U momentu kada se Evropska unija ponovo vraća politici proširenja kao instrumentu geopolitičke stabilnosti, Crna Gora se možda i prvi put nalazi u poziciji ozbiljnog favorita, a ne vječnog kandidata. Rat u Ukrajini, redefinisanje odnosa EU prema Zapadnom Balkanu i jasnija politička volja ključnih evropskih centara moći promijenili su dinamiku procesa intergacija koji je godinama bio praktično zamrznut.&nbsp;
O evropskom putu Crne Gore koji više nije samo unutrašnje reformsko pitanje, već regionalno i strateško, te koliko i kako će se to reflektovati na odnose Podgorice i Beograda, za Portal Analitika govori profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.
- Crna Gora u Briselu kuca na otvorena vrata i realno je da očekujemo da do 2030. postane članica Evropske unije ukoliko se nešto ekstremno ne dogodi - ocijenio je Garčević.
<h2>Proširenje Unije jedan od mehanizama stabilizacije Evrope</h2>
Sagovornik Analitike napominje da je istorija proširenja EU zapravo istorija političkih odluka o proširenju.&nbsp;
- Ne samo kada je u pitanju veliko proširenje koje se desilo početkom 21. vijeka, nego i prethodna prilikom ulaska Austrije ili još ranije kada je Grčka primljena u Uniju. To su bile političke odluke koje su bile proizvod geopolitičkog konteksta tog vremena. Naravno, bile su manje ili više uslovljene nekim tehničkim napretkom - objašnjava Garčević.&nbsp;
Ističe da u Briselu danas, za razliku od ranijih godina, postoji volja za primanjem novih članica.
- Da je ovo Brisel od prije sedam, osam ili 10 godina, oni bi i dalje nama pričali kako nijesmo postigli dovoljno dobre rezultate. Za isto ono što sada uzimaju kao napredak, govorili bi „ok, dobro je, ali morate još ovo, ovo i ovo“ i ni to ne bi bilo dovoljno da zatvorimo poglavlja - ukazuje Garčević.
Dodaje i da optimizmu za brzi prijem Crne Gore u EU doprinosi i činjenica da su njeno učlanjenje podržale dvije vodeće članice Unije – Njemačka i Francuska.&nbsp;
- Jasno je i da EU nakon invazije Rusije na Ukrajinu odlučila da proširenje postane jedan od mehanizama stabilizacije Evrope, naročito Zapadnog Balkana. Ona je u tom pogledu i dobar primjer za Uniju jer je mala i može lako da se integriše. Time bi bilo korisno kako za građane Crne Gore, ali tako i za EU, da dokažu da proces proširenja nije zaustavljen - smatra Garčević.
Pretpostavlja kako je vrlo moguće da ovaj proces obuhvati i Albaniju dok će za druge države Zapadnog Balkana biti teže da pristupe Uniji.
<h2>Francuska neće stvarati probleme, odnos sa Hrvatskom bi mogao</h2>
Osvrnuvši se na najavu blokade zatvaranja dva pregovaračka poglavlja od strane Pariza, naš sagovornik kaže kako se takvi potezi posljedica unutrašnje političke dinamike u Francuskoj.
- Ovo su posljednje godine Emanuela Makrona jer više ne može da se kandiduje za predsjednika. Na drugoj strani jača desnica koja je potpuno protiv proširenja. U tom balansiranju trebamo gledati Francusku i njenu politiku - objašnjava Garčević.
Podsjeća i da Francuska nikada nije bila veliki pobornik proširenja te da to nije ni sada.&nbsp;
- Nije bila ni veliki pobornik proširenja NATO-a. Sjećam se u ono vrijeme kada se Crna Gora približavala Sjevernoatlantskom savezu, za vrijeme predsjednika Fransoa Olanda, Pariz je nekoliko puta davao izjave kako će se Francuska suprotstaviti tome - napominje Garčević.
Međutim, dodaje on, ako je klima u EU takva da je vrlo važno da se proširenje nastavi, ne samo zbog Crne Gore, već i Ukrajine i odnosa sa Rusijom, onda će, kaže, Francuska staviti ovaj proces ispred drugih pitanja koje može da pokrene u kontekstu odnosa sa našom zemljom.
- Prije bih rekao da možemo da očekujemo probleme u odnosima sa Hrvatskom nego sa Francuskom. Mnogo bih bio oprezniji i razmišljao o tome da sam na mjestu Vlade Crne Gore - istakao je on.
Smatra da su problemi koji su se pojavili u odnosima između Crne Gore i Hrvatske u posljednje dvije godine i koji su za rezultat imali više protestnih nota upućenih iz Zagreba, bili nepotrebno isprovocirani od strane pojedinih članova crnogorske Vlade te da bi mogli vrlo lako da se riješe.
- Čak i kada su u pitanju osjetljive stvari poput vlasništva nad brodom Jadran ili ploče u Morinju, postoji način i diplomatski takt na koji treba da se to radi. Provokacije nijesu poželjne - nikada. Naročito nijesu poželjne u momentu kada vam je potrebna podrška te zemlje. Ne razumijem ni političku svrsishodnost takve akcije. Kao da pucate sebi u nogu - naglašava Garčević.
<h2>Manje države EU neće problematizovati prijem CG ako ga podržavaju Njemačka i Francuska&nbsp;</h2>
Mišljenja je i da proruski karakter velikog broja konstituenata vlasti u Crnoj Gori neće problematizovati ni istočne članice Unije koje dijele granicu sa Rusijom ili Ukrajinom.
- Manje države EU neće otvarati pitanje prijema Crne Gore ako ga podržavaju Njemačka i Francuska jer je njima strateški interes da budu u dobrim odnosima sa Berlinom i Parizom. Zato je otvaranje nepotrebnih sukoba za njih kontraproduktivno. Ali i zbog toga što bi to otvorilo pitanje što da se radi sa Ukrajinom - navodi Garčević.
Napominje kako rusofila na vlasti ima i u članicama Unije poput Mađarske i Bugarske.
- Za Poljsku i zemlje Baltika važno je da proces proširenja teče i da će on prije ili kasnije da obuhvati i Ukrajinu. I u tom širem kontekstu oni će da pređu preko članova Vlade Crne Gore naklonjenih Rusiji - smatra Garčević.
<h2>Motiv ostanka na vlasti prevazilazi svaku ideološku ili političku razliku</h2>
Među najglasnijim podržavaocima prozapadne vanjske politike Crne Gore, danas su ljudi koji su ne tako davno bili njeni najglasniji protivnici. Sagovornik Analitike kaže kako na taj fenomen može da se gleda sa dvije strane.
- Ako bih želio da gledam sa optimističke strane onda je dobro da je ideja Crne Gore u NATO-u i potpuno integrisane u euroatlantsku zajednicu toliko zaživjela da su i njeni protivnici sada postali njeni advokati. To je bio i naš cilj, da se promijeni struktura crnogorskog društva do te mjere da ljudi shvate da to nije negativno već da nudi dosta pozitivnih elemenata - kaže on.
Ali, kako dodaje, ako bi gledao sa realistične strane, onda bi rekao da se radi o političkom oportunizmu.
- I to oportunizmu na kojem se zasniva i postojeća Vlada Crne Gore. Jer ona nije formirana na osnovu ideološke ili političke bliskosti partija koje je čine, nego je uspostavljena isključivo na podijeli vlasti, bez imalo skrupula u smislu da su pojedine stranke spremne da prihvate da ostanu u njoj čak i po cijenu da glasaju za prijem Kosova u Savjet Evrope, iako su u predizbornoj kampanji govorili da će povući priznanje o nezavisnosti jednom kada dođu na vlast - ističe Garčević.
Prema njegovim riječima, to pokazuje da je motiv ostanka na vlasti toliko jak da prevazilazi svaku drugu ideološku ili političku razliku partija parlamentarne većine.
- Tako bih gledao nastupe pojedinih članova Vlade ili predsjednika Skupštine. Kada bi, na primjer, bila drugačija situacija i odjednom bilo poželjno ili potrebno da se Crna Gora okrene Rusiji, mislim da bi oni bili prvi koji bi zagovarali takav stav - upozorava Garčević.
<h2>Nova generacija američkih političara promišlja odnose sa Evropom na drugačiji način</h2>
Komentarišući približavanje Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kaže da je u pitanju dugoročniji trend te da nova administracija u Bijeloj kući dobro reaguje na desnicu svuda, pa i na Balkanu.&nbsp;
- Mislim da su nacionalisti u regionu generalno postali osnaženi pobjedom Donalda Trampa, kao i problemima koje SAD imaju sa liberalnom Evropom u smislu njenih vrijednosti. Oni baštine i sebe bolje vide u okviru „trampovske ideologije“ i pokušavaju da se u nju uključe - navodi on.
Ipak, kaže kako je pitanje koliko će zaista biti uspješni u tome da budu prihvaćeni u Vašingtonu.
- Epizoda sa „Trampovom kulom“ u Beogradu može da nam pokaže koliko je zapravo, nažalost ili na sreću, ovaj region važan za SAD – vrlo malo. I koliko god ti želiš da se uključiš oni te neće ni primijetiti - naglašava Garčević.
Ističe i kako mnogi političari u Evropi gledaju sa inercijom na SAD i smatraju da se odnosi nijesu promijenili ili misle da kada Tramp ode sa vlasti da će se stvari vratiti na ono kako se nekada bile.&nbsp;
- Neće se vratiti ono što je nekada bilo. Nova generacija američkih političara nijesu ljudi koji se sjećaju Drugog svjetskog rata i formiranja NATO-a. Oni promišljaju odnose sa Evropom na drugačiji način i na drugačijim osnovama - ukazuje Garčević.
Upozorava i da će to definitivno uticati na kvalitet i prirodu odnosa između SAD i njenih evropskih partnera.&nbsp;
- Evropa htjela ili ne mora da pronađe način na koji će da ojača sopstvene bezbjednosne kapacitete do te mjere da funkcioniše u savezu sa SAD, ali ne da potpuno zavisi od nje - ističe on.
<h2>Vučićeva inicijativa imala za cilj da zaustavi proces evropskih integracija</h2>
Osvrnuvši se na inicijativu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića upućenu šefici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, da zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU, naš sagovornik kaže kako ona ima dvostruki značaj.
- Jedan je interni, da pokaže srpskim građanima da je on i dalje prepoznat kao partner u Briselu, da Srbija izlazi sa novim idejama, da su one prihvatljive ili dio diskusije koju Unija vodi sa njim. Ovo je naročito potrebno sada imajući u vidu više od godinu protesta, ali i da se pokaže u odnosima sa Rusijom. Da u Moskvi vide da njegova pozicija nije toliko slaba - navodi Garčević.&nbsp;
Na drugoj strani, dodaje on, postoji i regionalna komponenta pomenute incijative.
- U trenutku kada su Crna Gora i Albanija veoma blizu ulasku u EU ili su na jasnom putu prema članstvu, inicijativa treba da zaustavi taj proces ili da ga uspori - objašnjava Garčević.
Kaže kako je inicijativa Vučića osuđena na propast te da to znaju i u Beogradu.
- Interesantno je vidjeti kakve su bile reakcije u Crnoj Gori u odnosu na tu ideju i koliko sam mogao da primijetim, čak i oni u Vladi koji se smatraju bliskim Vučiću ostali su tihi i stavili članstvo u EU iznad odnosa sa predsjednikom Srbije - navodi Garčević.&nbsp;
Dodaje kako postoji još jedan aspekt prijedloga o zajedničkom ulaska u EU i tiče se dugoročnih odnosa Podgorice i Beograda.
- Srbija je uvijek gledala Crnu Goru kao mlađeg brata kojem ona treba da daje uputstva kako da se razvija, a sada odjednom treba da proguta vrlo gorku pilulu da su oni ostali van Unije i da će zemlja koju su do juče gledali kao svoju provinciju odlučivati i moći da uslovljava njihov ulazak u EU - napominje Garčević.
Iz perspektive 2026. jasno je da je obnova nezavisnosti bila odlična ideja
Profesor je nedavno zajedno sa kolegom Kenetom Morisom objavio knjigu „Montenegro and Serbia: A Velvet Divorce?“ (Crna Gora i Srbija: Plišani razlaz?). Kaže da je knjiga nastala kao produkt istraživanja koje je trajalo četiri godine.
- Gledali smo proces kao istoričari i trudili se da pronađemo fakte. Istraživali smo arhive, čitali građu, citirali izjave... Klonili smo se vrijednosnih sudova u smislu da na početku kažemo ova knjiga će ovo i ovo objašnjavati. Čitalac prati dokumentovani razvoj odnosa i vanjskopolitičkih ciljeva Crne Gore i Srbije nakon njihovog razlaza iz kojeg se jasno vidi zašto i kako su one krenule drugačijim putevima - objašnjava Garčević.
Ističe da se prateći razvoj i rezultate politika koje su dvije zemlje izabrale, jasno zaključuje kako je iz perspektive 2026. godine odluka o obnovi crnogorske državnosti 2006. bila odlična ideja.
- Crna Gora se vremenom više okretala prema Zapadu dok je Srbija formirala svoju politiku na tzv. četiri stuba, od kojih su dva vremenom slabila - EU i SAD, a dva su stalno jačala - Kina i Rusija. Ova je vanjska politika, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu, dovela Srbiju u ćorsokak. Dok Crna Gora planira ulazak u EU, Srbija ne zna što da radi sa američkim sankcijama NIS-u koji je u većinskom ruskom vlasništvu - napominje Garčević.
Kaže kako je prateći razvoj vanjskih politika Crne Gore i Srbije, pitanje njihovog odnosa sa Rusijom bilo posebno interesantno.
- Iz izjava političara koji su tada bili na vlasti u Podgorici i Beogradu, vidi se da nije postojala velika razlika u gledanju na uticaj Rusije i odnos sa njom. Promjene su se desile od momenta kada je Crna Gora krenula prema NATO-u, na što su se nadovezali razlaz oko KAP-a i aneksija Krima - podsjeća Garčević.
<h2>SPC će preživjeti Vučićev režim i ostati poluga za uticaj onih koji su na vlasti u Srbiji</h2>
Knjiga se završava osvrtom na djelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.
- Najjača poluga za uticaj koju Srbija može da koristi u regionu je definitivno SPC koja je bliska režimu u Beogradu. Takođe, istorija nas uči da će crkva preživjeti ovaj režim kao što je preživjela i prethodne. Ostaće kao značajna poluga koju mogu ili ne moraju da koriste oni koji su na vlasti u Srbiji - naglasio je Garčević.&nbsp;
Tim povodom, podsjetili smo na događaj iz maja prošle godine, kada su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu (EP) prilikom posjete potpredsjednika Vlade Crne Gore Filipa Ivanovića pokrenuli pitanje bliskosti vlasti u Podgorici sa SPC, neposredno nakon što je njen poglavar Porfirije Perić u Moskvi razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ivanović je tada pred europoslanicima iznio nestinu da su eparhije SPC u Crnoj Gori nezavisne i da je na njihovom čelu Joanikije Mićović, što je brzo demantovano iz Mitropolije crnogorske-prmorske.
- U EU su svjesni na koji način SPC funkcioniše i koliko je ona bliska Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Postoje nekoliko odluka EP koje su jasno ukazivale na povezanost ove dvije crkve - podsjeća sagovornik Analitike.
Ipak, napominje, vremena se mijenjaju.
- EU neće promijeniti vlast u Crnoj Gori, niti će bilo što uraditi da do toga dođe. To je stvar koju treba da urade, ako su nezadovoljni, građani na izborima. Ne vjerujem da išta od ovoga što ste pomenuli, na sreću ili nesreću, može da utiče na taj put Crne Gore prema EU - smatra Garčević.
<h2>Identitetska pitanja aktuelna u Crnoj Gori ne zanimaju dijasporu</h2>
Na kraju dotakli su se i pitanja crnogorske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Vlast u Crnoj Gori gleda dijasporu kao glasačku mašinu i oni misle da će ona uvijek da glasa onog ko je na vlasti, ako ne na nivou države onda na nivou opština - navodi Garčević.
Kaže kako ne sumnja u posvećenost nekih ljudi koji se bave dijasporom i promovisanjem Crne Gore, ali postavlja pitanje - koliki su dometi toga.
- Što su to veliko oni uradili? Lijepo je jesti u restoranu koji neko drži, no što mimo toga restorana možemo da uradimo? Što možemo da uradimo mimo toga što ćemo da organizujemo Dane Crne Gore i da jedemo, pijemo ili guslamo? Mi nemamo mnogo ljudi, ali imamo dovoljno onih koji su relativno uticajni. I zašto se ti ljudi ne uključuju - pita Garčević.
Ističe da se sa identitetskim pitanjima koja su prisutna u Crnoj Gori ne može postići ništa.
- Nekog Crnogorca koji ima svoju veliku firmu, bavi se ozbiljnim poslovima za to manje ili više nije briga. Neki od tih ljudi koje znam htjeli su da investiraju u Crnoj Gori, ali neće to uraditi dok je ova zemlja korumpirana i kad ne znaju koliko para treba nekome da daju - zaključuje Garčević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Garčević: Crna Gora u Briselu kuca na otvorena vrata, ulazak naše zemlje u EU biće vrlo gorka pilula za Srbiju

Zapadni Balkan neće biti visoko na listi prioriteta administracije novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa profesor sa Univerziteta u Bostonu Vesko Garčević.
- Promjena predsjednika u tom smislu neće značajno uticati na pristup Balkanu. To se može zaključiti i na osnovu iskustva tokom njegovog prethodnog mandata - rekao je profesor međunarodnih odnosa.
Tramp je 20. januara položio zakletvu za svoj drugi mandat. Tokom prvog obraćanja nakon inauguracije najavio je niz izvršnih odredbi, koje je potom i potpisao.
Između ostalog, inicijalno je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, potpisao je izvršne naredbe kojima se ilegalna imigracija na granici SAD-a i Meksika proglašava vanrednim stanjem.
Prema riječima profesora Garčevića, Zapadni Balkan može biti razmatran kroz širi kontekst, posebno u okviru odnosa sa Rusijom i Ukrajinom.
- Region se može pozicionirati u odnosu na zapadne partnere u Evropskoj uniji ili kao dio strateških odnosa s Moskvom - rekao je on.
Garčević smatra da bi Amerika, pod vođstvom Trampa, mogla slijediti svoje interese na Balkanu nezavisno od EU.
- I to bi bila najveća razlika u odnosu na trenutnu administraciju i prethodne, koje su uglavnom djelovale u harmoniji s Evropskom unijom. Ovo posebno važi za pitanja poput odnosa Srbije i Kosova. te situacije u Bosni i Hercegovini - rekao je Garčević.
Tokom prvog mandata Tramp je svjedočio potpisivanju sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije u septembru 2020. godine.
Prema riječima Garčevića, moguće je da će Trampova administracija razviti nezavisne bilateralne pristupe, uključujući rješavanje kosovskog pitanja, odnosa između Srbije i Kosova, ali i unutar Bosne i Hercegovine.
Garčević ističe kako je nerealno očekivati da će Trampova administracija odustati od ključnih stavova američke spoljne politike na Balkanu.
- Bilo bi veliko iznenađenje ako bi Amerika povukla priznanje Kosova ili se odrekla Dejtonskog sporazuma. Ipak, neki političari u regionu imaju velika očekivanja, posebno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, kao i djelimično Albanija - rekao je on.
Dodik, prema njegovim riječima, ima specifične interese vezane za novu administraciju.
- Njegov ključni interes je ukidanje ili ublažavanje sankcija koje su uvedene njemu, njegovoj porodici i saradnicima. Dakle, radi se o vrlo ličnom interesu - naglasio je Garčević.
Dodik se godinama nalazi na američkoj listi sancija, a SAD su ga prvi put sankcionisale u julu 2017. godine, odnosno šest mjeseci nakon Trampove inauguracije i preuzimanja prvog predsjedničkog mandata.

Garčević: Zapadni Balkan na marginama interesa Trampove administracije

Vlada Crne Gore je najavila da će do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući poglavlje 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Prepreka za njegovo zatvaranje je Sporazum član 98 Rimskog statuta koji je Crna Gora 2007. potpisala sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), piše Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Prema njemu, američki građani u Crnoj Gori su izuzeti iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, gdje bi mogli biti optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Iz Ministarstva vanjskih poslova su za Radio Slobodna Evropa rekli da su "u toku diplomatski dogovori crnogorske i američke strane o rješavanju ovog pitanja" i da se odvijaju u "konstruktivnom tonu".
Kako dodaju, obje strane su spremne da omoguće ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja 31.
- Vodeći se, kao strateški partneri, jasnom podrškom SAD-a ostvarivanju ključnog cilja Crne Gore - članstva u EU - navode iz MPV-a.
SAD nisu potpisale Rimski status, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok EU od početka podržava tu instituciju.
Portparol Stejt departmenta SAD je u izjavi za RSE poručio da SAD podržavaju pristupanje Crne Gore EU.
- O svim bilateralnim sporazumima razgovaraćemo kao saveznici i prijatelji - kazao je portparol Stejt departmenta.
Portparol Evropske komisije Peter Stano kazao je za RSE da vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom.
Evropska komisija u svakom Izvještaju o napretku Crne Gore ukazuje na spornost ovog sporazuma.
<h2>Promjena "političkog konteksta"</h2>
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević, koji je u vrijeme potpisivanja bio crnogorski ambasador pri OEBS-u, kaže za RSE da je Crna Gora tad htjela da pokaže saradnju i savezništvo sa Amerikom.
- I to nije teško razumjeti. Međutim, sada je to dio šireg političkog konteksta, ulaska u EU, tako da Amerika može shvatiti zašto Crna Gora želi da raskine taj ugovor - ističe Garčević.
Smatra da ovaj potez neće narušiti odnos Crne Gore i Amerike.
- Jer i pojedine EU države, prepoznate kao veliki saveznici Amerike, na primjer Poljska, baltičke države ili Danska nisu potpisale ovaj ugovor. U tom smislu, imamo i dovoljno argumenata, kao zemlja, da odbranimo naš stav, a to je članstvo EU i primjeri drugih država - rekao je Garčević.
Kako navodi, od Crne Gore se očekuje da slijedi politiku sa EU i ono što su uradile i ostale zemlje članice".
- Ako ni protiv njih nije bilo nikakvih, u političkom smislu, mjera ili nekog pogoršanja odnosa, nema razloga da bude ni protiv Crne Gore -zaključuje Garčević.
<blockquote>Rumunija potpisala Sporazum sa SAD, ali ga nije ratifikovala</blockquote>
<blockquote>Rumunija je postala članica Evropske unije 1. januara 2007. godine. Evropski parlament je godinu kasnije tražio od Bukurešta da poništi sporni sporazum sa Vašingtonom.</blockquote>
<blockquote>Međutim, rumunsko Ministarstvo vanjskih poslova je tada odgovorilo da je bilateralni sporazum sa SAD postignut 2002, ali da nije ratifikovan, odnosno da nije stupio na snagu, zbog čega ne postoji obaveza Bukurešta da ga poništi.</blockquote>
<blockquote>Amerika je ovaj Ugovor sklopila sa 120 zemalja, a od država regiona sa Bosnom i Hercegovina, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.</blockquote>
<blockquote>Vašington je potrebu potpisivanja ovakog ugovora objašnjavao mogućim političkim optužnicama protiv državljana SAD.</blockquote>
<h2>EU: Crna Gora dužna da sarađuje sa Sudom u Hagu</h2>
- Ugovor je stvar Crne Gore i SAD kao potpisnica sporazuma - navodi za RSE Peter Stano.
On vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom u Hagu, ukazujući da je na to obavezna kao potpisnica Rimskog statuta.
U posljednjem Izvještaju o napretku Evropska komisija podsjeća da Crna Gora ima bilateralni sporazum o imunitetu sa SAD, koji omogućava izuzeće američkih državljana od jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda.
- Čineći to, zemlja se ne pridržava zajedničkih stavova EU o integritetu Rimskog statuta ili srodnih vodećih principa EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu - piše u izvještaju.
<h3>Šta je sa SOFA sporazumom?</h3>
Iste, 2007 godine, zajedno sa članom 98 Rimskog statuta Vlada Crrne Gore je sa SAD potpisala i SOFA (Status of Forces Agreement) sporazum, no on nije prepreka eurointegracijama.
SOFA sporazumom detaljno se reguliše položaj američkih vojnika koji budu prolazili kroz Crnu Goru ili, iz nekog drugog razloga, boravili na njenoj teritoriji.
Crna Gora je članica NATO od 2017.
Od država regiona SOFA Sporazum sa Amerikom sklopili su i Albanija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonja i Kosovo.
Inače i u Direktoratu za proširenje u Evropskoj komisiji u Briselu postoji kalendarski plan po kojem bi Crna Gora mogla do kraja godine zatvorila četiri poglavlja, uključujući 31.
Crna Gora je u pregovorima 12 godina, otvorila je 33, a privremeno zatvorila tri poglavlja.

1250x600

1084x550

Crna Gora i SAD pregovaraju o sudbini Sporazuma o neizručivanju američkih građana Sudu u Hagu

Vlada Crne Gore je najavila da će do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući poglavlje 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.
Prepreka za njegovo zatvaranje je Sporazum član 98 Rimskog statuta koji je Crna Gora 2007. potpisala sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Prema njemu, američki građani u Crnoj Gori su izuzeti iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, gdje bi mogli biti optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Iz Ministarstva vanjskih poslova su za Radio Slobodna Evropa rekli da su "u toku diplomatski dogovori crnogorske i američke strane o rješavanju ovog pitanja" i da se odvijaju u "konstruktivnom tonu".
Kako dodaju, obje strane su spremne da omoguće ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja 31.
- Vodeći se, kao strateški partneri, jasnom podrškom SAD-a ostvarivanju ključnog cilja Crne Gore - članstva u EU - navode iz MVP-a.
SAD nisu potpisale Rimski status, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok EU od početka podržava tu instituciju.
Portparol Stejt Departmenta SAD je u izjavi za RSE poručio da SAD podržavaju pristupanje Crne Gore EU.
- O svim bilateralnim sporazumima razgovaraćemo kao saveznici i prijatelji - kazao je portparol Stejt Departmenta.
Portparol Evropske komisije Peter Stano kazao je za RSE da vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom.
Evropska komisija u svakom Izvještaju o napretku Crne Gore ukazuje na spornost ovog Sporazuma.
<h2>Promjena "političkog konteksta"</h2>
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević, koji je u vrijeme potpisivanja bio crnogorski ambasador pri OEBS-u, kaže za RSE da je Crna Gora tad htjela da pokaže saradnju i savezništvo sa Amerikom.
- I to nije teško razumjeti. Međutim, sada je to dio šireg političkog konteksta, ulaska u EU, tako da Amerika može shvatiti zašto Crna Gora želi da raskine taj Ugovor - rekao je on.
Garčević smatra da ovaj potez neće narušiti odnos Crne Gore i Amerike.
- Jer i pojedine EU države, prepoznate kao veliki saveznici Amerike, na primjer Poljska, baltičke države ili Danska nisu potpisale ovaj ugovor. U tom smislu, imamo i dovoljno argumenata, kao zemlja, da odbranimo naš stav, a to je članstvo EU i primjeri drugih država - istakao je Garčević.
Kako navodi, od Crne Gore se očekuje da slijedi politiku sa EU i ono što su uradile i ostale zemlje članice".
- Ako ni protiv njih nije bilo nikakvih, u političkom smislu, mjera ili nekog pogoršanja odnosa, nema razloga da bude ni protiv Crne Gore - zaključuje Garčević.
Amerika je ovaj Ugovor sklopila sa 120 zemalja, a od država regiona sa Bosnom i Hercegovina, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Vašington je potrebu potpisivanja ovakog ugovora objašnjavao mogućim političkim optužnicama protiv državljana SAD.
<h2>EU: Crna Gora dužna da sarađuje sa Sudom u Hagu</h2>
- Ugovor je stvar Crne Gore i SAD kao potpisnica sporazuma - navodi za RSE Peter Stano.
On vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom u Hagu, ukazujući da je na to obavezna kao potpisnica Rimskog statuta.
U posljednjem Izvještaju o napretku Evropska komisija podsjeća da Crna Gora ima bilateralni sporazum o imunitetu sa SAD, koji omogućava izuzeće američkih državljana od jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda.
- Čineći to, zemlja se ne pridržava zajedničkih stavova EU o integritetu Rimskog statuta ili srodnih vodećih principa EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu - piše u Izvještaju.
Inače i u Direktoratu za proširenje u Evropskoj komisiji u Briselu postoji kalendarski plan po kojem bi Crna Gora mogla do kraja godine zatvorila četiri poglavlja, uključujući 31.
Crna Gora je u pregovorima 12 godina, otvorila je 33, a privremeno zatvorila tri poglavlja.
<h2>Šta je sa SOFA sporazumom?</h2>
Iste, 2007 godine, zajedno sa članom 98 Rimskog statuta Vlada Crrne Gore je sa SAD potpisala i SOFA (Status of Forces Agreement) sporazum, no on nije prepreka eurointegracijama.
SOFA sporazumom detaljno se reguliše položaj američkih vojnika koji budu prolazili kroz Crnu Goru ili, iz nekog drugog razloga, boravili na njenoj teritoriji.
Crna Gora je članica NATO od 2017.
Od država regiona SOFA Sporazum sa Amerikom sklopili su i Albanija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonja i Kosovo.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: vesko-garcevic

Garčević: Crna Gora u Briselu kuca na otvorena vrata, ulazak naše zemlje u EU biće vrlo gorka pilula za Srbiju

Garčević: Zapadni Balkan na marginama interesa Trampove administracije

Crna Gora i SAD pregovaraju o sudbini Sporazuma o neizručivanju američkih građana Sudu u Hagu

Crna Gora i SAD pregovaraju o sudbini Sporazuma o neizručivanju američkih građana Sudu u Hagu

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

PRATITE TVe UŽIVO