Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je javni poziv za dodjelu podrške investicijama u primarnoj biljnoj proizvodnji, za komponentu vinogradarstvo.
Prilikom zasnivanja novih i/ili proširenja postojećih vinograda, najmanja količina sadnog materijala vinove loze mora da bude 500 komada.
Rok za dostavljanje zahtjeva je do 31. oktobra.
Prihvatljive investicije odnose se na nabavku sertifikovanog sadnog materijala, sistema za navodnjavanje uključujući pumpe za vodu, potpornih elemenata za uzgoj (stubovi i žica), naslona - armature za novozasađene čokote, protivgradne i mreže za zaštitu od ptica.
Minimalna visina investicije je 500 eura.
Maksimalno prihvatljiva investicija iznosi deset hiljada eura, uz budžetsku podršku do 60 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do šest hiljada eura.
Pored iznosa podrške od 60 odsto, još dodatnih deset odsto, odnosno ukupno 70 odsto odsto, moći će da iskoriste poljoprivredni proizvođači upisani u Registar subjekata u organskoj proizvodnji za oblast proizvodnje u kojoj se podnosi zahtjev za podršku, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.
Dodatnih deset odsto ostvaruju žene nosioci poljoprivrednog gazdinstva.
Javni poziv sa detaljnijim informacijama i obrascem zahtjeva za prijavljivanje, može se pogledati na sajtu Ministarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Podrška investicijama u vinogradarstvu

Pošto Vlada Crne Gore uporno ne prihvata sugestije i prijedloge naučne, stručne i zajednice vinogradara o akzicnoj politici i razvoju vinogradarstva u Crnoj Gori - članovi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) traže da se u Skupštini pokrene interpelacija o njihovom radu u toj oblasti.
Na održanom okruglom stolu pod nazivom ,,Budućnost crnogorskog vinogradarstva sa posebnim osvrtom na Plantaže, kao nosioca razvoja“ - predstavnici naučne, akademske i stručne javnosti, državnih organa, privrednih udruženja i vinogradarskog sektora usaglasili su se da bi Vlada najkasnije do 30. novembra trebalo da podnese prijedlog izmjene Zakona o akcizama kako bi se ukinule uvedene akcize na mirna vina.
To, između ostalog, zahtijevaju da bi izmjene Zakona bile usvojene prije 31. decembra - tj. prije nego na snagu stupi sad važeće zakonsko rješenje.
Pored toga, traže da Vlada svojim dokumentama i radnjama obaveže da neće ulaziti u postupak rasprodaje svojih akcija i akcija PIO-a i bivšeg IRF-a u „Plantažama“ i time da onemogući da potencijalno novi vlasnici izvrše prenamjenu zemljišta u gradsko-građevinsko zemljište u cilju dalje prodaje ili izgradnje stambenih kopleksa i drugih građevina.
Decidni su i u tome da bi u privrednim društvima sa strateškim značajem, u kojima država ima većinsko vlasništvo, trebalo da se angažuje profesinalni - a ne partijski menadžment.
- U cilju očuvanja i unapređenja rada ovih privrednih subjekata i da se propiše obaveznost sticanja licence za članove upravnih i nadzornih odbora koju bi izdavala Privredna komora Crne Gore - naveli su učesnici okruglog stola koji je organizovala STEGA.&nbsp;
<h2>SMANJENA KONKURETNOST</h2>
Oni su ocijenili da ekonomske mjere koje preduzima Vlada u dijelu uvođenja akciza na mirna vina imaju za posljedicu niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentsku sposobnost crnogorske privrede.
- Ove mjere po turizam kao vodeću privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i „Plantaže“ koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti dovode do daljeg povećanja dizblanasa na odnos uvoz/izvoz u Crnoj Gori koji sada, u ukupnom skoru, čini 14 odsto pokrivenosti uvoza izvozom domaćih proizvoda - ocijenili su stručnjaci.
U Crnoj Gori je, kako su podsjetili, 2017. godine urađena „Rejonizacija vinogradarskih područja Crna Gore“, kojom su definisana vinogradarska područja za gajenje vinove loze, sortiment i enološki postupci u proizvodnji vina. &nbsp;
- Pored toga, selekcionisani su klonovi sorte vranac, unaprijeđena kategorija proizvodnje loznog sadnog materijala. Rađeno je na introdukciji kvalitetnih sorti vinove loze i proučavanjima autohtonih sorti vinove loze (kratošija, vranac, krstač, žižak). Posebna pažnje je poklonjena radu na genetčkim resursima vinove loze koji su dio kulturne i istorijske baštine u Crnoj Gori. Njihovim proučavanjima potvrđeno je da je istorija crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama -ukazali su stručnjaci.
<h2>VLADIN PLAN GODIŠNJEG PRIHODA OD ČETIRI MILIONA EURA</h2>
Nasuprot svemu tome, Vlada je Fiskalnom strategijom predvidjela uvođenje akcize na „mirna vina“ - odnosno na sva vina osim pjenušavih na koja je ranije uvedena, od 25 centi po litru bez obzira na kvalitet i cijenu vina.&nbsp;
- Kako akciza, kao poseban oblik poreza na potrošnju, ulazi u osnovicu obračuna PDV-a, povećanje sa porezom na ovaj iznos bi iznosilo 30,25 centi po litru, a taj rast bi procentualno pratio i povećanje trgovačkih marži za taj proizvod. U obrazloženju ovog predloga u Strategiji je navedeno da bi bilo neopravdano da na „mirna vina“, koja predstavljaju alkoholno piće i čija upotreba ima negativnu eksternaliju, odnosno štetnost po zdravlje stanovništva, akciza bude nula eura, kada su već uvedene ili povećane akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoled kao i gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje i aromatizaciju i bezalkoholno pivo - naveli su oni.
Ranije je resorno Ministarstvo poljoprivrede upozorilo da uvođenje akcize za vino od 25 eura na sto litara, što je predloženo Fiskalnom strategijom, neće doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija.&nbsp;
Dodali su i da bi usvajanje ovog dokumenta bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim jačanjem sivog tržišta i nekonkuretnim domaćim brendovima na unutrašnjem tržištu.&nbsp;
- Resorno ministarstvo je smatralo „da bi u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori trebalo da se nađe kompromisno rješenje, s obzirom na to da je ovaj dokument još u fazi javne rasprave. Na ovaj način bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno zaštitili proizvođači koji svojim proizvodima na najbolji način predstavljaju svoju državu” tj. da se nađe kompromisno rješenje kako bi se sprovele fiskalne mjere Vlade, a istovremeno zaštitili domaći proizvođači – ukazali su stručnjaci.
Oni su naglasili da je Vlada uvođenjem ovih akciza, koje bi trebalo stupiti na snagu 1. januara iduće godine, planirala da prihoduje četiri miliona eura godišnje - ali i da je pritom zanemarila sve negativne efekte ove mjere koje će se ogledati kroz povećanje cijene koštanja vina, povećanje marže, dodatne troškove i administrativne procedure za male proizvođače - što sve, kako su podvukli, utiče na smanjenje konkuretnosti crnogorskih vina na domaćem i inostranom tržištu.&nbsp;
Proizvođač bi, kako je ukazano na današnjem okruglom stolu, akcizu plaćao unaprijed prilikom flaširanja - kupovao akciznu markicu, a zatim bi taj trošak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na konačnog kupca.
<h2>U OSTALIM ZEMLJAMA AKCIZE NULA EURA</h2>
Kada su u pitanju „Plantaže“, stručnjaci konstatuju da one više od 60 odsto svoje proizvodnje plasiraju na domaće tržište.&nbsp;
-Treba imati na umu da nijedna država koja ima razvijen vinski sektor, neuporedivo veću proizvodnju i izvoz vina sa svjetskom reputacijom, kao što su: Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrija, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, ne primjenjuje ovakva finansijska opterećenja, tj. akcize na vino su nula eura - naglasili su oni.
Jedna od rijetkih država, velikih proizvođača vina, koja ima akcizu na ovaj proizvod je Francuska, a njena akciza na mirna vina iznosi, kako je danas ukazano, tri centa po litru.
- U državama iz okruženja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na međunarodnom tržištu, Makedonija, Slovenija, Srbija, akcize na vino su nula eura - napomenuli su stručnjaci.
Posljednjie dvije decenije uložen je, ističu oni, veliki napor u revitalizaciju postojećih i zasnivanju novih vinograda, u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje objekata za proizvodnju i degustaciju vina.&nbsp;
- Povećan je broj registrovanih proizvođača vina sa 4, koliko smo ih imali 2007. godine na 117 u 2024. godini. &nbsp;Novi entuzijazam u vinskom sektoru podstaknut donošenjem Zakona o vinu (2007, a potom i 2016. godine) i realizacijom projekta Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore”, ova mjera je uvedena bez saglasja kompletne vinogradarske zajednice u Crnoj Gori - istakli su.
Sadašnji crnogorski propisi, koji regulišu aktivnosti u vinskom sektoru, napominje struka, u cjelosti su usaglašeni sa aktuelnim evropskim propisima, dok je agrobudžet usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina.&nbsp;
- Vrijedi podsjetiti da čak u 29 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve iz 1423/1426. godine , tretirana je ondašnja aktuelna pravna problematika u vezi s vinogradima i vinom) - dodali su oni.
Iz kompanije „Plantaže“, kao i udruženja domaćih malih vinarija, upućen je Vladi veći broj su analiza i inicijativa u kojima se tražilo da se odustane od ove dažbine. U ovim analizama se navodi da će posljedice biti gašenje velikog broja malih proizvođača ili njihov prelazak na crno tržište, kao i da bi „Plantaže“ pretrpjele gubitak u periodu kada je počeo oporavak kompanije.&nbsp;
Učesnici okruglog stola su zaključili da su po CEFT-a sporazumu do nivoa dogovorene kvote uvozna vina su oslobođena akcize - tako da bi ova odluka izložila domaća vina nelojalnoj konkurenciji.
<h2>AUTOHTONO VINOGRADARSTVO&nbsp;</h2>
Kroz istraživanja potvrđeno je, navode oni, da Crna Gora predstavlja kolijevku vinogradarsta Balkana, te da u ovoj oblasti trenutno ima veće resurse nego bilo koja država u okruženju.&nbsp;
- Utvrđen je pedigre genetske povezanosti sorti vinove loze koji pokazuje da je struktura pedigrea slicna sa najpoznatijim vinskim regionima, Bordoom, La Riohom I Burgundijom, gdje je jedna sorta baza pedigrea a ukrstajući se sa drugim sortama &nbsp;stvarala je nove sorte. Otkrivene su 51 sorta nepoznata za nauku što predstavlja bazu razvoja vinogradarstva Crne Gore za sljedećih 150 godina - istakli su članovi STEGA.&nbsp;
Ove autohtone sorte, podvlače oni, predstavljaju bazu za borbu protiv klimatskih promjena koje negativno uticu na vinogradarstvo.&nbsp;
- Rezultatima ovih istraživanja Crna Gora ima najmodernije genetske i genomske naučne činjenice za svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede – ocijenili su stručnjaci.
<h2>POTREBAN PODSTICAJ PRED ULAZAK U EU&nbsp;</h2>
Ovi resursi su, poručuju oni, osnova za vinski turizam, imidž Crne Gore u svijetu i proizvodnju specifičnih i tipičnih vina za ovaj region predstavljajuci bazu za turizam na svjetskom nivou.&nbsp;
Cijene da vinogradarstvo i vinarstvo, kao najperspektivnija grana poljoprivrede, trebaju podsticaj i povećanje površina pod vinogradima pred ulazak u Evropsku Uniju.
- Vinogradi kao dugogodišnji zasadi predstavljaju ekološki pristup borbe protiv klimatskih promjena sekvestrirajuci ugljenik i sadnja vinograda i dugogodišnjih poljoprivrednih kultura je elemenat borbe protiv klimatskih promjena. Zahvaljujući resursima i vinskom klasteru koga predvode „Plantaže“ sa privatnim proizvođačima vinogradarstvo i vinarstvo mora biti poljoprivredna, turistička i izvozna grana od največeg značaja koja zahtijeva stimulacije, ali i ekspanziju i marketing kao turistički i privredni amblem Crne Gore - jasna je struka.

Anja Ivanović

610x380

500x500

1250x600

1084x550

STEGA traži interpelaciju Vlade: Uvođenjem akciza na mirna vina zanemareno povećanje cijena, marži, dodatni troškovi i smanjenje konkuretnosti

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: vinogradarstvo

Podrška investicijama u vinogradarstvu

STEGA traži interpelaciju Vlade: Uvođenjem akciza na mirna vina zanemareno povećanje cijena, marži, dodatni troškovi i smanjenje konkuretnosti

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

Primorje i dalje drži čelo tabele, Jedinstvo i Sutjeska prate u stopu

PRATITE TVe UŽIVO