preporučeno je precizno utvrđivanje starosne granice za odlazak u penziju ustavnih sudija, kako bi se izbjegle različite pravne interpretacije i novi sporovi. Posebno je naglašena potreba uvođenja mehanizma automatskog obavještavanja da je sudija ispunio uslove za penziju, što bi institucionalno onemogućilo nastanak pravne nesigurnosti i odlaganja. Komisija je predložila i da se uvede mogućnost da sudija ostane na funkciji sve dok ne bude izabran njegov nasljednik, kako bi se spriječilo da sud djeluje u nepotpunom sastavu. Dodatno, preporučeno je proširenje pravila o izuzeću sudija u slučajevima sukoba interesa, kako bi se obezbijedila puna nepristrasnost i nezavisnost institucije.
Iako su preporuke dostavljene u jasnom i konkretnom obliku, proces usaglašavanja Zakona o Ustavnom sudu sa tim smjernicama nije pokrenut u predviđenom roku. Formiranje radne grupe, koje je trebalo da bude jedan od prvih koraka nakon usvajanja mišljenja, u javnosti je pomenuto tek mjesecima kasnije, što je stvorilo dodatni vremenski zastoj. Skupština, kojoj pripada nadležnost za izbor nedostajućih sudija, do danas nije izvršila taj izbor, iako je to neophodno za pun sastav suda i njegovo nesmetano funkcionisanje.
Tema sporazuma i mišljenja Venecijanske komisije postepeno je izgubila mjesto u javnim nastupima političkih predstavnika. Dok je u januaru isticao značaj ovog dogovora kao koraka ka prevazilaženju institucionalne blokade i jačanju povjerenja u institucije, već tokom narednih mjeseci sporazum je gotovo potpuno iščezao iz političkog diskursa. Danas se o njemu rijetko govori, a obaveze preuzete u Delegaciji EU nisu našle svoje mjesto u konkretnim postupcima državnih organa.

EU: Odmah sprovesti preporuke Venecijanske komisije

Pitanje izbora sudije Ustavnog suda je već duži vremenski period veoma kompleksno i vrlo problematično sa stanovišta generalnog pristupa političkih elita - ocjenjuje za Antenu M profesor Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.&nbsp;
- U ovom trenutku, sa stanovišta Udruženja pravnika, postoji jedno prethodno pitanje na koje se moramo vratiti, a to je činjenica da su politički lideri vlasti i opozicije, prije svega premijer, a onda i lideri opozicije, potpisali sporazum o sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, koje do danas apsolutno nijesu sprovedene. Ne preuzimaju se bilo kakve aktivnosti i pored više puta ponovljenog obećanja i premijera i ministra pravde. Tako da to dodatno kontaminira proces i izaziva nepovjerenje, jer ukoliko ne važi potpis i dogovor u prisustvu gospodina Johana Satlera, kako vjerovati bilo kakvom političkom dogovoru u bilo kojem budućem procesu - naglašava Radulović.
Sve je sada, kako dodaje, u rukama dnevne, odnosno gole politike, a postrani su ostavljeni i kvalitet kandidata i društveni i javni interes da postoje funkcionalne, nezavisne i kredibilne institucije.
Predsjednik države je, ističe, saglasno svojim ustavnim nadležnostima i kompetencijama ispunio sve svoje obaveze, te je sada sve u rukama parlamenta.
- Svedeni smo na pitanje vjerovati ili ne vjerovati, što zapravo nije dobar pristup, iz prostog razloga što država Crna Gora na putu evroatlantskih integracija mora imati kredibilne, snažne i pouzdane institucije. Činjenica da je već od prvog dana proces izbora ove sutkinje, kao i prethodni postupci, kontaminiran političkim izjavama, zaista ne nudi neku pretjeranu vjeru da u Crnoj Gori, u njenom političkom establišmentu, postoji jedno snažno uvjerenje da pitanje kapacitivnosti Ustavnog suda jeste pitanje i naše ukupne evropske budućnosti i vladavine prava - jasan je Radulović.
Crna Gora, navodi on, ima bogato iskustvo sa ovom situacijom. Podsjeća da se, u trenutku kada je trebalo ubrzati proces evropskih integracija u vrijeme Vlade Dritana Abazovića, premijer usmjerio na potpisivanje Temeljnog ugovora, a poslanica Suada Zoronjić čak 18 puta bila uzdržana.&nbsp;
- Što zapravo govori da vrlo često politički establišment i najodgovorniji jednostavno nemaju svijest prioriteta i značaja odlučivanja. Što se tiče samog Udruženja pravnika, mi znamo da u ovom trenutku samo kompletiranje Ustavnog suda znači pravilnu i odgovornu odluku. Međutim, ovdje je riječ o isključivo političkom odlučivanju parlamenta, a na nama ostaje da vidimo kako će se politički subjekti ponijeti prema tome, a već imamo jasne naznake da pojedini politički subjekti već u startu daju poruke da ovog puta takođe neće dati podršku izboru sudije Ustavnog suda - kaže Radulović.
Podsjetimo, predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, za 15. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na čijem će dnevnom redu biti prijedlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda.
Mandat sutkinji Desanki Lopičić po sili Ustava prestaje krajem godine, a ako se to dogodi bez pravovremene zamjene, Sud će ostati sa svega troje sudija.

Radulović o izboru sudije US-a: Sada je sve u rukama gole politike, preporuke Venecijanske komisije do danas nijesu sprovedene

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaherti izjavio je da je zabrinut zbog nacrta izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje su trenutno u razmatranju u Skupštini Crne Gore ukazujući da ovakvi prijedlozi nijesu u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, a posebno ne, kako je naglasio, sa članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) koji garantuje pravo na slobodu mirnog okupljanja.
- Predložena opšta zabrana javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, glavnim i regionalnim putevima i graničnim prelazima - ako bi takvo okupljanje ugrozilo bezbjednost saobraćaja, omelo protok saobraćaja ili otežalo ili ugrozilo kretanje građana - predstavlja pretjeranu mjeru i podriva suštinu prava na mirno okupljanje - decidan je O’Flaherti.
On je pozvao poslanike Skupštine Crne Gore da ne usvajaju ovakve izmjene Zakona i preporučio sprovođenje inkluzivnih i transparentnih javnih konsultacija o predloženim ograničenjima, uz učešće civilnog društva.
- Ohrabrujem i dostavljanje nacrta izmjena Venecijanskoj komisiji na mišljenje, kako bi se obezbijedilo da sve zakonske promjene budu u skladu s međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava – dodao je O’Flaherti u izjavi koja je objavljena na <a href="https://www.coe.int/en/web/commissioner/-/montenegro-parliament-should-refrain-from-adopting-legislative-amendments-that-excessively-restrict-freedom-of-assembly">sajtu Savjeta Evrope</a>.
<h2>SUD NALAŽE DA SE VLAST NE MOŽE OSLANJATI ISKLJUČIVO NA SAOBRAĆAJNE RAZLOGE</h2>
Iako pravo na slobodu okupljanja može biti podložno određenim ograničenjima, Evropski sud za ljudska prava (Sud) je dosljedno isticao, napominje on, da okupljanja predstavljaju legitimnu upotrebu javnog prostora, uključujući ulice i puteve, i da svako ograničenje mora biti nužno u demokratskom društvu i proporcionalno legitimnom cilju koji se želi postići.
Opšte zabrane, kako je rekao, rijetko zadovoljavaju ove kriterijume.
- Umjesto toga, specifične okolnosti svakog okupljanja trebalo bi razmatrati pojedinačno. Sud je dalje pojasnio da svako javno okupljanje vjerovatno može izazvati određeni stepen ometanja svakodnevnog života, uključujući saobraćaj, te da javne vlasti ne bi trebalo da se oslanjaju isključivo na saobraćajne razloge prilikom zabrane okupljanja – istakao je O’Flaherti.
<h2>DRASTIČNE NOVČANE KAZNE - INDIREKTNO KRŠENJE PRAVA</h2>
Takođe je, kaže, zabrinut zbog predloženog drastičnog povećanja novčanih kazni za organizatore i učesnike neodobrenih javnih okupljanja. On podvlači da pretjerane finansijske sankcije mogu imati zastrašujući efekat na ostvarivanje prava na slobodu okupljanja i obeshrabriti pojedince da organizuju ili učestvuju u javnim demonstracijama.
- Sud je u tom smislu zaključio da nesrazmjerno stroge kazne mogu predstavljati indirektno kršenje prava na slobodu okupljanja – upozorio je O’Flaherti.
Sloboda okupljanja je, poručuje on, temelj svakog demokratskog društva koje omogućava pojedincima da javno izraze svoja mišljenja, pozovu vlasti na odgovornost i doprinesu političkom i društvenom dijalogu.
- Države imaju pozitivnu obavezu da olakšaju i zaštite mirna okupljanja. Svaki pokušaj da se to pravo ograniči mora se sprovoditi s najvećim oprezom i podvrgnuti strogom nadzoru, kako je navedeno u Smjernicama o mirnom okupljanju koje su pripremile Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) i Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) – naglasio je O’Flaherti.
<h2>ZABRINUTE I UJEDINJENE NACIJE</h2>
I Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nijesu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.&nbsp;
U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine.
Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima.
- Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu.
Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja
Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine.
- Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu.
Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja.
- Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje.
- U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu.
Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.
Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

Anja Ivanović

O’Flaherti: Predložena zabrana podriva suštinu prava na mirno okupljanje i nije u skladu sa međunarodnim standardima, ohrabrujem dostavljanje nacrta izmjena VK na mišljenje

Istekao je rok koji je Sporazumom između premijera Milojka Spajića i više opozicionih partija bio određen kao krajnji datum do kog je trebalo postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije u vezi s izborom sudija Ustavnog suda i pojedinim odlukama parlamenta.
Taj rok, utvrđen kao 1. jul 2025. godine, istekao je bez javnog oglašavanja Vlade ili predstavnika opozicije o tome da li je mišljenje Komisije uvaženo i da li će biti osnov za eventualne političke ili institucionalne korake.
"Danu" je nezvanično potvrđeno u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, da će ambasador Johan Satler naredne sedmice učestvovati u razgovorima predstavnika vlasti i opozicije u vezi s realizacijom preporuka Venecijanske komisije. Ta najava znači da je Johan Satler, koji je u martu posredovao u postizanju sporazuma između premijera Milojka Spajića i opozicionih partija, sada odlučio da se više ne oslanja na obećanja crnogorskih političara i da će na predstojećim sastancima zahtijevati hitnu primjenu preporuka Komisije.
Slučajno ili ne, ali juče je ambasador Satler, povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije strukovne organizacije crnogorskih pravnika, organizovao sastanak s delegacijom Udruženja.
Delegaciju su činili prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika, advokat Ana Stanković Mugoša, potpredsjednica Udruženja, prof. dr Gordana Pavić Jeknić, advokat Ibrahim Smailović i Ivan Medenica, predsjednik Komiteta mladih pravnika.
Na pitanje "Dana" da li je razgovarano o izvještaju Venecijanske komisije Branislav Radulović istakao je da je potpuno sprovođenje preporuka Venecijanske komisije pitanje suštinskog ostvarenja vladavine prava i ispunjenja međunarodnih obaveza, preuzetih potpisivanjem Sporazuma.
– Bila je to prilika da ukažemo da nije došlo do njihove realizacije i pored protoka dogovorenog vremena i hitnosti njihove implementacije. Udruženje pravnika Crne Gore, koje je u posljednjih 20 godina imalo više profesionalnih kontakata s predstavnicima Venecijanske komisije, posebno u oblasti ustavno-pravne materije, izrazilo je spremnost da u okvirima svojih stručnih i profesionalnih kompentencija pomogne procesu implementacije preporuka komisije – kazao je Radulović.
Prema nezvaničnim informacijama, Satler će, najvjerovatnije, od stranaka tražiti jasan vremenski okvir i konkretne korake koji će voditi ka primjeni mišljenja Venecijanske komisije, koje je zvanično dostavljeno institucijama Crne Gore 17. juna. Iako ta mišljenja formalno nemaju obavezujući karakter, u ovom slučaju dobijaju težinu jer su se potpisnici martovskog sporazuma – među kojima su premijer i više opozicionih partija – saglasili da će stavovi Venecijanske komisije biti osnov za rješavanje spornih ustavno-pravnih pitanja, uključujući izbor sudija Ustavnog suda.

Satler vraća Spajića i opoziciju za pregovarački sto

Važno je pokazati kredibilnost u kontekstu implementacije mišljenja Venecijanske komisije (VK) &nbsp;- poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović konstatujući činjenicu da je potvrđeno da je penzionisanjem sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović prekršena Ustavom predviđena procedura.
On je, u tom kontekstu, pozvao da se da se vratimo ideji poštovanja vladavine prava i poručio da su stvari vrlo jasne.
- Imali smo jednu situaciju gdje je ambasador EU gospodin Johan Satler zajedno sa predstavnicima vlasti i opozicije uputio pitanje VK i dobili smo jasan odgovor da je prekršena ustavom predviđena procedura. Mislim da je važno pokazati kredibilnost i kada je u pitanju Satler, ali i pozicija i opozicija u kontekstu implementacije mišljenja VK. Ukoliko je to neko radio u tom trenutku kako bi vratio DPS u skupštinske klupe, a ne poštovanje vladavine prava, mislim da to onda nije dobra poruka - naveo je Milatović odgovarajući na novinarska pitanja tokom pres konferencije sa poljskim kolegom Andžejom Dudom.
Milatović je danas podnio inicijativu Ustavnom sudu koja bi mu, u perspektivi, otvorila vrata da zahtijeva ocjenu ustavnosti potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, poput onih sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima - tražeći brisanje odredbe Zakona o Ustavnom sudu koja ga sprečava da podnosi inicijative o ustavnosti međunarodnih ugovora.
To je učinio, kako je rekao na pres konferenciji, jednostavno jer smatra da taj član zakona nije u skladu sa Ustavom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftrazi-brisanje-odredbe-zakona-o-us-koja-ga-sprecava-da-podnosi-incijative-o-ustavnosti-medunarodnih-ugovora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Očekujem od Ustavnog suda da uzme u razmatranje prijedlog i da se što prije odnese u odnosu na to - naveo je Milatović.
<h2>Nada da će uključivanje SAD da dovede do deeskalacije sukoba Izraela i Irana</h2>
On je, odgovarajući na novinarska pitanja, poručio da je Crna Gora zabrinuta kada je u pitanju eskalacija sukoba između Izraela i Irana.&nbsp;
- Nadamo se da će posljednje uključivanje SAD u ovaj sukob da dovede do deeskalacije - izjavio je Milatović.
Imamo, kaže on, jasan stav da bi nakon svega sada najbolje bilo sjesti i razgovarati kako bi se diplomatskim putem došlo do rješenja tog sukoba.
Crna Gora, podvlači Milatović, ima vanjsku politiku koja je usklađena sa politikom EU.
- I tako je u prethodnih skoro deceniju i više. Nastavićemo sa potpunim usklađivanjem sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Tu je važno naglasiti da to radimo i prije nego smo postali punopravna članica i time pokazujemo posvećenost zajedničkim stavovima i kada je u pitanju Bliski Istok i rat u Ukrajini i vrlo izazovna bezbjednosna infrastruktura. Crna Gora je posvećena sigurnosti našeg evropskog kontinenta - naveo je on.
I Duda je rekao da zabrinjava eskalacija ratne situacije na Istoku.
- To je opasno i kao što znamo, već decenijama je to takva regija zapaljiva. Ako se SAD uključio i intervenirao u odnosu na iranski nuklearni program, za mene je jasno da su ti strahovi da Iran stvarno želi imati nuklearno oružje, to bi bilo opasno za cijeli svijet i u tom napadu američkom se to povrđuje. Ja obraćam pažnju da ne samo Izrael i SAD su govorile o toj opasnosti i Međunarodna agencija za nuklearnu energiju je potvrdila da Iran vodi istraživanja izvan dogovorenog okvira. Reakcija je bila odlučna i pretpostavljam da je to bilo neophdono. Nadamo se sada da će to primorati strane da pregovaraju i da se konflikt završi. Razgovori su očekivani. Ne možemo zamisliti dalju eskalaciju konflikta. Vjerovatno ćemo razgovarati o tome na NATO samitu u Hagu - naveo je on.
SAD je, kaže, naš saveznik, te da se nada da će sve aktivnosti dovesti do završetka konflikta.
<h2>Bezbjednost Zelenskog osigurana</h2>
U odnosu na pitanje o pokušaju atentata na ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog, rekao je da poljske službe obezbjeđuju sigurnost svojim gostima, pa tako i njemu.
Njegova bezbjednost je, kaže Duda, bila osigurana.
<h2>Moramo da napredujemo brže ka EU, zatvaranje poglavlja pet nije dovoljno</h2>
Milatović je poručio da ako želimo da do kraja 2026. zaokružimo pregovarački proces i uđemo u završnu fazu pristupanja, Crna Gora mora da napreduje brže. U tom kontekstu ga, kaže, raduje što će nakon završnice poljskog predsjedavanja Crna Gora na Međuvladinoj konfrenciji zatvoriti poglavlje pet.&nbsp;
- To je važan signal i podsticaj, ali moram jasno reći da to nije dovoljno - naveo je on.
Predanost tome, podvlači Milatović, mora biti opipljiva.
- Imamo ispruženu ruku EU i ja kao predsjednik preuzimam dio svoje odgovornosti i nastavljam da radim ono što je u mojoj moći: da obezbijedim podršku i ojačam povjerenje naših partnera - rekao je on.&nbsp;
Istakao je da je predsjednik Duda 11. predsjednik neke zemlje članice EU koji je podsjetio Crnu Goru od početka njegovog mandata. &nbsp;To, kaže Milatović, nije slučajno.
- Nego rezultat jasne politike i stavova i kontinuiranog rada na osnaživanju naše međunarodne podrške kada je u pitanju EU put - naglasio je on.
Čast mu je, kaže, i zadovoljstvo što ima priliku da iskažem iskreno prijateljstvo, zahvalnost i savezništvo koje veže naše dvije zemelje.&nbsp;
- Kao što znate, njegujemo dugogdišnje dobre i sadržajne odnose zasnovane na međusobnom povjerenju, zajedničkim vrijednostima. To prijateljstvo je primjer kako se partnerstvo može graditi i njegovati kroz saradnju u svim oblastima. Posebno cijenim i zahvalan sam na čvrstoj i dosljednoj podršci koju poljska pruža crnoj gori na našem putu ka EU. U vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih rastućih bezbjednosnih izazova, politika proširenja EU mora ostati vjerodostojna i djelotvorna i upravo je Poljska jedna od zemalja koja to dosljedno i jasno demonstrira i riječju i djelo zato želim da iskažem zahvalnost i predsjedniku Dudi i Vladi Poljske na svemu što su uradili i što će nastaviti da rade kao podrška našem EU putu - rekao je on.
Kao saveznice u okviru NATO Crna Gora i Poljska dijele, dodaje on, snažnu posvećenost očuvanju demokratskih vrijednosti.
- Sjutra ćemo odletjeti za Hag i učestvovati na NATO samitu i donijeti važne odluke za našu bezbjednost. Zahvalni smo na podrški Poljske koju nam pruža od članstva u NATO i očuvanju evropske i evroatlanske bezbjednosne arhitekture - saopštio je Milatović.
Duda je rekao da je čestitao zatvaranje novih poglavlja i da vjeruje da ćemo 2028. godine ući u EU.&nbsp;
- Naglasio sam da je Crna Gora članica NATO i da je to bitno za primanje u EU jer se smatra da je bezbjedna i da ima zaštitne sisteme NATO pakta. To je bitno, recimo, za zaštitu informacijama. Govorili smo o predstojećem samitu u Hagu i odlukama koje će biti donijete , drago nam je da imamo konsenzus o izdacima za odbranu. Drago mi je lično jer sam ja želio da se ti izdaci povećaju. To je bilo prije godinu kada sam se sastao sa Džo Bajdenom - rekao je on.
Zahvalio sam što su vojnici u Letoniji i Bugarskoj i jer imamo ulogu u stvaranju bezbjednosti na istočnom krilu.
- Svima nam je stalo da ne bude burno i svi trebalo da radimo na tome da pojačavamo naše veze i da bezbjednost bude garantovana i od strane armije SAD. Govorili smo o ekonomskim odnosima i turizmu i da treba graditi zajednički sistem izbjegavanja ruskih opasnosti i o hibridnom sistemu za dezinformacije. To je velik zadatak i borba koju vodimo stalno. Moramo u tome učestvovati. Rast izdataka za bezbjednost i odbranu treba služiti tome da možemo efikasnije da realizujemo te zadatke - naveo je on.
Sve više Poljaka, kaže, dolazi u Crnu Goru, što znači da se smatra bezbjednom i prijateljskom zemljom.
- Nadam se da će ti odnosi u budućnosti još bolje da se razvijaju - rekao je on.
Dodao je da će uskoro imati novog predsjednika i da se nada da će on još jačati poljsko-crnogorske odnose.
Vrijedi reći, kaže, da bi Crna Gora bila spremna da primi lidere "Tri mora" i da budemo njihov domaćin.

Milatović: Važno da se implementira jasno mišljenje VK o penzionisanju Đuranović, očekujem i da se Ustavni sud što prije odnese prema inicijativi o brisanju odredbe Zakona o US

U trenutku kada su ispunjeni svi formalni preduslovi, pozvali smo premijera da, u skladu sa sporazumom, bez odlaganja preduzme konkretne institucionalne korake radi pune primjene mišljenja Venecijanske komisije - kazao je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je podsjetio da su juče potpisnici Sporazuma od 15. marta uputili zajedničko pismo predsjedniku Vlade.
- Sporazum nije ni forma ni protokol – već preuzeta odgovornost. Jasno definiše redosljed poteza i obaveze svih potpisnika. Mišljenje Venecijanske komisije ne smije se ignorisati, posebno imajući u vidu da je zatraženo konsenzusom i prihvaćeno kao ključni instrument za očuvanje ustavnog poretka - istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, u trenutku kada je nesporno da je Skupština prekršila Ustav, odnosno proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu – čime je direktno ugrožena pravna sigurnost i institucionalni integritet najviše sudske instance – jedini odgovoran potez jeste bezuslovna i hitna primjena mišljenja Venecijanske komisije.
- Odluke donesene protivno Ustavu moraju biti stavljene van snage najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja mišljenja - naveo je Šehović.
Kazao je da je predsjednik Vlade dužan je da postupi u skladu sa preuzetim obavezama i obezbijedi uslove za zakonit, legitiman i ustavno zasnovan rad Ustavnog suda.&nbsp;
- Poštovanje dogovora, čiji je garant i Delegacija EU u Crnoj Gori, predstavlja temeljni test političke zrelosti, evropske odgovornosti, ali i lične ozbiljnosti svih potpisnika - zaključio je Šehović.

Šehović: Postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, neustavne odluke staviti van snage

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković, jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pozvali su premijera Milojka Spajića na obaveznu implementaciju mišljenja Venecijanske komisije o penzionisanju sudija Ustavnog suda Crne Gore, a u skladu sa sporazumom koji su potpisali sa njim 15. marta ove godine.
Podsjećamo, Venecijanska komisija je stava da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije Dragani Đuranović. VK je u mišljenju upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
Živković, Šehović i Vuksanović su podsjetili da je članom 1 stav 3 Sporazuma od 15. marta 2025. godine predviđeno da se sljedeće strane saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja.“.
- Budući da su svi potpisnici Sporazuma u posjedu mišljenja Venecijanske komisije (CDL(2025)023), smatramo da su se stekli svi preduslovi za njegovu punu implementaciju u skladu sa preuzetim obavezama - dodali su u saopštenju.&nbsp;
U predmetnom mišljenju, podsjećaju, Venecijanska komisija je, između ostalog, navela da "čak i ako primjenjivost Zakona o radu nije bila nedvosmisleno i eksplicitno utvrđena, procedura propisana Zakonom o Ustavnom sudu, koja zahtijeva formalno obavještenje od strane Ustavnog suda, morala je biti ispoštovana od strane Parlamenta.“ (tačka 66)
- Na osnovu toga nesporno proizilazi da je Parlament postupio suprotno proceduri jasno propisanoj Zakonom o Ustavnom sudu, čime je dovedena u pitanje pravna sigurnost i institucionalni integritet Ustavnog suda. S obzirom na to da se radi o ustavno-pravnom pitanju od naročite važnosti za funkcionisanje institucija, važno je da svi potpisnici Sporazuma dosljedno poštuju preuzete obaveze - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Oni su pozvali Spajića, kao potpisnika Sporazuma, da bez daljeg odlaganja preduzme sve neophodne institucionalne korake radi pune primjene mišljenja Venecijanske komisije, na način i u rokovima definisanim Sporazumom.
- S obzirom na ustavno-pravni značaj ovog pitanja, očekujemo da se implementacija mišljenja sprovede u najkraćem roku, uz puno uvažavanje principa vladavine prava i međuinstitucionalnog povjerenja, kako bi se izbjegle dalje političke i pravne posljedice - zaključuje se u DPS-u.

Živković, Šehović i Vuksanović pisali Spajiću: Bez odlaganja primijeniti mišljenje VK

Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je da je Venecijanska komisija usvojila Mišljenje o inoviranom Nacrtu zakona o Vladi Crne Gore.
Dukaj je kazao da je prvi zakon o Vladi u Crnoj Gori istorijski korak ka institucionalnoj reformi.
- Pozdravljam Mišljenje VK i posebno ističem zadovoljstvo dijalogom koji smo imali u ovom važnom zakonodovanom procesu. Ministarstvo javne uprave je potvrdilo svoj potencijal da može implementirati ekspertska mišljenja VK, i pratiti demokratske potrebe - istakao je ministar Dukaj.
On je rekao da je Venecijanska komisija pozitivno ocijenila činjenicu da je Crna Gora uvažila većinu ključnih preporuka iz prethodnog mišljenja i pohvalila predložene izmjene dokumenta u odnosu na Nacrt iz 2023. godine.
- Dobili smo nekoliko dodatnih smjernica, koje ćemo pažljivo razmotriti u skladu sa ustavno-političkim i pravnim okvirom - rekao je Dukaj.
Posebno su pozdravljena, kako je istakao, rješenja u vezi sa provjerama integriteta funkcionera, koja su u skladu sa preporukama GRECO-a, ugrađena u zakonski tekst. 
- Dijelimo sa VK uvjerenje da će ovaj mehanizam dodatno doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije. Ovaj zakon je važan korak u našem radu i viziji modernizacije, transparentnosti i jačanja institucija izvršne vlasti i političkog sistema uopšte - poručio je Dukaj.

Dukaj: VK usvojila mišljenje o Nacrtu zakona o Vladi, dobili smo nekoliko dodatnih smjernica

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: venecijanska-komisija