Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Sjedinjene Američke Države još jednom su uložile veto na rezoluciju Saveta bezbjednosti UN u kojoj je tražen momentalni i trajni prekid vatre u Gazi i oslobađanje talaca uz obrazloženje da ona ne ide dovoljno daleko u osudi Hamasa.
Svih ostalih 14 članova tog najmoćnijeg tijela UN glasalo je za rezoluciju, koja je opisala humanitarnu situaciju u Gazi kao "katastrofalnu" i pozvala Izrael da ukine sve restrikcije na isporuku pomoći za 2,1 milion Palestinaca na toj teritoriji.
- Kolege, američko protivljenje ovoj rezoluciji neće biti iznenađenje. Ona ne osuđuje Hamas niti priznaje pravo Izraela da se brani i pogrešno legitimizuje lažni narativ koji ide u prilog Hamasu, koji je nažalost naišao na odjek u ovom savjetu- rekla je Morgan Ortagus visoka američka politička savjetnica uoči glasanja.
Ona je dodala da su ostali članovi Savjeta bezbjednosti "zanemarili" američka upozorenja na "neprihvatljiv" jezik i umesto toga prihvatili nešto što je osmišljeno da naiđe na veto.
Ovakvo glasanje dalje ukazuje na izolaciju SAD i Izraela svijetu u odnosu na gotovo dvogodišnji rat u Gazi, piše agencija AP.
Glasanje je obavljeno samo nekoliko dana pred okupljanje svjetskih lidera na Generalnoj skupštini UN, gdje će Gaza biti glavna tema i na kojoj se vodeći američki saveznici spremaju da priznaju nezavisnu palestinsku državu. To je uveliko simboličan gest kojem se žestoko suprostavljaju Izrael i SAD, i čime se administracija predsjednika Donalda Trampa udaljava od bliskih saveznika uključujući i Veliku Britaniju.

SAD uložile novi veto na rezoluciju UN koja traži momentalno primirje u Gazi i oslobađanje talaca

Zemlje članice Evropske unije blizu su postizanja dogovora o novom paketu sankcija protiv Rusije,
To je izjavila šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Nadamo se da ćemo postići politički dogovor o osamnaestom paketu sankcija. Vrlo, vrlo smo blizu. Nadam se da će se to desiti danas - rekla je Kalas pred sastanak ministara vanjskih poslova 27 zemalja članica EU u Briselu.
Izvori Rojtersa su rekli da su svi elementi paketa već usaglašeni, iako jedna članica još ima zadršku u vezi s predloženim sniženjem gornje cijene za rusku naftu.
- Još je živo - rekla je Kalas, odgovarajući na pitanje o cjenovnom ograničenju.
Dali su, kaže, prijedloge, ali je pitanje mogu li prevazići veto jedne članice ili ne.
- Radimo na tome - dodala je Kalas.
Evropska komisija je prošlog mjeseca predložila osamnaesti paket sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, usmjeren na prihode Moskve od energije, njene banke i vojnu industriju.
Novi paket predviđa zabranu transakcija u vezi sa ruskim gasovodima Nord Stream, kao i bankama koje učestvuju u zaobilaženju sankcija.
Takođe je, kako su navele diplomate EU, predloženo uvođenje fleksibilne gornje cijene za rusku naftu, koja bi bila 15 odsto niža od prosječne tržišne cijene sirove nafte u prethodna tri mjeseca.

Kalas: EU blizu dogovora o novim sankcijama Rusiji

Proruski premijer Mađarske Viktor Orban već dugo predstavlja problem za Ukrajinu. Sada je situacija kritična, piše Evropska pravda, prenosi Danas.rs.
Za manje od godinu dana održavaju se izbori u Mađarskoj. Vladajuća stranka Fides pokrenula je svoju kampanju, fokusiranu na Ukrajinu.
Mađarska državna propaganda promoviše narativ da će pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji uništiti mađarsku državu. Tako je Orban, koji blokira približavanje Ukrajine EU, jedini koji može „spasiti“ Mađarsku.
Sve odluke o proširenju EU, čak i tehničke, zahtijevaju konsenzus. Mađarski veto je zaustavilo planirani početak pristupnih pregovora, i Orban može blokirati Ukrajinu koliko god želi.
Plan „B“ za Ukrajinu
Prvi pravni koraci u okviru ovog plana već su prošle nedjelje preduzeti od strane Ukrajine i EU, iako obje strane radije ne govore o tome javno.
Međutim, glavni dio „Plana B“, koji Brisel naziva „paralelnim pregovorima“, tek predstoji. Vjerovatno će početi tek u avgustu ili septembru, kada svi napori da se ubijedi Orban budu iscrpljeni.
Ovaj plan je daleko od savršenog, a neki izvori Evropske pravde ga čak nazivaju opasnim. Na primjer, nema garancije da će preostalih 26 zemalja članica EU ostati na strani Ukrajine nakon što se izoluje Mađarska.
Postoji i rizik da Mađarska pokrene pravni spor na sudu protiv ovog procesa. Najvažnije je da „paralelni pregovori“ ne bi imali iste pravne implikacije kao standardni pristupni proces. Zbog toga su mnoge diplomate, i u Ukrajini i u EU, trenutno skeptični prema ovoj ideji.
Ipak, ukoliko Mađarska nastavi sa vetom, ovaj „Plan B“ bi mogao postati nužno rezervno rješenje.
Evropska pravda razgovarala je sa više od deset zvaničnika iz EU, država članica i Ukrajine koji su otkrili detalje, izazove i prednosti „Plana B“ na putu Ukrajine ka EU.
Da li je ključ u rukama Mađarske?
Šefica evropske spoljne politike Kaja Kalas posjetila je 9.maja ukrajinski grad Lavov. Odgovarajući na pitanje Evropske pravde priznala je da se EU priprema na nastavak mađarskog veta i radi na planu da ga zaobiđe.
„EU radi na Plan B u slučaju da Plan A ne uspe, ali neću otkriti detalje. Proces je još u toku“, izjavila je.
Ovo je u suprotnosti sa zvaničnim stavom Brisela i nekoliko evropskih prestonica, gdje je stav da se proširenje EU sprovodi po principu jednoglasnosti i nema prostora za kompromis.
„Ne postoji Plan B za jednoglasnost“, čvrsto je rekao jedan diplomata iz jedne od ključnih zemalja članica EU za Evropsku Pravdu.
„Prema EU ugovorima, pregovori o pristupanju Evropskoj uniji zahtijevaju jasnu i nedvosmislenu podršku svih 27 država članica EU za svaki ključni korak u procesu“.
„Neki tehnički procesi ili diskusije mogu se odvijati“, dodao je predstavnik iz druge evropske zemlje, „ali sa pravnog aspekta, oni ništa ne znače“.
Evropska komisija vidi način da zaobiđe Mađarsku, ali vjeruje da to može učiniti bez ugrožavanja autoriteta država članica.
Prema izvorima Evropske Pravde, ideja o „Planu B“ potekla je iz Generalnog direktorata Evropske komisije za pregovore o susjedstvu i proširenju.
Isprva je Ukrajina odbacila tu ideju jer je imala ozbiljne nedostatke. Kasnije je, po inicijativi jedne od država članica EU, predlog revidiran. Trenutno je u fazi razmatranja, ali još nije odobren.
Plan za spas evropske integracije Ukrajine
„Plan B“ može biti aktiviran tek kada postane jasno svima da se Orban neće povući i da će nastaviti da blokira put Ukrajine ka EU bar do mađarskih izbora u aprilu 2026. godine. Ukoliko se to nastavi, EU naginje ka razdvajanju „paketa“ Ukrajine i Moldavije i pokretanju pristupnih pregovora samo sa Moldavijom.
Razlog za to su parlamentarni izbori u Moldaviji u septembru. Ako Moldavija ostane blokirana, to bi garantovalo poraz vladajuće partije PAS, koja je svoju kampanju gradila na obećanju brzog pristupanja EU. Zemlje EU su zainteresovane da pomognu Moldaviji da zadrži proevropsku vladu.
Brz i odlučan potez Moldavije ka pristupanju EU, dok Ukrajina ostaje blokirana, ne bi samo frustrirao Ukrajince. To bi poslalo poruku da je „Brisel odlučio da ostavi Ukrajinu po strani“. Ovu priču bi pojačali skeptici i ruski propagandisti. To bi dodatno usporilo reforme u Ukrajini, pa čak moglo i da poništi neke od njih, što bi na kraju još više usporilo pristupni proces zemlje.
Brisel razumije da da bi spriječio takve posljedice, mora Ukrajini ponuditi neku vrstu kompenzacije. Tako je nastao „Plan B“.
Ideja je da se iskoristi fleksibilnost unutar pravnog okvira EU kako bi se odobrili svi mogući tehnički i pravni koraci bez pristanka Mađarske. A u oblastima gdje je potrebna jednoglasnost, 26 država članica EU bi vodilo „paralelne pregovore“ sa Ukrajinom, idealno sinhronizovane sa pregovorima Moldavije, kako bi se održao izgled da zemlje i dalje napreduju kao paket.
Bez Mađarske formalni pristupni pregovori sa Ukrajinom ne mogu biti otvoreni. Međutim, moguće je donijeti zvaničnu izjavu koju potpisuje 26 država EU, kojom se potvrđuje da je Ukrajina završila pripremne radove i da je čitava EU, osim Mađarske, spremna da vodi pregovore sa Kijevom o odgovarajućim poglavljima.
Vođenje „paralelnih pregovora“ omogućilo bi Ukrajini da ima plan prioriteta reformi koji podržava EU, čak i ako Mađarska nije uključena, i da te reforme provede kroz parlament.
To bi takođe pomoglo da se suprotstave argumentima evroskeptika.
Prvi koraci pod „Planom B“
Važno je naglasiti: ovaj plan ima ozbiljne mane. Stoga se može sprovesti samo ako Orbanov veto ostane na snazi i dovede do razdvajanja Ukrajine i Moldavije na pregovaračkom putu.
Međutim, pripremni koraci za ovaj plan su već započeti.
Ovog mjeseca ukrajinska vlada je odobrila tri „putokaza“ koja pokrivaju vladavinu prava, reformu javne uprave i funkcionisanje demokratskih institucija. Dokumenti su poslati u Brisel i Varšavu (jer Poljska trenutno predsjedava EU). Moldavija je preduzela iste korake.
Ovaj potez je u suprotnosti sa procedurama za proširenje EU. Prije nego što je preduzela ovaj korak, Kijev je trebalo da dobije pismeni poziv od Savjeta EU sa jasno utvrđenim kriterijumima (to je bila procedura za sve druge kandidate – na primjer, Srbiju).
Mađarska blokira ovaj poziv već nekoliko mjeseci.
Zato se Kijev dogovorio sa Briselom: pošto ne možemo da prevaziđemo mađarski veto, pravimo se da on ne postoji.
Kako bi ojačala poziciju Ukrajine, Poljska je kao predsjedavajuća potvrdila da nema jna takvo odstupanje od procedure.
Ministar za EU poslove Poljske, Adam Slapka 14. maja je stigao je u Kijev i javno potvrdio da je „Ukrajina tehnički spremna da otvori prvi klaster“, i da je mađarski veto jedina preostala prepreka.
Još nekoliko faza može da se nastavi ignorišući Orbanov stav. Na primjer, Evropska komisija planira da pripremi Izvještaj o proceni početnih kriterijuma. Ali sve je to i dalje tehnički i pripremni posao.
Skriveni rizici „Plana B“
Iako je ideja o „paralelnim pregovorima“ potekla od Evropske komisije, sada je mnogi u Briselu dočekuju sa skepsom, smatrajući da je ideja pregovaranja bez Mađarske previše revolucionarna.
Štaviše, EU i dalje pokušava da ubijedi Orbána da na predstojećem samitu EU 26–27. juna odloži svoje prigovore. To znači da još uvijek postoji nada za „Plan A“. Kijev takođe drži do te nade.
„Mogućnost nastavka pregovora sa Ukrajinom uz odobrenje 26, a ne 27 članica, djeluje neubjedljivo“, objasnio je jedan diplomata EU iz jedne od ključnih država članica. „Takav model nema praktičnog smisla. Potrebna je jednoglasna podrška.“
Ako mađarski blokada potraje, EU će najvjerovatnije morati da se vrati na „Plan B“. Jednostavno, nema drugih opcija. Ne činjenje ništa i zamrzavanje pregovaračkog procesa sa Ukrajinom svakako nije najbolji izbor.
Jedan od značajnih problema je što nije zagarantovano da će „Plan B“ izolovati Mađarsku i da će preostalih 26 država jedinstveno podržati Kijev.
Spor između Ukrajine i Mađarske nije jedinstven u Evropi. Sjeverna Makedonija, druga kandidatska zemlja, i dalje je blokirana zbog spora sa Bugarskom.
Da li bi Bugarska bila spremna da stvori presedan i potkopa svoj vlastiti veto? Da li će slične zabrinutosti nastati kod drugih članica EU? Da li bi Austrija pristala na specijalan postupak za Ukrajinu, a ne za Sjevernu Makedoniju, koju tradicionalno podržava?
Drugi, manji rizik je da će Mađarska gotovo sigurno osporiti „paralelne pregovore“ na sudu. Međutim, Sud EU radi sporo, i odluka donijeta za nekoliko godina može biti prekasna, čak i ako sud utvrdi kršenje pravila.
Treći rizik je to što „Plan B“ pretpostavlja da će režim Viktora Orbana na kraju izgubiti vlast u Mađarskoj. A šta ako se to ne dogodi?

Plan B za Ukrajinu: Kako se Brisel priprema da zaobiđe veto Mađarske

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Tag: veto