Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, Organizacije boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941–1945. godine Glavnog grada Podgorice i OBNOR-a 1941–1945. godine Opštine Zeta položile su danas vijenac na Spomenik strijeljanim rodoljubima u Farmacima. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, potpredsjednik SOBNOR-a Aleksandar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c" data-rendition-name="original" width="2048" height="1525" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  O ovom značajnom događaju iz istorijske prošlosti govorio je član Upravnog odbora OBNOR-a Podgorica Dragan I. Radović. On je istakao da je obilježena 82. godišnjica strijeljanja 57 rodoljuba iz Nikšića, Podgorice i Danilovgrada, koje su nacisti strijeljali na ovom mjestu. – Okupili smo se danas pred ovim zdanjem, na ovom časnom mjestu, da zajedno obilježimo ovaj bolni dan, kada su prije 82 godine nacisti u Farmacima strijeljali 57 rodoljuba – časnih junaka koji su dali svoje živote za slobodu i ljudsko dostojanstvo, ne pokazujući ni trunku straha pred smrću. Danas smo se poklonili njihovim sjenima i djelu, položili cvijeće i odali počast na ovom ponosnom mjestu – rekao je Radović. On je podsjetio da su 27. decembra 1943. godine njemačke okupacione snage iz zatvora Jusovača izvele 57 vezanih rodoljuba i poveli ih na gubilište u Farmake. Kako je naveo, borci su tokom cijelog puta, od Nikšića do Jusovače, a zatim od Jusovače do Farmaka, prkosili okupatoru prezirom, klicanjem slobodi i pjesmom, čak i ispred uperenih fašističkih cijevi. – Mlade djevojke iz Nikšića pjevale su: „Mi smo mlade partizanke, rodom Nikšićanke“, ali su fašistički rafali zauvijek prekinuli njihove prkosne strofe – kazao je Radović. Podsjetio je na crnogorskog oficira Mata Perova Raičevića, koji je, kako je naveo, ratni put započeo i završio u Lješkopolju. Prema zapisima, Raičević je nad rakom, pred zaprepašćenim fašistima, izdao posljednju zapovijest: „Ova borba zahtijeva, kad se gine, da se pjeva“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01" data-rendition-name="original" width="2048" height="2015" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  Radović je poručio da se nada da će časni i junački životi palih rodoljuba strijeljanih u Farmacima biti trajni uzor mladim generacijama, te da će ovaj spomenik slobode vječno podsjećati na njihovu žrtvu. – Sa željom da se ova nedjela nad nedužnim ljudima i ženama nikada ne zaborave niti ponove, pozdravljam vas i poručujem: Neka vječno žive sjećanja na 57 rodoljuba i slobodara strijeljanih na ovom mjestu i neka vječno živi sjećanje na našu slavnu Narodnooslobodilačku borbu – zaključio je Radović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Časni i junački životi palih rodoljuba u Farmacima trajan uzor mladim generacijama

Predstavnici Udruženja Lješansa luča i Fondacije “Sula Radov” danas su, u čast Crnogorcima, koji su 3. oktobra 1796. godine izvojevali pobjedu u bici na Krusima, položili vijenac na spomen-obilježju, podignutom u njihovu čast.&nbsp; Bitka na Krusima imala je presudan značaj u procesu državne i nacionalne emancipacije Crnogoraca i dovela do punog međunarodnog priznanja državnosti Crne Gore. Današnjim okupljanjem i obilježavanjem ovog značajnog jubileja crnogorske istorije, nastavljena je viševjekovno zajedništvo Lješnjana i Komana, koji su vazda bili u zajedništvu u volji i nevolji i na braniku Crne Gore i njene slobode. Na to zajedništvo su u svom obraćanju podsjetili profesor Miomir Radunović i član Senata Fondacije “ Sula Radov” Boro Pejović. Predstavnici dvije organizacije dogovorili su da se naredne godine, povodom jubileja 230 godina od ove znamenite bitke, organizuje Naučni skup i niz drugih aktivnisti kojima će se ovaj jubilej obilježiti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_ae80bf306071bb53edd876c845db7fdd05db32358cad3651745051d4dfe03296.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251003181032_ae80bf306071bb53edd876c845db7fdd05db32358cad3651745051d4dfe03296" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="spomenik"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_fdffe2f58cc330e347ef2a1715a6101b4432b843ac786534a332bf68d0563973.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251003181032_fdffe2f58cc330e347ef2a1715a6101b4432b843ac786534a332bf68d0563973" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Lješnjani i Komani "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_bc3dba898457c306c951689ba38b82e902d9c405a1ec8c787fcf52b933b0a334.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251003181032_bc3dba898457c306c951689ba38b82e902d9c405a1ec8c787fcf52b933b0a334" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_22315297a76309867feceafa2acae228b8762154295ec334be6f1c46ff326737.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251003181032_22315297a76309867feceafa2acae228b8762154295ec334be6f1c46ff326737" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_d1b41a79e90802859129fc55e748d5f94a1d1f1be16c6b31e727defe51390ba8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251003181032_d1b41a79e90802859129fc55e748d5f94a1d1f1be16c6b31e727defe51390ba8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Spomenik "> </figure>

Lješnjani i Komani vazda bili u zajedništvu i na braniku Crne Gore i njene slobode

Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica, OBNOR-a 1941 – 1945 Zete, danas su položili cvijeće na spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR Crne Gore Radojica Radojevic, potpredsjednik Aleksanadar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.
Nakon polaganja cvijeća Radojević je između ostalog istakao da su danas na ovom časnom mjestu da zajedno obilježe ovaj svijetli dan 25. maj, kada je Josip Broz Tito rođen u Kumrovcu u hrvatskom Zagorju maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obelježavan je 25. maj, i to kao “Dan mladosti”.
“Manifestaciju „Dan mladosti” održavamo tradicionalno ovdje u Podgorici, ovog puta organizovali smo posjetu ovom Spomeniku i položili smo cvijeće. Čast mi da vas sve skupa pozdravim u ime SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica i zahvalim Vam se na prisustvu da zajedno obilježimo ovaj značajan datum 
iz naše istorijske prošlosti”, kazao je Radojević.
Tito je, podsjetio je on, simbol jednog vremena u kojem su postizani izvanredni ekonomski, socijalni, društveni i kulturni rezultati koji danas ni iz bliza nijesu takvi kao što su nekad bili.
“Josip Broz Tito, je bio neprikosnoveni vođa i predsjednik Saveza komunista Jugoslavije, maršal, vrhovni komandant i doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, države stvarane u moru krvi tokom 20. vijeka. Bio je lider jugoslovenskih komunista, ličnost koja je obilježila jedan istorijski period na balkanskim prostorima. Tito je predvodio narodnooslobodilački pokret koji je oslobodio Jugoslaviju u Drugom svetskon ratu 1945. i od tada, do smrti, bio je na čelu i države i Komunističke partije/ da posjetim u ovom periodu se navršilo 106. godina od kada je nastala KPJ”, kazao je on.
Bio je prvi predsjednik i osnivač SUBNOR-a SFRJ, umro je 4. maja 1980. godine u Kliničkom centru u Ljubljani. Tito je sahranjen u Beogradu 8. maja, na pogrebnoj svečanosti kakvu svijet u dotadašnjoj modernoj istoriji nije vidio. Četiri dana kasnije u Beograd je, na sahranu doživotnog jugoslovenskog predsjednika, došlo oko 700.000 ljudi, među 
kojima 209 državnih i partijskih delegacija iz 128 zemalja. To je bio najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.
Posljednju poštu Titu, koji je bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, tada su odali 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika skupština. Iz svijeta podijeljenog po hladnoratovskim linijama, došli su državnici iz oba bloka.
“Danas živimo u vremenu kada pojednci i grupe pokušavaju negirati lik i djelo druga Tita i nasu slavnu antifačističku prošlost, kada je fašizam uzeo maha, kada se pokušavaju veličati one ideje onih koji su bili na strani zla i nepravde, kada fašizam, to najveće zlo čovječanstva ubija ljude u cijelom svijetu. U tom smislu izražavamo neslaganje sa svim onim grupama i pojedincima koji ovih dana veličaju oživotvorivanje revanšizma i fašizma. Na ovaj svijetli praznik, želim da opomenem one protogoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju ovog naroda i da se kane svega onog što vrijadja naša antifašistička osjećanja, kao i svim onim grupama i pojednincima koji negiraju lik i djelo druga Tita, trobojku sa petokrakom a time i naš NOP”, istakao je Radojević.
Prema njegovim riječima Titovo ime ćemo pamtiti kao simbol jugoslovenskog socijalističkog samoupravljanja, nezavisnosti Jugoslavije, ljubavi i jedinstva svih nacionalnosti u zemlji, a takođe kao simbol politike nesvrstavanja.
“Više od 60 godina borbenog iskustva druga Tita, predstavlja ga i kao nepokolebljivog borca u međunarodnom komunističkom pokretu i istaknutog branioca nezavisnosti, suvereniteta i svjetskog mira… Ostavio je dubok istorijski trag kao veliki revolucionar i borac za socijalizam”, zaključio je Radojević.
Na današnjem skupu govorio je i predsjednik Udruženja vojnih penzionera Glavnog Grada pukovnik Pavle Bandović.

Povodom Dana mladosti položen vijenac na Titov spomenik

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić danas je, u svojstvu najvišeg predstavnika zakonodavne vlasti, položio vijenac na spomen-obilježje u Murinu povodom obilježavanja 26 godina od NATO bombardovanja ovog mjesta i pogibije civila.&nbsp;
Na vijencu koji je Mandić položio bila je lenta sa bojama srpske zastave.
Na to je ukazao i predsjednik Crnogorske konzervativne partije Boris Lalović.
- Je li ovo postojeća državna zastava i zvanično zamijenjena trobojkom, a da to ne znamo, jer Mandić ovdje očigledno nastupa ispred Skupštine Crne Gore, kao njen predsjednik, a ne u svojstvu partijskog funkcionera - naveo je Lalović na mreži X.
Ovo nije prvi put da Mandić na ovaj način odaje poštu, koristeći simbole koji nijesu zvanični državni, već imaju snažnu nacionalno-identitetsku konotaciju, što često izaziva podijeljene reakcije u javnosti. 
&nbsp;
Tako je, pored ostalog, i na na spomenik na Bojnoj Njivi u Mojkovcu položio vijenac sa lentom u bojama trobojke.

Mandić u Murinu položio vijenac sa trobojkom; Lalović: Je li ovo postojeća državna zastava i zvanično zamijenjena?

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić položio je danas, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Milunom Zogovićem, vijence u kasarnama Masline i Danilovgrad u znak sjećanja na heroje koji su prije 26 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije, ali i nevine civilne žrtve tog sukoba, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta. Mandić je u Maslinama vijence posvetio „Junacima naše zemlje“, ističući da se sa ponosom sjećamo tih hrabrih ljudi koji su vođeni najčistijim osjećanjima patriotizma i ljubavi prema rodnoj grudi, stali u odbranu zajedničke države i njoj dali sve, uključujući i vlastiti život. U Danilovgradu Mandić je vijenac posvetio prvoj žrtvi NATO bombardovanja, mladom vojniku Saši Stajiću, kao i, kako je rekao, svim junacima koji su položili svoje živote u odbrani "naše zajedničke otadžbine ističući da se sa pijetetom sjećamo svih nevinih civilnih žrtava". - Vječan im pomen - poručio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="polaganje vijenaca"> </figure>

Mandić položio vijence u Maslinama i Danilovgradu: S ponosom se sjećamo hrabrih ljudi koji su stali u odbranu zajedničke države

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: vijenac