Profesorica crnogorskog jezika i odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada mr Mirjana Radulović jedna je od onih prosvjetnih radnica čiji profesionalni put najbolje otkriva dubinu institucionalnog udara kojem je sektor obrazovanja bio izložen. U intervjuu za naš portal oštro kritikuje aktuelnu vlast zbog, kako kaže, selektivnih odluka, identitetskog inženjeringa, institucionalne samovolje i dvostrukih standarda. Govori o poklanjanju gradske zemlje SPC, diskriminaciji jotovane varijante jezika, Megatrend diplomama, alarmantnom rastu vršnjačkog nasilja, te podsjeća na nezakonitu smjenu 260 direktora koju je naložila Vesna Bratić.&nbsp; „Kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti“ Portal ETV: &nbsp;Skupština je podržala prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića da se zemljište na Koniku ustupi Srpskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju crkve Sv. Vasilija Ostroškog. Što takva odluka &nbsp;znači za lokalnu zajednicu, ako imamo u vidu da u Podgorici postoji 18 parohija SPC, u okviru kojih je devet hramova i par desetina manjih crkava? - Odluka da se još jedno gradsko zemljište na Koniku pokloni SPC za novu crkvu prije svega ima političko‑identitetski, a tek onda realni pastoralni i urbanistički značaj. U kontekstu već veoma razvijene mreže hramova SPC u Podgorici, takav potez šalje jasnu poruku o tome čije potrebe gradska vlast stavlja u prvi plan. Konik je jedno od najgušće naseljenih i socijalno najosjetljivijih područja Podgorice, sa izrazito mješovitom etničkom i vjerskom strukturom i velikim brojem Roma, Albanaca, Bošnjaka i drugih manjina.U takvom ambijentu poklanjanje atraktivne parcele dodatno narušava osjećaj ravnopravnosti kod zajednica koje već godinama ukazuju na infrastrukturne i socijalne probleme, od kanalizacije do stanovanja. Trenutno nedostaje najmanje 13 škola, vrtića, domova zdravlja i drugih javnih servisa što &nbsp;ukazuje na disbalans između duhovnih i osnovnih javnih potreba. Skupština treba da &nbsp;šalje poruku da je spremna da gradi neutralne, inkluzivne prostore od kojih koristi imaju svi građani, bez obzira na vjeru. Za većinu stanovnika Konika odluka ne rješava nijedan ključni problem svakodnevice – obrazovanje, zdravstvo, saobraćaj, kanalizaciju i socijalnu zaštitu već produbljuje osjećaj nejednakog tretmana umjesto da služi kao povod za &nbsp;razvoj Konika kao simbolično „najpodgoričkijeg“ i najraznovrsnijeg naselja u gradu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Portal ETV: Vlada je nedavno obustavila priznavanje diploma stečenih na Univerzitetu Megatrend, iako je nesporno da brojni vlasnici ovog sertifikata sjede i u skupštinskim klupama. Da li je to početak sistemskog sređivanja stanja ili samo privid? &nbsp;Da li ste učestvovali u nekoj raspravi ili inicijativi koja se tiče kontrole validnosti diploma nastavnog osoblja i nastavnih kadrova? - Obustava priznavanja diploma sa Megatrenda važan je, ali nedovoljan korak ako istovremeno izostaje ono što je ranije obećano – sistemska provjera svih diploma, uključujući i diploma javnih funkcionera. Kada se jedna visokoškolska ustanova „presiječe“ pod pritiskom skandala, a paralelno ćuti o desetinama sumnjivih sertifikata u vrhu vlasti i uprave, borba protiv lažnih diploma ostaje selektivna i više liči na politički manevar nego na ozbiljnu reformu. Upravo u tom raskoraku između najavljenog „čišćenja“ sistema i stvarnog stanja krije se loša poruka za mlade: šalje se signal da se znanje i rad ne vrednuju jednako za sve, već da za povlašćene postoje prečice i izuzeci. Umjesto da Megatrend bude početak sveobuhvatnog „češljanja“ diploma, djeluje kao alibi mjera – simbolička žrtva koja zadržava postojeću hijerarhiju moći i štiti one koji su svoje karijere gradili na upitnim zvanjima da bi danas pokrivali važne državne funkcije. &nbsp;Ako se za nastavnike uvode striktnije kontrole, a za funkcionere one ostaju mrtvo slovo na papiru, šalje se poruka da su standardi dvostruki: jedni moraju dokazivati svaku stranicu svog obrazovanja, dok se nad diplomama drugih prećutno zažmuri. &nbsp;U takvom ambijentu lažne i sumnjive diplome ne nestaju, već se samo povlače u sjenku, dok mladi vide da se „snalažljivost“ i politička lojalnost često više isplate od rada i učenja, što direktno urušava povjerenje u obrazovni sistem i motivaciju da se u njega ulaže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2" data-rendition-name="original" width="1292" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  Portal ETV: Nedavno je Narodna biblioteka odbila da štampa knjigu Danila Burzana na jotovanoj verziji crnogorskog jezika. Reagovali ste pozivom da se poštuje odredba jezičke ravnopravnosti i podrži objava knjige na obje varijante nakon čega ste bili meta ličnih napada i "otrovnih strelica" direktorice. Kako vidite taj incident? - Odbijanje jotovane verzije knjige i naknadne prijetnje doživljavam kao zabrinjavajući spoj institucionalne samovolje i ličnog obračuna, a ne kao argumentovanu stručnu polemiku. U tom smislu, to je pitanje sistema i vrijednosti, a ne mog ličnog animoziteta prema bilo kome. Ovdje se ne radi samo o jednoj knjizi Danila Burzana, nego o stavu gradske biblioteke prema Ustavom i Zakonom priznatim elementima crnogorskog jezičkog standarda, među kojima su i jotovani oblici i posebna slova. Ako javna ustanova kulture poručuje da joj je „neprihvatljiva“ jedna legalna varijanta crnogorskog jezika, to je već oblik institucionalne diskriminacije, bez obzira kako se to retorički umotava u priču o „estetskim kriterijumima“.&nbsp; Kao odbornica i kao osoba koja se profesionalno bavi jezikom i književnošću, obavezna sam da reagujem kada javna ustanova, koju finansiraju svi građani, de facto relativizuje jezičku ravnopravnost i pluralizam crnogorske norme. Umjesto da se vodi stručna i argumentovana rasprava o ulozi biblioteke i standarda crnogorskog jezika, uslijedili su lični napadi, etiketiranja i pokušaji diskreditacije mene kao „crnogorske tetke“, „nacionalistkinje“ i slično, i to preko društvenih mreža i medija bliskih trenutnoj vlasti u gradu. Takav rječnik i način komunikacije govori o osobi koja vodi &nbsp;gradsku biblioteku i šalje poruku da je svako ko traži poštovanje crnogorskog jezika i identiteta, legitimna meta uvreda.&nbsp; Kada se dopusti da se „nepoželjnom“ proglasi jedna normativno utemeljena varijanta crnogorskog jezika, sjutra može biti „suvišan“ i sam crnogorski jezik. Prijetnje i „otrovne strelice“ doživljavam kao potvrdu da je tema pogodila živac onih koji bi da javni prostor ostane bez crnogorskog jezika u njegovom punom kapacitetu, ali me takve reakcije neće odvratiti od toga da tražim poštovanje ustavnih načela i profesionalnih standarda u kulturi. U krajnjoj liniji, ako gradska biblioteka u Podgorici nema snage da stane u zaštitu jezičke ravnopravnosti, onda je na nama – odbornicima, autorima, javnosti – da je na to jasno i uporno podsjećamo. Portal ETV: - Prema podacima UP u posljednja četiri mjeseca u Crnoj Gori je registrovano 47 slučajeva vršnjačkog nasilja. To je jasno upozorenje da za ovaj problem ne postoji adekvatan tretman u državi. Koliko je ozbiljna situacija i koje su posljedice? - Fenomen nasilja u crnogorskim školama sve više zaokuplja pažnju stručne i šire javnosti, jer prevazilazi okvire pojedinačnih incidenata i upućuje, na dublje društvene disfunkcije. Dosadašnje institucionalne mjere, poput uvođenja školskih zaštitara, pokazale su se kao parcijalna i nedovoljno efikasna rješenja. &nbsp;Nasilje nije samo bezbjednosno, već i duboko društveno pitanje. Ono nije samo fizičko, već i izrazito socijalno, verbalno, psihološko i sajber, te je stoga neophodna snažnija sistemska reakcija kroz jačanje stručnih službi, psihološke podrške i jasne protokole odgovornosti.Pristup njegovom rješavanju mora biti interdisciplinaran, uključujući ne samo sektor obrazovanja, već i socijalne službe, zdravstvene ustanove, lokalne zajednice i medije. Ključni izazov leži u izgradnji školskog okruženja koje afirmiše emocionalnu pismenost, empatiju i međusobno poštovanje. Dugoročno samo takvi modeli doprinose smanjenju nasilnih obrazaca ponašanja. Portal ETV: Skupština Glavnog grada odlučivala je i o imenovanju novih ulica u Podgorici. Kako vidite poruke koje ta odluka šalje i što smatrate najvažnijim? - Odluka o novom imenovanju ulica u Podgorici nosi snažnu simboličku i identitetsku poruku, jer kroz izbor imena pokazujemo &nbsp;kako vidimo prošlost, sadašnjost i budućnost glavnog grada. Ulice će nositi imena Šarla Bodlera, Aristotela, Josefa Holočeka... kao i imena &nbsp;crnogorskih i jugoslovenskih aktera kao što su Jovo Bećir, Mašo Vrbica, Borо Begović, Nikola Raičević, Pero Ivanović, Koča Popović.&nbsp; Poruka je da Podgorica želi da se predstavi kao grad koji pripada evropskom kulturnom kanonu, ali da istovremeno reafirmiše sopstvenu istoriju i lokalne zaslužne pojedince. Pozitivno je što se konačno rješava status brojnih ulica koje godinama nijesu imale ime ili su imale privremene nazive, što je i administrativni i identitetski problem grada. Takođe, ovo je način da očuvamo crnogorsku istoriju i afirmišemo vrijednosti antifašističke &nbsp;baštine u srcu našeg glavnog grada.Svaka ulica postaje živi spomenik generacijama koje su se borile za našu slobodu gradeći most &nbsp;između prošlosti i budućnosti. Portal ETV: Vašu profesionalnu biografiju obilježila je i nezakonita smjena direktora &nbsp;iz vremena ministarke Vesne Bratić. Da li je, po vašem mišljenju, taj model političke čistke i danas prisutan u sistemu? - U roku od dva dana, bez analize, kriterijuma ili trunke stida, poslato je tipsko – copy-paste rješenje – na adrese oko 260 direktora škola, vrtića i studentskih domova širom Crne Gore. Jedini kriterijum bio je: ‘Nisi naš’. Niko nije pitao za rezultate, posvećenost, obrazovanje, niti da li su ti ljudi uopšte živi – pojedina rješenja bila su upućena i preminulima. Država je, voljom jedne žene kojoj je moć postala važnija od zakona, sebi proizvela štetu od pola miliona eura, a te presude su plaćene iz džepa građana, umjesto da odgovaraju oni koji su ih izazvali. I sama sam bila među onima koji su se usudili da tu nepravdu nazovu pravim imenom: tužila sam Ministarstvo prosvjete i dobila spor, jer kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti. Nisam tužila iz inata, već zbog pravde – da dokažem da zakon postoji i da ga ničiji ego ne može pregaziti. Danas se, iz opozicionih klupa, borim za istu vrijednost koju sam uvijek zagovarala – funkcionalnu i pravednu Podgoricu. Ne vidim svoju ulogu kroz podjele, već kroz odgovornost. Kao rođena Podgoričanka, želim grad u kojem rukovodeće pozicije pripadaju ljudima od znanja, ugleda i integriteta, a ne nepotizmu, populizmu primitivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60" data-rendition-name="original" width="697" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Gradska vlast produbljuje nejednakost, u obrazovanju i dalje vlada logika ‘nisi naš’

Sinoćnja odluka Višeg suda, da Milutinu Simoviću bude određen pritvor do 30 dana, nastavak je brutalnog obračuna pravosuđa sa nekadašnjim državnim funkcionerima, koji ima za cilj da po svaku cijenu kriminalizuje prethodnu vlast i lično se sveti njenim najistaknutijim predstavnicima, ocijenili su u Klubu poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
U DPS-u kažu da na ovaj način Simović, koji je 20 godina obavljao funkcije ministra, potpredsjednika Vlade, poslanika, potpredsjednika Skupštine izabran da zbog sumnje u zloupotrebu 5.000 eura u periodu od tri godine bude uhapšen sa lisicama i poslat u Spuž, dok funkcioneri aktuelne vlasti takvu štetu pričinjavaju na dnevnom nivou.
- Nezasita i nenajedena vlast, koja troši milione eura na reprezentaciju svake godine, dok usput u alkoholisanom stanju obavezno slupaju službeni automobil, ipak nije predmet pažnje pravosudnog sistema. Baš kao što nije ni Vesna Bratić, uprkos tome što je svojim odlukama nanijela štetu od pola miliona eura koja je potvrđena pravosnažnim presudama i isplaćena oštećenim licima - istaknuto je u saopštenju Kluba poslanika DPS-a.
I nema, poručuju u toj partiji, nikakvih žalopoljki. 
- Jasno nam je da živimo vrijeme staljinističkog progona i krvožedne osvete koja se manifestuje prema bivšim i sadašnjim funkcionerima Demokratske partije socijalista. Ali ima upozorenja – da će i ovo proći i da će doći vrijeme za preispitivanje odgovornosti svih onih koji u ovome učestvuju - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

500x500

Klub poslanika DPS: Simović u pritvoru zbog sumnje na 5.000, a Bratić na slobodi zbog presuđene štete od pola miliona

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se danas navršavaju tri godine od podnošenja krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog zloupotrebe službenog položaja kroz nezakonita razrješenja direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini. CGO izražava zabrinutost zbog upornog ignorisanja ove prijave od strane SDT-a, što ukazuje na selektivan pristup u postupanju, suprotan principima vladavine prava.
&nbsp;- CGO je krivičnu prijavu podnio 23. decembra 2022. godine, polazeći od činjenice da nezapamćen proces masovnih razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja zahtijeva hitno i prioritetno postupanje. Postupci tadašnje ministarke jasno su ukazivali na namjeru da se smijene direktori javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja samo zato što ih je imenovala prethodna vlast, kako bi se pribavila korist reprezentima nove vlasti. Smjenama nije prethodila pojedinačna procjena rada, što je dovelo i do apsurdnih situacija u kojima su razrješavana i lica koja su preminula, zbog brzine izrade tipskih rješenja- podsjećaju iz ove nevladine organizacije.
Kako ističu, brojni akteri, uključujući i CGO, javno su upozoravali tadašnje rukovodstvo Ministarstva, na čelu sa Bratić, da će najavljeni proces biti nezakonit. Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je da ju je i on upozoravao na moguće negativne posljedice. To potvrđuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj, zbog čega snose direktnu odgovornost za nastalu štetu.
&nbsp;- Posljedice takvog postupanja ogledaјu se i u oko 150 tužbi nezakonito razriješenih direktora kao oštećenih lica. Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, do 1. oktobra 2025. godine, po pravosnažno okončanim postupcima isplaćeno je 453.041,66 EUR. Budžetska šteta će nastaviti da raste, imajući u vidu sudsku praksu u korist direktora koji su razrješavani po istom nezakonitom osnovu. Na to se nadovezuju i druge nezakonite smjene u sektoru obrazovanja i kulture tokom mandata Vesne Bratić- napominju iz CGO.
Na svjesno odugovlačenje postupanja SDT-a, ističu iz ove NVO, ukazuje i to što je inicijalno postupajuća tužiteljka zamijenjena nakon što je Tužilački savjet, po inicijativi CGO-a, utvrdio da nije postupala blagovremeno. Predmet je dodijeljen drugom tužiocu, koji nastavlja istu praksu, za razliku od znatno angažovanijeg postupanja u drugim predmetima.
- &nbsp;OEBS-ova metodologija praćenja suđenja za mjerenje važnosti postupka uzima tri faktora: 1) status optuženog i njegova pozicija u društvu, 2) težina krivičnog djela i 3) zastupljenost predmeta u javnom prostoru. Po tome, ovaj slučaj spada u red najvažnijih postupaka koje je neophodno pratiti. Riječ je o bivšoj visokoj državnoj funkcionerki, koja i danas zauzima važnu poziciju na Univerzitetu Crne Gore. Dalje, o težini krivičnog djela svjedoči procijenjena šteta od skoro pola miliona sa tendencijom rasta. Takođe, o ovom slučaju intenzivno su izvještavali mediji, a pratile su ga i reakcije civilnog sektora, stručne i šire javnosti- navode u saopštenju.
&nbsp;Dodaju da produžena neaktivnost SDT-a može ukazivati na postojanje zaštićenog statusa određenih lica i struktura, naročito u poređenju sa predmetima znatno manje finansijske štete, u kojima je SDT reagovalo znatno brže. Ostaje nejasno po kojim kriterijumima SDT određuje prioritete i dinamiku postupanja, jer je očigledno da ovakav pristup ne štiti javni interes. Dugotrajno odsustvo reakcije produbljuje utisak da odgovornost zavisi od političkog konteksta, a ne od pravnih standarda, što je pokazatelj sistemske slabosti institucija.
Podsjećaju i da je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa podnijela prvu regresnu tužbu kojom država potražuje naknadu štete zbog nezakonitih razrješenja 30 bivših direktora. Postupak pred Osnovnim sudom je okončan prvostepenom presudom kojom je odbijen zahtjev da se Vesna Bratić obaveže na isplatu 15.281 EUR, na ime troškova države u parničnim postupcima. Ovakva odluka dodatno učvršćuje percepciju nedodirljivosti ove bivše ministarke.
&nbsp;CGO smatra da se samo dosljednim i neselektivnim postupanjem može obezbijediti efikasan rad tužilaštva kao nezavisnog organa i oslonca vladavine prava. Posebno brine činjenica da SDT ne postupa djelotvorno ni u drugom predemtu u kojem se dovodi u pitanje odgovornost Vesne Bratić, a koji se odnosi na dvostruko negativno mišljenje DRI o nezakonitom trošenju milionskih iznosa, na šta je CGO ranije ukazivao.
&nbsp;Za državu na ubrzanom putu ka EU, naglašavaju iz CGO, &nbsp;ovakva praksa upozorava na duboko ukorijenjene probleme u ključnim poglavljima 23 i 24, od čijeg zatvaranja zavisi završetak pregovora. EU očekuje nezavisno i kredibilno pravosuđe koje garantuje zakonitost, neselektivnost, pravdu i odgovornost.
- CGO očekuje da se SDT konačno profesionalno i odgovorno posveti ovom slučaju, jer je riječ o pitanju od javnog interesa koje direktno utiče na povjerenje građanstva u institucije, ali i dalju ocjenu njihovog rada u procesu pregovora sa EU. CGO će sažetak ovog slučaja predstaviti i relevantnoj međunarodnoj javnosti koja prati stanje vladavine prava u Crnoj Gori- zaključuje se u saopštenju.

CGO: Tri godine neaktivnosti SDT-a i po drugoj krivičnoj prijavi protiv Bratić

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi nastalu nakon pravosnažnih presuda po tužbama direktora škola koje je smijenila tokom svog mandata.
To je presuda sudije podgoričkog Osnovni suda Nikole Boškovića.
U presudi u koju su Vijesti imale uvid piše da se odbija zahtjev kojim je traženo da se Bratić obaveže da državi isplati iznos od 15.281 euro na ime naknade štete koju je država pretrpjela plaćanjem parničnih troškova u postupcima po tužbama bivših direktora.
Bratić je, tokom 2021. godine, smijenila više od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, uz obrazloženje da su povrijedili radne obaveze, jer nijesu formirali školske odbore.
Većina direktora koji su odlučili da tuže državu zbog smjene za vrijeme mandata Bratić, dobili su spor na osnovnim sudovima.

Osnovni sud: Bratić ne mora da vrati državi više od 15.000 eura

U Osnovnom sudu u Podgorici završeno je jutros suđenje u predmetu koji se tiče tužbe države protiv bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić. Sudija Nikola Bošković donijeće presudu u roku od 30 dana.
Iz institucije Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Aleksandar Veljović kazao je da treba da se usvoji tužba, jer su smijenjeni direktori dokazali na sudu da im je funkcija oduzeta mimo zakona. Rekao je i da je očigledno da je kod Bratić postojala nepažnja, navodeći primjer da je donijela rješenje o smjeni umrlog lica.
Podsjetio je da je oko 150 direktora škola na sudu dokazalo da su smijenjeni mimo zakona.
Advokat Bratić Aleksandar Rmuš kazao je da tužba treba da se odbaci, te da Bratić nije kriva.
Država ovom tužbom od Bratić traži da plati odštetu od oko 27.000 za oko 30 smijenjenih direktora.

Završeno suđenje Bratić, presuda u roku od 30 dana

Vještak ekonomsko-finansijske struke Srđan Pupovac procijenio je da je zbog nezakonitih smjena direktora škola u mandatu bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić budžetu nanesena šteta od oko 27.000 eura sa kamatom.
Riječ je o predmetu u kojem je podnijeta prva regresna tužba protiv Bratić, a u koji je uključeno oko 30 bivših direktora škola. U pitanju su smjene koje su obuhvaćene prvom tužbom koju je pokrenuo Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, potvrđeno je “Vijestima”.
Redakciji je objašnjeno da se tužbeni zahtjevi, prema Zakonu o obligacionim odnosima, moraju pokrenuti najkasnije u roku od šest mjeseci od nastanka štete, zbog čega se u narednom periodu mogu očekivati i druge tužbe protiv bivše javne funkcionerke.
Tokom jučerašnjeg ročišta pred podgoričkim Osnovnim sudom, zastupnik države Aleksandar Veljović i advokat Vesne Bratić Aleksandar Rmuš iznijeli su prigovore na dostavljeni nalaz vještaka, koji je u sud stigao 12. juna.
Veljović je naveo da je nalaz nejasan, posebno u dijelu koji se odnosi na stavku označenu kao presuđeni iznos od 513,66 eura. Zatražio je da Pupovac prisustvuje narednom ročištu kako bi objasnio detalje nalaza.
Sličan prigovor iznio je i advokat Bratić, koji je istakao da tužena nije mogla uticati na nastanak obračunatih iznosa, te da oni ne proizlaze iz njene namjere ili krajnje nepažnje.
- Više je nego očigledno, a imajući u vidu osnove koje je vještak utvrđivao u svom nalazu i mišljenju da tužena nije mogla uticati svojim činjenjem ili nečinjenjem na nastale parnične troškove, da su ovi iznosi prouzrokovani procesnim radnjama parničnih stranaka u tim postupcima, da zaštitnik ni na jednu odluku u odnosu na troškove postupka nije žalbom pobijao rješenje o troškovima, što se jasno vidi iz svih spisa predmeta, odnosno žalbi, a što se tiče troškova izvršnog postupka koji se odnose na predlog za izvršenje, klauzule pravosnažnosti i izvršnosti, bankarske i poštanske provizije, troškove ovjere od strane notara, nagrade za rad javnog izvršitelja, isti iznosi nemaju dodirne tačke sa odgovornošću tužene - kazao je Rmuš.
Sud je, imajući u vidu prigovore obje strane, donio rješenje o odlaganju ročišta, te je odlučeno da se Pupovac pozove da prisustvuje sljedećem ročištu, uz dostavljanje zapisnika radi pojašnjenja dostavljenog nalaza.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija je u aprilu rečeno su dostavili Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dokumentaciju u vezi sa nezakonitim smjenama direktora vaspitno-obrazovnih ustanova tokom 2021. godine, a taj resor do sada je isplatio više od 400.000 eura po tom osnovu, kazala je tada ministarka u tom resoru Anđela Jakšić-Stojanović.
Ona je u aprilu kazala da je do tada okončano 139 sporova i da su u svim slučajevima donijete pravosnažne presude kojima su rješenja Ministarstva iz 2021. poništena kao nezakonita.
- U vezi sa tužbama radi naknade materijalne štete, okončano 38 postupaka pravosnažno. Ukupan iznos iznosi 392.312,33 eura. U 2023. isplaćeno je 119.325 eura, u 2024. - 222.043 eura, a u ovoj godini 50.943,02 eura. Po osnovu nezakonitog razrješenja članova Etičkog komiteta iz budžeta je isplaćeno 106.000 eura. Svu evidenciju vodi Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji zastupa Ministarstvo - kazala je Jakšić Stojanović.

Odloženo suđenje Vesni Bratić: Vještak procijenio štetu na 27.000 eura

Specijalno državno tužilaštvo ni nakon skoro dvije i po godine nije okončalo izviđaj protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić koja je 2021. godine nezakonito smijenila više od 240 direktora škola. Na pitanja Portala ETV Specijalno državno tužilaštvo više od mjesec nije odgovorilo na pitanja u kojoj fazi je postupak protiv Bratić nakon više od dvije godine i da li se „uskoro“ može očekivati donošenje odluke. Nevladina organizacija Centar za Građansko obrazovanje je u decembru 2022. godine podnijela krivičnu prijavu protiv Vesne Bratić zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja - nezakonite smjene više od 240 direktora vaspitno - obrazovnih ustanova. Godinu kasnije prijavu protiv Bratić podnio je advokat Mihailo Volkov koji zastupa većinu direktora i te dvije prijave su objedinjene. <h2>BEZ OPRAVDANJA</h2> Advokat Volkov kazao je za Portal ETV da je prijavu protiv Bratić podnio jer je smatrao da je nanijela štetu državi Crnoj Gori nezakonitim smjenama direktora. - Prošlo je dosta vremena od kada sam tu krivičnu prijavu predao i zaista teško da mogu naći razumijevanje i opravdanje za činjenicu da do današnjeg dana grđani Crne Gore nemaju informaciju u kom statusu se nalazi taj predmet. Ono što znam a o čemu su me upoznali razriješeni direktori da su neki od njih morali da dostavljaju dokumentaciju kao i da su škole dostavile dokumntaciju na zahtjev SDT - kazao je Volkov.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250430140432_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250430140432_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Mihailo Volkov"><figcaption>Mihailo Volkov(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Prema riječima Vokova, on razumije da taj izviđaj duže traje iz razloga što se radi o obimnoj dokumentaciji, ali cijeni da je dvije i po godine više nego dovoljno da se taj postupak završi. Advokat je naglasio da građani Crne Gore treba da dobiju informaciju u kojoj je fazi postupak. Volkov smatra da u radnjama Bratić postoji osnov sumnje da je izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja, ali svakako potrebno je sačekati stav i odluku Specijalnog državnog tužilaštva a u konačnom ukoliko dođe do podizanja optužnog akta onda potvrdu suda. Volkov takođe ističe da je prošlo više nego dovoljno vremena i da je taj slučaj trebalo da bude završen. <h2>ZA SVE ISTO OBRAZLOŽENJE</h2> Ministarka Bratić je 2021. godine bez zakonskog uporišta, a iz političkih razloga, donijela odluku o smjeni više od 240 direktora vaspitno - obrazovnih ustanova. Obrazloženje Bratić bilo je istovjetno za sve direktore, a svoju odluku o smjenama je pravdala time što direktori nijesu formirali školske odbore. Ipak, direktori su pred sudom dokazali da je formiranje školskih odbora bilo nemoguće jer Ministarstvo nije imenovalo svoje predstavnike u ta tijela. U obrazloženjima presuda jasno je navedno da su nezakonito ostali bez funkcije, te da država treba da im isplati nastalu štetu od dana kada su razriješeni do prestanka mandata. Kako je Portal ETV nedavno objavio građani su do sada platili 400.000 eura zbog nezakonitih smjena. - Po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist direktora škola, država je platila oko 400.000 eura - saopštili su ranije Portalu ETV u resoru provjete kojim sada rukovodi Anđela Jakšić Stojanović.

Marija Žižić

Volkov: Nema opravdanja da nakon dvije i po godine nije okončana istraga protiv Bratić

Koliko još treba vremena da Specijalno državno tužilaštvo (SDT), shodno svojim nadležnostima, pokrene postupke zbog nezakonitosti koje su državu koštale stotine hiljada eura, pitali su u Centru za građansko obrazovanje (CGO), povodom informacije da je država dosad isplatila skoro pola miliona eura za nezakonite smjene direktora škola u vrijeme mandata Vesne Bratić.
Od oko 140 smijenjenih direktora vaspitno-obrazovnih ustanova koji su pokrenuli sporove, 139 je dobilo pravosnažne presude u upravnim postupcima, a 38, do sad, i u postupcima za naknadu materijalne štete.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović nedavno je u parlamentu saopštila da je na osnovu toga isplaćeno 392.312,33 eura - 119.325,74 u 2023, 222.043,57 u 2024. i 50.943,02 eura do aprila 2025.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.9149%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjaksic-stojanovic-direktorima-skola-koje-je-smijenila-bratic-drzava-do-sada-isplatila-skoro-400-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatno je isplaćeno 106.793,92 eura za nezakonito razriješene članove Etičkog komiteta. Ukupno je 499.106,25 eura isplaćeno iz državne kase.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je 2021. godine, uoči i kad su izmjene Opšte zakona o vaspitanju i obrazovanju donešene, upozoravao da se smjenama ne može pristupati „uravnilovkom“, te da će političko-ideološki revanšizam imati ozbiljne finansijske i sistemske posljedice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1913534326945284586&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U decembru 2022. godine, CGO je podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta koji su organizovano učestvovali u nezakonitom razrješenju direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021.
Prema riječima ministarke Jakšić-Stojanović, SDT je tek nedavno tražio i dobio dokumentaciju od Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija.
- Koliko još treba vremena da SDT, shodno svojim nadležnostima, pokrene postupke zbog nezakonitosti koje su državu koštale stotine hiljada eura? A koliko je sličnih slučajeva moglo biti spriječeno da je reakcija SDT bila pravovremena - pitaju u CGO-u.

CGO: Koliko treba vremena SDT-u da pokrene postupke zbog štete od više stotina hiljada eura?

Po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist razriješenih direktora škole za vrijeme mandata Vesne Bratić država je platila skoro 400.000 eura.
To je kazala ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović u odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Abazu Dizdareviću koga je interesovalo koliko je postupaka okončano pravnosnažnom presudom, a koliko postupaka se i daije vodi zbog nezakonite smjene direktora vaspitno obrazovnih ustanova tokom mandata Bratic.
Dizdarevića interesuje i koliko novca je do sad isplaćemo prosvjetarima na osnovu nezakonite smjene i naknade štete.
Jakšić-Stojanović je u odgovoru navela da je oko 140 bivših direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, koji su razriješeni rješenjima od 12. jula 2021. godine, pokrenulo upravne sporove pred nadležnim osnovnim sudovima, tražeći poništenje tih odluka.
- Na osnovu evidencije Odjeljenja za drugostepeni upravni postupak i nadzor, do sada je okončano 139 upravnih sporova i u svim slučajevima donijete su pravosnažne presude kojima su rješenja Ministarstva od 12. jula 2021. godine poništena kao nezakonita - navela je ministarka.
U vezi sa tužbama koje su razriješeni direktori pokrenuli radi naknade materijalne štete zbog nezakonitog razrješenja, do sada je, kazala je Jakšić Stojanović, okončano 38 postupaka i doneseno 38 pravosnažnih presuda.
- Ukupan iznos koji je, zaključno sa aprilom 2025. godine, isplaćen po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist razriješenih direktora iznosi 392.312,33 eura, i to: u 2023. godini 119.325,74 eura; u 2024. godini: 222.043,57 eura i 2025. godini (do aprila): 50.943,02 eura - istakla je ona.
Ona je napomenula i da je osnovu nezakonitog razrješenja članova Etičkog komiteta, iz budžeta isplaćeno 106.793,92 eura.
- Napominjemo da ažurnu i potpunu evidenciju o ukupnom broju pravosnažnih presuda, kao i o broju postupaka koji su još u toku, vodi i posjeduje Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, koji u svim navedenim predmetima zastupa Ministarstvo. Takođe, ta institucija vodi evidenciju o ukupno isplaćenim presudama po osnovu sudskih odluka. Ministarstvo ostaje otvoreno za punu saradnju i na raspolaganju je za dostavijanje svih podataka - poručila je Jakšić-Stojanović.
Na dopunsko pitanje Dizdarevića kolika bi mogla biti ukapna šteta po osnovu nezakonitih razrješenja direktora škola, Jakšić-Stojanović je rekla da nema taj podata.
- Ali Ministarstvo stoji na raspolaganju za dostavljanje svih informacija na ovaj, i bilo koji drugi način - istakla je ona.
Saopštila je i da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) od Ministarstva tražilo da se dostavi dokumentacija svih osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori gdje je došlo do razrješenja direktora.&nbsp;
- Mi smo uputili dopis svim školama i institucijama i one su dostavile potrebnu dokumentaciju i Ministarstvo je ustupilo SDT-u. Mislim da je to bilo prije nekih mjesec - poručila je Jakšić-Stojanović.

Tamara Klikovac

Jakšić-Stojanović: Smjene direktora škola državu koštale skoro 400.000 eura, SDT-u dostavljena dokumentacija

Advokat Mihailo Volkov, koji zastupa više od sto smijenjenih direktora škola, koji su masovno dokazali na sudu da ih je ministarka prosvjete Vesna Bratić 2021. godine mimo zakona razriješila, kazao je juče Pobjedi da mu je stigla još jedna prvostepena presuda sa, do sada, najvećim iznosom odštete. Dosuđeno je da se direktoru jedne rožajske škole isplati - 33.000 eura.
Advokat kaže da ne sumnja da će Viši sud da potvrdi ovu presudu.
On je Pobjedi objasnio da je direktor smijenjen sa te pozicije, te da nije nastavio da radi kao profesor, jer nije bilo slobodnih časova za njega, odnosno nijesu imali gdje da ga rasporede. Kako smijenjeni direktor nije radio, dosuđen mu je veći iznos, jer ostali direktori su mahom nastavili da rade kao profesori, te su novčanu nadoknadu preko suda dobili u iznosu razlike između profesorske i direktorske plate.
Volkov je saopštio da broji 65 predmeta koji se tiče direktora, a da su u radu – ti predmeti su u osnovnim sudovima ili se čeka izjašnjenje Višeg suda po žalbi na prvostepenu presudu.
Pobjeda je ranije pisala i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke škole ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.
Nedavno je Pobjedi rečeno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da je taj resor po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatio 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori.
Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije jer nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. Dvije prijave su zbog ovoga podnesene SDT-u. Jednu je podnio Volkov u oktobru 2022. godine, a drugu u decembru Centar za građansko obrazovanje. U januaru 2023. godine SDT je objedinio prijave protiv Bratić zbog smjene direktora, kazao je tada Pobjedi specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.
SDT više od dvije godine ne donosi odluke po prijavama protiv Bratić zbog masovne dokazano nezakonite smjene više od 150 direktora.
Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka. On smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk, razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.
Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu, odnosno Centar za rješavanje radnih sporova da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor, pa su morali ići na sud.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donešenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Ona je izjavljivala tada, kako su prenosili mediji, da je to mali iznos u odnosu na onaj koji su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori.
Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem.
No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.

Direktoru škole iz Rožaja zbog smjene 33.000 eura

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: vesna-bratic