Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Konzulat SAD u Lagosu otkazao je vizu piscu Voleu Sojinki, glasnom kritičaru predsjednika Donalda Trampa, izjavio je književnik, dobitnik Nobelove nagrade 1986. godine.
- Želim da uvJerim konzulat... da sam veoma zadovoljan otkazivanjem moje vize - rekao je poznati nigerijski dramski pisac i autor na konferenciji za novinare.
Sojinka je ranije tokom ove godine rekao je da ga je američki konzulat pozvao na razgovor u vezi sa obnavljanjem vize.
Prema pismu konzulata Sojinki, u čiji je uvid imala agencija AFP, zvaničnici su naveli propise Stejt departmenta koji dozvoljavaju "otkazivanje neimigrantske vize u bilo kom trenutku, po sopstvenom nahođenju".
Čitajući pismo naglas novinarima u Lagosu, dobitnik Nobelove nagrade je rekao da su ga zvaničnici zamolili da donese pasoš u konzulat kako bi viza mogla bila poništena.
Dramaturg, koji ima 91 godine, predavao je i dobio nagrade na vodećim američkim univerzitetima, kao što su Harvard i Kornel.
Trampova administracija je učinila otkazivanje viza ključnim dijelom svoje represije protiv imigracije, posebno usmjerene na studente koji govore o palestinskim pravima, prenio je Frans pres.

500x500

1084x550

Otkazana viza SAD dobitniku Nobelove nagrade za književnost, Nigerijcu Voleu Sojinki

Crnogorski karatisti nijesu uspjeli da se, preko kvalifikacionog turnira u Parizu, plasiraju na Svjetsko pojedinačno prvenstvo u Kairu.
Najbliži plasmanu na šampionat, posljednjeg takmičarskog dana, bio je Nemanja Jovović u kategoriji preko 84 kilograma, koji je zaustavljen na startu nokaut faze.
Jovović je, sa dva trijumfa i porazom, prošao takmičenje po grupama, ali ga je od plasmana na šampionat odvojio poraz od Ivana Kudžinaua iz Bjelorusije 5:2.
Isti učinak u grupi nije bio dovoljan Nikoli Maloviću da se domogne nokaut faze u kategorjii do 84 kilograma.
Crna Gora u Kairu neće imati predstavnice u ženskoj konkurenciji, nakon što su kvalifikacio i turnir u grupi završile Helena Backović i Jovana Stojanović.
Pojedinačno prvenstvo svijeta na programu je od 27. do 30. novembra u Kairu, a nastup su ranije obezbijedili Nenad Dulović, Balša Vojinović i Nemanja Mikulić u borbama i Vladimir Mijač u katama.

Crnogorski karatisti u Parizu bez vize za SP

Američka administracija je 22. avgusta saopštila da provjerava više od 55 miliona ljudi koji imaju važeće američke vize zbog bilo kakvih prekršaja koji bi mogli dovesti do deportacije
To je dio sve oštrijih mjera protiv stranaca kojima je dozvoljen boravak u SAD.
U pisanom odgovoru na pitanje AP-a, Stejt department je saopštio da su svi koji imaju vize, uključujući i strane turiste, podložni stalnoj provjeri da li su zbog nečega nepodobni za dozvolu ulaska ili boravka u SAD.
Ako bi se takve informacije našle, viza bi bila ukinuta, a, ako je nosilac vize već u SAD, on ili ona će biti deportovani, dodao je Stejt department.
Od kada je predsjednik Donald Tramp preuzeo dužnost, njegova administracija usmjerila se na deportaciju migranata koji su ilegalno u SAD kao i nosilaca studentskih viza i viza za razmjenu posjetilaca.
Poruke iz Stejt departmenta ukazuju na to da je stalni proces provjere, za koji zvaničnici priznaju da uzima dosta vremena, značajno uzeo maha i da čak i onima koji imaju dozvolu za boravak u SAD, ona može naglo biti ukinuta.
Prošle godine je u SAD bilo 12,8 miliona ljudi sa zelenim kartama i 3,6 miliona ljudi na privremenim vizama, prema Ministarstvu za domaću bezbjednost.
Cifra od 55 miliona ukazuje da bi neki od ljudi koji su predmet revizije mogli biti van SAD sa turističkim vizama za višekratni ulazak, rekla je Džulija Gelat iz Instituta za migracionu politiku. Ona je dovela u pitanje vrijednost trošenja resursa na ljude koji se možda nikad neće vratiti u SAD.
Stejt department je saopštio da usmjerava pažnju na indikatore za nepodobnost, uključujući ljude koji su ostali duže od dozvoljenog roka datog u vizi, na kriminalnu aktivnost, prijetnje javnom redu, na uključenost u bilo kakvu terorističku aktivnost, ili pružanje podrške terorističkoj organizaciji.
- reispitujemo sve dostupne informacije u okviru naše provjere, uključujući podatke policije ili imigracije ili bilo kakve druge informacije koje se pojave poslije izdavanja vize koje mogu da ukažu na potencijalnu nepodobnost - saopštio je Stejt department.
SAD će prestati da izdaju i radne vize za komercijalne vozače kamiona, objavio je državni sekretar Marko Rubio juče na mreži Iks.
- Povećan broj stranih vozača koji voze velike kamione sa prikolicama na američkim putevima dovode američke živote u opasnost i ugrožavaju mogućnost zarade američkim kamiondžijama - napisao je Rubio.

SAD preispituju podobnost više od 55 miliona stranaca koji imaju vize

Administracija predsednika Donalda Trampa zahtijevaće od podnosilaca zahtjeva za vize iz Zambije i Malavija da plate kauciju do 15.000 dolara za neke turističke i poslovne vize u okviru pilot-programa koji počinje za dvije nedjelje, saopštio je Stejt department u utorak.
- Počev od 20. avgusta 2025. svaki građanin ili državljanin koji putuje s pasošem koji je izdala jedna od ovih zemalja, za koga se utvrdi da inače ispunjava uslove za vizu B1/B2, mora da položi depozit u iznosima od 5.000, 10.000 ili 15.000 dolara, što će se utvrditi tokom razgovora za vizu - naveo je Stejt department.
Obavještenje o programu, koji daje američkim konzularnim službenicima širom svijeta diskreciono pravo da nametnu depozite posjetiocima iz zemalja s visokim stopama prekoračenja boravka po vizi, pojavilo se u Federalnom registru u ponedjeljak, ali imena zemalja nisu pomenuta.
Portparol Stejt departmenta je u ponedjeljak rekao da će zemlje biti identifikovane na osnovu "visokih stopa prekoračenja boravka, nedostataka u proveri i provjeri, zabrinutosti u vezi sa sticanjem državljanstva investicijom bez uslova prebivališta i spoljnopolitičkih razmatranja".
Portparol, koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime, rekao je da se lista zemalja može povremeno ažurirati.
Depozit će biti vraćen podnosiocu zahtjeva ako podnosilac zahtjeva napusti SAD u dozvoljenom vremenskom roku u skladu sa svojom vizom i ispuni sve uslove svog viznog statusa.
Predsjednik Donald Tramp je suzbijanje ilegalne imigracije stavio u fokus svog predsjedničkog mandata, povjećavajući resurse za obezbejđivanje granice i privođenja ljudi koji su ilegalno u SAD.
U junu je izdao zabranu putovanja koja u potpunosti ili djelimično blokira građane 19 zemalja da uđu u SAD iz razloga nacionalne bezbjednosti.
Brojne zemlje u Africi, uključujući Burundi, Džibuti i Togo, takođe su imale visoke stope prekoračenja dozvoljenog boravka, pokazuju podaci Američke carinske i granične zaštite iz 2023. godine.
Ljudi s vizama koji su položili depozit moraju da uđu u SAD i izađu iz te zemlje preko tri određene tačke – aerodrom Boston Logan, Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku i aerodrom Vašington Dales, navodi se u obavještenju Stejt departmenta u utorak.
Upozoreno je da tim putnicima ako uđu u zemlju ili izađu iz nje preko neke druge tačke, da im može biti odbijen ulazak ili da njihov odlazak možda neće biti pravilno registrovan.

SAD traže od građana Zambije i Malavija da polože depozit do 15.000 dolara za dobijanje vize

Državni sekretar SAD Marko Rubio koji je, piše France 24, kontroverzno ukinuo vize aktivistima koji kritikuju Izrael i pojačao provjeru društvenih mreža stranih studenata, izjavio je da djeluje protiv „grubih akcija cenzure“ u inostranstvu usmjerenih protiv američkih tehnoloških kompanija.
Nije javno imenovao nijednog zvaničnika kojem bi nova politika mogla uskratiti vizu. Međutim, prošle nedjelje je sugerisao zakonodavcima da planira sankcije protiv sudije Vrhovnog suda Brazila, Aleksandra de Moraesa, koji je u sukobu sa vlasnikom platforme X i Trampovim saveznikom, Ilonom Maskom, zbog navodne dezinformacije.
Administracija Donalda Trampa takođe je oštro kritikovala Njemačku i Veliku Britaniju zbog ograničavanja onoga što vlade tih američkih saveznika nazivaju govorom mržnje i uvrjedljivim sadržajem.
Rubio je rekao da će Sjedinjene Države početi da ograničavaju vize stranim državljanima koji su odgovorni za „cenzuru zaštićenog izražavanja u Sjedinjenim Državama.“
- Nije prihvatljivo da strani zvaničnici izdaju ili prijete hapšenjem američkim građanima ili stanovnicima SAD zbog objava na društvenim mrežama na američkim platformama dok se ti ljudi fizički nalaze na tlu SAD. Podjednako je neprihvatljivo da strani zvaničnici zahtijevaju od američkih tehnoloških platformi da usvoje globalne politike moderiranja sadržaja ili da se bave cenzurom koja prelazi njihova ovlašćenja i miješa se u unutrašnje stvari Sjedinjenih Država - rekao je on.
Rubio je poručio da SAD neće tolerisati narušavanje američkog suvereniteta, naročito kada takva narušavanja ugrožavaju ostvarivanje osnovnog prava na slobodu govora.
Rubio je rekao da je ukinuo vize hiljadama ljudi, uglavnom studentima koji su protestovali protiv izraelske ofanzive u Gazi.
Jedan od najistaknutijih slučajeva bila je Rumejsa Ozturk, turska doktorka na univerzitetu Tafts, koja je napisala članak u studentskim novinama kritikujući stav škole prema Gazi.
Maskirani agenti su je uhapsili na ulici u Masačusetsu i odveli. Sudija je nedavno naložio njeno puštanje na slobodu.
Rubio je u utorak obustavio dalje zakazivanje termina za studente koji traže vize za Sjedinjene Države dok Stejt department ne izradi nove smjernice za pojačanu provjeru objava podnosilaca zahtjeva na društvenim mrežama.
Njemačka – čiji je ministar spoljnih poslova u srijedu razgovarao sa Rubiom – ograničava govor mržnje i dezinformacije na internetu, navodeći da je naučila lekciju iz svoje nacističke prošlosti i da će izopštavati ekstremiste.
Zamjenik predsednika SAD, Džej Di Vens, u govoru u Minhenu u februaru kritikovao je Njemačku zbog odbacivanja krajnje desnice, primjećujući popularnost njene anti-imigrantske poruke.
U eseju u utorak, jedan zvaničnik Stejt departmenta ukazao je na regulacije društvenih mreža i rekao da Evropljani sprovode „sličnu strategiju cenzure, demonizacije i birokratskog naoružavanja“ kao što je viđeno protiv Trampa i njegovih pristalica.
- Ono što ovo otkriva jeste da globalni liberalni projekat ne omogućava procvat demokratije - napisao je Samjuel Samson, viši savjetnik u kancelariji za ljudska prava Stejt departmenta.
Naprotiv, on gazi demokratiju, kao i zapadno nasljeđe, u ime dekadentne vladajuće klase koja se boji sopstvenog naroda.“

Rubio: Nema vize za SAD onima koji kritikuju Izrael

Za više od 1.000 stranih studenata u Sjedinjenim Američkim Državama ukinute su vize ili pravni status posljednjih nedjelja.
Nekoliko studenata podnijelo je tužbe protiv administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, tvrdeći da im je vlada uskratila odgovarajući proces kada im je iznenada oduzela dozvolu da borave i studiraju u SAD.
Akcije američke savezne vlade da ukine pravni status studenata dovele su stotine akademaca u opasnost od pritvora i deportacije. U tužbama protiv Odjeljenja za unutrašnju bezbjednosti, studenti tvrde da vlada nije imala opravdanje da im ukine vizu, ili njihov pravni status.
Vize se mogu ukinuti iz više razloga, ali fakulteti kažu da su neki studenti izdvojeni zbog manjih prekršaja, kao što su saobraćajni i to oni koji su počinjeni u davnoj prošlosti. U nekim slučajevima, studenti kažu da uopšte nije jasno zašto su meta.
U slučaju pritvaranja aktiviste sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku Mahmuda Halila, Trampova administracija ja tvrdila da bi trebalo da bude dozvoljeno da se deportuju i oni koji su učestvovali u propalestinskim demonstracijama.
Ulaznim vizama upravlja Stejt department. Kada dođu u SAD, pravni status stranih studenata nadgleda Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost.
Ranije studentima kojima su ukinute vize bilo je dozvoljeno da zadrže svoj status legalnog boravka i da završe studije. Nedostatak važeće ulazne vize samo je ograničio njihovu mogućnost da napuste SAD i da se vrate, ali su za to mogli ponovo da podnesu zahtjev Stejt departmentu.
Ali, ako je student izgubio status legalnog boravka, rizikuje da ga pritvore imigracione vlasti. Neki studenti su već napustili zemlju, napuštajući studije kako bi izbjegli hapšenje. Predstavnici visokog obrazovanja brinu da bi hapšenja i ukidanje viza mogli obeshrabriti studente u inostranstvu da nastave studiranje u SAD.

1250x600

Američka vlada ukinula vize za više od 1.000 stranih studenata

Danas formirana vladajuća crno-crvena koalicija konzervativnih demohrišćana i socijaldemokrata Njemačke se u koalicionom ugovoru sporazumjela da ukine ubrzanu dodjelu državljanstva imigrantima, koji su se dobro integrisali u njemačko društvo.
Ipak, u danas predstavljenom koaliconom sporazumu demohrišćanske Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) ostaje se pri ranijoj odluci o skraćenju roka za sticanje državljanstva sa osam na pet godina, a ostaje i odluka vlade o priznavanju dvojnog državljanstva. Mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva u Njemačkoj nije postojala do dolaska na vlast SPD, Zelenih i FDP pod kancelarom Olafom Šolcom.
Koalicionim sporazumom buduće vladajuće koalicije predviđeno je, međutim, ograničenje migrantima za spajanje s porodicom ako u Njemačkoj uživaju supsidijarnu zaštitu, dakle nisu azilanti, piše agencija DPA. Takva mogućnost da dovedu porodice postojaće u mandatu nove vlade samo u „izrazito važnim slučajevima“.
Do sada je za najbižu rodbinu osoba s nekom vrstom međunarodne zaštite postojao kontingent od 1.000 dozvola mjesečno za ulazak u Njemačku.
Supsidijarna zaštita nije isto što i izbjeglički status ili azil, ali dozvoljava boravk u Njemačkoj osoba kojima bi povratak u matičnu zemlju mogao da bude opasan ili kojima prijeti nepravda ili tortura.
Sredinom marta ove godine Austrija je donijela odluku da azilantima ukine pravo na spajanje s porodicom, iako je sporno koliko je to u skladu s pravom Evropske unije, konvencijama o ljudskim pravima i uprkos kritikama stručnjaka i nevladinih organizacija.

Njemačka ukida ubrzanu dodjelu državljanstva, ograničava spajanje porodica migranata

SAD će zabraniti izdavanje viza za oko 20 osoba odgovornih za "podrivanje demokratije u Gruziji", uključujući vladine ministre, članove parlamenta i sigurnosne zvaničnike - saopšteno je iz Stejt departmenta.
U saopštenju nisu navedena imena osoba kojima će biti zabranjeno dobijanje američkih viza.
Stotine osoba uhapšeno je u Gruziji otkako su prije gotovo dvije nedjelje izbili noćni protesti protiv odluke vladajuće stranke Gruzijski san da odloži dugogodišnji cilj te bivše sovjetske republike da se pridruži Evropskoj uniji, podsjeća Rojters.
- Sjedinjene Države snažno osuđuju kontinuirano, brutalno i neopravdano nasilje stranke Gruzijski san protiv gruzijskih građana, uključujući demonstrante, predstavnike medija, opozicije, kao i aktiviste za ljudska prava - saopštio je Stejt depertment.
Američko ministarstvo spoljnih poslova je napisalo i da se „pripremaju dodatne akcije, uključujući sankcije, kako bi pozvalo na odgovornost one koji „potkopavaju demokratiju u Gruziji“.

SAD će zabraniti izdavanje viza gruzijskim zvaničnicima zbog podrivanja demokratije

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: viza