The Centre for Civic Education (CCE) stated that the Special State Prosecutor’s Office (SSPO) „is not demonstrating the necessary seriousness and responsibility“ in cases of particular public interest, which, as they note, deepens suspicions of selective enforcement and the possible untouchability of certain structures.
On November 12th of 2024, the CCE filed a criminal complaint with the SSPO against unknown persons for approving a total of 4,9 million euros for the financing of secondary religious schools in the period from 2019 to 2023, contrary to the General Law on Education and Upbringing. The complaint is based on a report by the State Auditing Institution (SAI), which issued a negative opinion on the legality of these payments and pointed to elements of abuse of office.
The CCE recalls that government conclusions, contracts, and annexes on the basis of which the payments were made cannot be legally valid if they are not in accordance with the law. As they state, the SAI found that the Ministry failed to provide a methodology for calculating education costs, thereby preventing transparent and lawful allocation of budget funds and creating room for corruption risks.
Despite the allegations in the complaint and the findings of the SAI, Special Prosecutor Miroslav Turković issued a decision dismissing the complaint, without providing reasons for such a decision.
The CCE assesses that the prosecution’s conduct was superficial, also pointing to errors in the decision itself. They note that the decision mentions a criminal complaint by the Montenegrin Helsinki Committee, although that organization publicly stated that it had not filed any complaint. They also add that the decision does not specify which CCE complaint it refers to, even though there were several, which makes the use of legal remedies more difficult.
As an additional example of negligence, the CCE points out that the decision incorrectly states the date of the supplement to the complaint as December 28th of 2025 - a date that had not yet occurred at the time the decision was issued.
- All of this indicates a lack of dedication to a case involving multimillion-euro unlawful disposal of state budget funds. At the same time, in other cases of significantly smaller financial value, the prosecution acts much faster and more decisively, which raises the question of the existence of a privileged status for certain entities before the SSPO - the CCE stated.
Due to such conduct by Prosecutor Turković, the organization filed a complaint with the Prosecutorial Council, requesting that it establish the facts and assess the work of the SSPO in this case.
The CCE concludes that unlawful disposal of budget funds represents a serious social threat and that they expect the prosecution to act consistently, transparently, and non-selectively.
- Only in this way can public trust be strengthened and ensure that the prosecution fulfills its role as a protector of the public interest and the rule of law – they stated.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CCE: SSPO’s handling of the case of funding religious schools raises the issue of privileged subjects

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) „ne pokazuje potrebnu ozbiljnost i odgovornost“ u predmetima od posebnog javnog interesa, što, kako navode, produbljuje sumnje u selektivnost postupanja i moguću nedodirljivost pojedinih struktura.
CGO je 12. novembra 2024. godine podnio SDT-u krivičnu prijavu protiv NN lica zbog odobravanja ukupno 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u periodu 2019–2023, suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju. Prijava se temelji na Izvještaju Državne revizorske institucije (DRI), koja je dala negativno mišljenje o zakonitosti ovih isplata i ukazala na elemente zloupotrebe službenog položaja.
CGO podsjeća da zaključci Vlade, ugovori i aneksi na osnovu kojih su isplate vršene ne mogu biti pravno valjani ukoliko nijesu u skladu sa zakonom. DRI je, kako navode, utvrdila da Ministarstvo nije dostavilo metodologiju za obračun troškova obrazovanja, čime je onemogućena transparentna i zakonita raspodjela budžetskih sredstava, te stvoren prostor za koruptivne rizike.
Uprkos navodima iz prijave i nalazima DRI-a, specijalni tužilac Miroslav Turković donio je rješenje o odbacivanju prijave, bez obrazloženja razloga za takvu odluku.
CGO ocjenjuje da je postupanje tužilaštva bilo površno, ukazujući i na pogreške u samom rješenju. Navode da se u aktu pominje i krivična prijava Crnogorskog helsinškog komiteta, iako je ta organizacija javno saopštila da prijavu nije podnosila. Dodaju i da rješenje ne precizira na koju prijavu CGO-a se odnosi, iako ih je bilo više, što otežava korišćenje pravnih sredstava.
Kao dodatni primjer nepažnje, CGO navodi da se u rješenju pogrešno navodi datum dopune prijave – 28.12.2025., datum koji u trenutku donošenja akta još nije nastupio.
– Sve ovo ukazuje na nedostatak posvećenosti predmetu koji se odnosi na višemilionsko nezakonito raspolaganje sredstvima iz državnog budžeta. Istovremeno, u drugim predmetima znatno manjeg finansijskog obima tužilaštvo postupa mnogo brže i odlučnije, što otvara pitanje postojanja privilegovanog statusa određenih subjekata pred SDT-om – saopštava CGO.
Organizacija je zbog ovakvog postupanja tužioca Turkovića podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu, tražeći da utvrdi činjenice i ocijeni rad SDT-a u ovom predmetu.
CGO zaključuje da je nezakonito raspolaganje budžetskim novcem ozbiljna društvena opasnost, te da očekuju od tužilaštva da postupa dosljedno, transparentno i neselektivno:
- Samo tako se može ojačati povjerenje javnosti i obezbijediti da tužilaštvo ispuni svoju ulogu zaštitnika javnog interesa i vladavine prava.

CGO: Postupanje SDT-a u slučaju finansiranja vjerskih škola otvara pitanje privilegovanih subjekata

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da je Ministarstvo pravde tokom 2024. godine isplatilo ukupno 1,7 miliona eura srednjim vjerskim školama, bez prethodno utvrđene metodologije za obračun ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika i bez obezbijeđene kontrole namjenskog trošenja sredstava. Revizori su konstatovali i da je finansiranje ovih škola bilo u nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, te preporučili da se buduća sredstva za ovu svrhu planiraju u okviru tog resora.
To je navedeno u Izvještaju o reviziji Prijedloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu (konačni izvještaj).
<h2>SDT još istražuje</h2>
Od sredine oktobra prošle godine, kada je DRI dala negativno mišljenje na finansiranje vjerskih zajednica u Crnoj Gori, a posebno ukazala da su srednje vjerske škole nezakonito finansirane sa 4,9 miliona eura tokom četiri godine, Specijalno državno tužilaštvo još uvijek nije donijelo odluku nakon prijave koju je podnio Centar za građansko obrazovanje.
Uprkos mišljenjima revizora i istrazi tužilaštva, Vlada je ponovo i ove godine opredijelila 1,7 miliona za dvije vjerske privatne škole Medresu ,,Mehmed Fatih“ i Pravoslavnu gimnaziju „Sveti Sava“.
Što je sa tim predmetom, iz SDT nikada nijesu odgovorili Pobjedi, ali ni odgovarali na urgencije koje je slao CGO.
Ono što je javnosti poznato, kada je u pitanju ovaj slučaj, jeste da je 28. marta SDT tražilo od DRI da im dostave izvještaj. Na spori ritam Specijalnog tužilaštva ukazuje i činjenica da je taj izvještaj javno dostupan na sajtu Državne revizorske institucije od 17. oktobra prošle godine, te da su
ga mediji takođe u nekoliko navrata citirali, navodeći odakle su ga preuzeli.
DRI je 12. maja dostavila SDT-u svoj, već objavljeni, „Izvještaj o reviziji o pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore“.
U odgovoru na dopis SDT-a, DRI navodi da je osnov za negativno mišljenje o finansiranju vjerskih srednjih škola to što je u suprotnosti sa Opštim zakonom o vaspitanju i obrazovanju.
Od rebalansa budžeta, koji je usvojen u avgustu prošle godine, finansiranje vjerskih škola, Medrese ,,Mehmed Fatih“ i Pravoslavne gimnazije ,,Sveti Sava“ prebačeno je iz Ministarstva prosvjete koje ih je finansiralo od 2018. godine - u Ministarstvo pravde.
<h2>Vjerske škole ne pravdaju novac</h2>
Prema nalazima DRI u konačnom izvještaju, Ministarstvo pravde je u 2024. godini isplatilo 900.000 eura Gimnaziji „Sveti Sava“ i 800.000 eura Medresi „Mehmed Fatih“.
Iako Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se sredstva za finansiranje srednjih vjerskih škola određuju na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika, broja učenika, koeficijenta programske grupe i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program i područje, utvrđeno je da Ministarstvo nije izradilo metodologiju za obračun ekonomske cijene koštanja obrazovanja.
Revizorima nije dostavljeno obrazloženje, metodologija ni kriterijumi na osnovu kojih su određeni iznosi od 900.000 eura, uplaćenih Gimnaziji „Sveti Sava“, i 800.000 eura, uplaćenih Medresi „Mehmed Fatih“.
Ugovori o finansiranju srednjih vjerskih škola za 2024. godinu, kojima su dodijeljena sredstva za podršku razvoju, unapređenju uslova i sprovođenju obrazovnog programa, ne sadrže odredbu kojom bi se obezbijedila kontrola namjenskog korišćenja sredstava, niti obavezu korisnika da dostavljaju izvještaje o načinu trošenja budžetskog novca. Ministarstvo pravde nije dostavilo dokumentaciju kojom bi potvrdilo da je sprovelo kontrolu namjenskog korišćenja sredstava u ovoj godini.
Državna revizorska institucija navodi da potrošačka jedinica koja finansira srednje vjerske škole mora postupati u skladu sa članovima 138 i 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Preporučeno je da Ministarstvo pravde donese internu proceduru kojom će biti jasno definisan postupak i način blagovremenog vršenja kontrole namjenskog trošenja sredstava dodijeljenih vjerskim školama, u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu Ministarstvu pravde su bila opredijeljena sredstva za podršku vjerskim obrazovnim ustanovama, u okviru programa „Uređenje, nadzor i razvoj svih nivoa obrazovnog sistema“ i aktivnosti „Podrška vjerskim obrazovnim ustanovama“. Na osnovu toga, Ministarstvo pravde je tokom godine izvršilo isplate srednjim vjerskim školama u iznosu od 1,7 miliona eura.
Međutim, prema Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija trebalo je biti nadležno za potpisivanje i praćenje realizacije ugovora o finansiranju i podršci srednjim vjerskim školama za školsku 2024/2025. godinu. Razlog je što srednje vjerske škole predstavljaju dio obrazovnog sistema i posjeduju licence za izvođenje obrazovnih programa izdate od Ministarstva nadležnog za oblast prosvjete.
U prethodnim ugovorima, koje je potpisivalo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, postojao je član koji je omogućavao kontrolu namjenskog korišćenja sredstava od tog ministarstva u svakom trenutku, što u ugovorima iz 2024. godine nije bio slučaj.
Državna revizorska institucija preporučuje Ministarstvu finansija da, prilikom planiranja budžetskih sredstava godišnjim Zakonom o budžetu, sredstva za finansiranje srednjih vjerskih škola opredijeli Ministarstvu prosvjete, s obzirom na to da te škole pripadaju dijelu obrazovnog sistema i posjeduju licence za izvođenje obrazovnih programa, u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.
<h2>Vjerske zajednice bez provjere</h2>
Revizijom je utvrđeno i da je Ministarstvo pravde u 2024. godini izvršilo isplate u iznosu od 376.201,48 eura prema dvanaest vjerskih zajednica, na ime materijalne pomoći za izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju vjerskih objekata, te za aktivnosti kojima se promoviše duhovna i kulturna tradicija Crne Gore. Isplate su odobravane pojedinačnim rješenjima ministra, na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti, dok su vjerske zajednice imale obavezu da dostave izvještaj o utrošku sredstava u roku od pet dana od realizacije aktivnosti.
Revizori su, međutim, utvrdili da Ministarstvo pravde ne posjeduje internu proceduru kojom bi se uredili kriterijumi za odobravanje, procjenu potreba i praćenje trošenja sredstava vjerskim zajednicama. Interni akt koji reguliše ove postupke usvojen je tek 2025. godine, nakon sprovedene revizije.
U izvještaju se navodi i da je Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore iz tekuće budžetske rezerve isplatio 60.000 eura Medžlisu Islamske zajednice Podgorica za izgradnju džamije
Hadrovića, bez propratne dokumentacije i bez obaveze izvještavanja o utrošku sredstava. Dokumentacija o realizaciji isplate dostavljena je tek tokom revizije u aprilu 2025. godine.
Zaključkom Vlade, po prijedlogu Ministarstva pravde, iz tekuće budžetske rezerve izdvojeno je i 200.000 eura za rješavanje prostornih kapaciteta Muzeja islamske kulture i umjetnosti u Podgorici. Ni za ovu isplatu nije priložena dokumentacija niti je propisana obaveza izvještavanja o utrošku sredstava. Revizori su konstatovali da navedene isplate nijesu bile u skladu sa Uputstvom o radu državnog trezora kojim je definisano ovjeravanje i odobravanje plaćanja od potrošačkih jedinica.

1084x550

Ministarstvo pravde bez kontrole kako vjerske škole troše 1,7 miliona eura

Od sredine oktobra prošle godine, kada je Državna revizorska institucija dala negativno mišljenje na finansiranje vjerskih zajednica u Crnoj Gori, a posebno ukazala da su srednje vjerske škole nezakonito finansirane sa 4,9 miliona eura tokom četiri godine, Specijalno državno tužilaštvo još uvijek nije donijelo odluku nakon prijave koju je podnio Centar za građansko obrazovanje. Uprkos mišljenjima revizora i istrazi tužilaštva, Vlada je ponovo i ove godine opredijelila 1,7 miliona za dvije vjerske privatne škole Medresu ,,Mehmed Fatih“ i Pravoslavnu gimnaziju „Sveti Sava“. Pobjeda je nekoliko puta pokušala da dobije odgovore od SDT-a na pitanje u kojoj je fazi ovaj predmet. Posljednji odgovor je bio i prvi, u novembru prošle godine, kada je, nakon podnešene krivične prijave (koju je podnio CGO), iz tog tužilaštva odgovoreno da je „krivična prijava dodijeljena u rad u skladu sa internim pravilima o dodjeljivanju predmeta i godišnjim rasporedom poslova. U toku je izviđaj“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115061148_d3375fe20758a4f494b9cf5333721a3c3ae111322bf3bcd00a68f2a5001f8c0b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241115061148_d3375fe20758a4f494b9cf5333721a3c3ae111322bf3bcd00a68f2a5001f8c0b" data-rendition-name="original" width="1186" height="667" loading="lazy" alt="Medresa ,,Mehmed Fatih“"> <figcaption>Medresa ,,Mehmed Fatih“(Photo: preporod.info)</figcaption> </figure>  CGO je takođe tražio odgovore od SDT-a i uputio urgenciju, ali nijesu dobili odgovor. Ono što je javnosti poznato, kada je u pitanju ovaj slučaj, jeste da je 28. marta SDT tražilo od DRI da im dostave izvještaj. Na spori ritam specijalnog tužilaštva ukazuje i činjenica da je taj izvještaj javno dostupan na sajtu Državne revizorske institucije od 17. oktobra prošle godine, te da su ga mediji takođe u nekoliko navrata citirali, navodeći odakle su ga preuzeli. DRI je 12. maja dostavila SDT-u svoj, već objavljeni, „Izvještaj o reviziji o pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore“. U odgovoru na dopis SDT-a, DRI navodi da je osnov za negativno mišljenje o finansiranju vjerskih srednjih škola to što je u suprotnosti sa Opštim zakonom o vaspitanju i obrazovanju - U periodu 2019-2023. g., iz budžeta Ministarstva nadležnog za oblast prosvjete finansirane su srednje vjerske škole u ukupnom iznosu od 4,9 miliona eura. Finansiranje je vršeno na osnovu čl. 139 stav 7 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji propisuje da se srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa čl. 138 istog zakona. Isplate sredstava vjerskim školama vršene su na osnovu ugovora o finansiranju i aneksa ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade. Međutim, iznos sredstava kojim su finansirane srednje vjerske škole nije određen na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje, što nije u skladu sa čl. 138 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju – pojasnili su SDT-u iz DRI. Istaknuto je da, prema nalazu DRI, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. - Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima. Navedeno nije u skladu sa čl. 139 koji propisuje da se srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa čl. 138 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Zakon u čl. 138 propisuje da ustanova stiče sredstva iz budžeta Crne Gore za jednu školsku godinu na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje – piše u dopisu koji je DRI uputila SDT-u. Oni su postupajućem specijalnom tužiocu Miroslavu Turkoviću u dopisu naveli da je negativno mišljenje nadležnog kolegijuma DRI izraženo u skladu sa članom 80 Uputstva o metodologiji vršenja finansijske revizije i revizije pravilnosti, kojim je propisano da nadležni kolegijum izražava negativno mišljenje kada državni revizor, nakon što prikupi dovoljno adekvatnih revizorskih dokaza, zaključi da slučajevi neusklađenosti, pojedinačno ili zbirno, imaju i materijalan i prožimajući efekat. Tokom protekle četiri godine za vjerske škole uplaćeno je 4,9 miliona eura. Medresa „Mehmed Fatih“ dobila je 3,1 milion, a Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ 1,8 miliona. Od rebalansa budžeta, koji je usvojen u avgustu prošle godine, finansiranje vjerskih škola, Medrese ,,Mehmed Fatih“ i Pravoslavne gimnazije ,,Sveti Sava“ prebačeno je iz Ministarstva prosvjete koje ih je finansiralo od 2018. godine - u Ministarstvo pravde. Osim tog transfera nadležnosti, ništa se drugo nije dogodilo u tom rebalansu za 2024. godinu – iznos je ostao isti - 1,7 miliona eura. Ministar pravde Bojan Božović, nakon nalaza DRI prošle godine, Pobjedi je kazao da će se finansiranje ovih škola posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana. - Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija - rečeno je tada Pobjedi iz Ministarstva pravde. Ministarstvo prosvjete se na ovaj način „oslobodilo“ od samog početka problematičnog finansiranja vjerskih škola, jer ni prvoosnovana medresa, koja se iz budžeta finansira od 2018. godine na prijedlog tadašnjeg ministra prosvjete Damira Šehovića, nije u skladu sa zakonima, jer dio njenog nastavnog kadra nema licence. Prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa Mijajlo Đurić kazao je da ova vjerska škola ne može da dobije licencu jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju. Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete. Finansiranje Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“ takođe je sumnjivo jer, dok se zgrada ne izgradi, djeca se školuju u poslovnim prostorijama u zgradi pod Goricom, ali su ipak dobili licencu od inspektora Vesne Bratić, iako ne ispunjavaju uslove za to, a koji su propisani zakonom i pravilnicma. Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke Vesne Bratić. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjavaju sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu. Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu je 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno-poslovne zgrade ispod Gorice. Za DRI je problematično što Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima. Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program. Upravo je to - koliko košta školovanje jednog đaka, bilo predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Po toj računici, obrazovanje tih đaka košta daleko više nego onih koji uče u državnim školama. Transfer sa Ministarstva prosvjete, koje kontroliše obrazovne institucije u Crnoj Gori, na Ministarstvo pravde, objašnjen je time da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica. A nadzor nad primjenom tog zakona radi organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa - odnosno Ministarstvo pravde. A upravo je Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju definisao kako se vjerske škole finansiraju i koje sve uslove mogu da ispune. Zbog toga je Pobjeda i postavila pitanje resoru pravde - da li su škole sada pod njihovom jurisdikcijom. Kako je rečeno da nijesu, ostaje da je za finansiranje nadležna pravda, a za programe i licence – prosvjeta. Problemi koji se tiču donosilaca odluka u resoru prosvjete vjerovatno nijesu prioritet ovog tužilaštva, ukoliko se uzme u obzir i činjenica da nakon duplog negativnog mišljenja DRI, koje je objavljeno u septembru 2021. godine, a tiče se poslovanje tadašnje ministarke Vesne Bratić, takođe još nema odluke tužioca o raspodjeli oko 19 miliona eura iz budžeta. DRI je tada konstatovala da finansijski izvještaj Ministarstva ne daje istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka, a da utvrđene greške imaju materijalan i prožimajući efekat na finansijski izvještaj.

1250x600

Iz tužilaštva ni glasa o raspodjeli 4,9 miliona eura srednjim vjerskim školama

Opšte stanje u obrazovnom sistemu Crne Gore bolje je nego prethodne četiri godine, ocijenio je za Analitiku nekadašnji ministar prosvjete Slobodan Backović.
Ipak, ističe da su naslijeđeni infrastrukturni problemi, poput nedostatka školskog prostora u Primorskoj regiji i Podgorici, zbog čega škole rade u više smjena, ali i da su još uvijek prisutni trendovi koje su uveli prethodni ministri.&nbsp;
- Klerikalizacija sistema iz vremena ministarke Bratić i kasnije je u školama prisutna preko direktora škola i školskih odbora, kroz zapošljavanje osoba bliskih SPC. Počelo je sa prijetnjama premijera Krivokapića prosvjetnim radnicima na Vili Gorica, u Nikšiću su učenike nagrađivali ikonama, škola iz Bijelog Polja je tražila da dan škole bude Savindan, u kancelarijama školskih direktora pojavile su se ikone, u velikom broju škola obilježava se Uskrs, Aranđelovdan je neradni za neke škole u Podgorici, slijedio je Nikoljdan ka neradni itd. Porodične slave postaju neradni dani za škole. Istovremeno, došlo je do porasta vršnjačkog nasilja u školama - ukazuje Backović.
<h2>Nastavljena politizacija&nbsp;</h2>
Ne treba, kaže, zaboraviti ni politizaciju sistema obrazovanja koja je počela mnogo ranije, a aktuelna je i poslije 2020. godine.&nbsp;
- Promjene zakona o načinu izbora direktora javnih obrazovnih ustanova, opet nepotrebno, centralizuju sistem i otvaraju vrata dodatnoj politizaciji. U EU u većini obrazovnih sistema direktore javnih obrazovnih ustanova biraju školski odbori. Predstavljen je i Nacrt Zakona o visokom obrazovanju sa neizmijenjenom odrednicom da Upravni odbor UCG bira rektora, što dovodi u pitanje autonomnost ove visokoškolske ustanove - stava je Backović.
Dodaje da je najavljena izmjena zakona koji se odnose na sve nivoe douniverzitetskog obrazovanja pa očekuje da se na taj način isprave neodgovarajuća rješenja iz prošlosti koja su nas, podsjeća, dovela na dno evropskih obrazovnih sistema po mnogim indikatorima.&nbsp;
Očekuje i da se u obrazovni sistem vrate decentrelizacija i depolitizacija.&nbsp;
- Izmjene zakona treba da su u skladu sa predviđenim reformskim rješenjima da bi omogućile nihovu implementaciju - kaže Backović.
<h2>Ulaganje u infrastrukturu pozitivni pomak, ali nedovoljno sredstava za narednu godinu</h2>
Sve ovo, dodaje, otežava dinamičan rad Ministarstvu i vraćanje sistema u stabilnije stanje sa kvalitenijim obrazovanjem. Ipak, primjetni su i pozitivni pomaci.
- Sistem je obogaćen novim autobusima za prevoz učenika, računarskom opremom, obnovljeni su sistemi za zagrijavanje škola i postavljeni novi, obnovljene su mnoge školske zgrade. U Zakonu o budžetu za 2025. kapitalnim budžetom, nažalost, nije predviđena gradnja novih školskih objekata, posebno u Podgorici, što će imati za posljedicu odlaganje približavanja savremenim sistemima sa kvalitetnim obrazovanjem i što će uticati na rezultate reforme sistema obrazovanja. Sve zemlje EU imaju cjelodnevne škole, a mi smo daleko od toga sa ovom negradnjom neophodnog školskog prostora. Oko 90% budžetskih sredstava za prosvjeti namijenjeno je zaradama zaposlenih - podsjeća Backović.&nbsp;
Dodaje i da je Ministarstvo prosvjete je u saradnji sa Predstavništvom UNICEF-a i Delegacijom Evropske Unije u Crnoj Gori, kroz projekat "Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore", radilo na izradi sveobuhvatne Strategije za reformu obrazovanja (2025 - 2035).&nbsp;
- Strategija obuhvatilasvenivoedouniverzitetskog obrazovanja. Nacrt Strategije predstavljen je javnosti 13. decembra, a implementacija počinje sljedeće godine.Ali bez odgovarajuće finansijske podrške Vlade, Strategija će biti samo dokument o dobrim željama i namjerama - smatra Backović.
<h2>Vjerske škole moraju da finansiraju osnivači</h2>
Prema njegovim riječima, i u godini za nama vlast je nastavila sa podrškom i finansiranjem vjerskih škola. Sagovornik Analitike smatra da se pitanje vjerskih škola mora drugačije riješti u Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju.&nbsp;
- Trenutna situacija je da jedna vjerska škola nema licencu za rad i status pravnog lica, a druga škola ima licencu koja je nezakonita jer škola nije ispunjavala uslova da je dobije. Ovo je svima očigledno, osim tužiocima koji odbijaju krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja protiv onih koji su predložili i potpisali nezakonitu licencu i onih koji su potpisali nezakonite uplate budžetskih sredstava. Ova škola i danas radi u improvizovanom, neodgovarajućem prostoru dok se školska zgrada za nju gradi i dijelom od 2,7 miliona eura dobijenih nezakonito iz budžeta - ističe Backović.&nbsp;
Podsjeća i da je škola dobila rješenje o licenci 2022, dok je Nacionalni savjet 2023. "donio odluku kojom je utvrđena punovažnost i jednaka vrijednost obrazovnovnog programa Srednje vjerske Gimnazije „Sveti Sava“, sa odgovarajućim javno važećim obrazovnim programom za opšte srednje obrazovanje".&nbsp;
- Ova odluka iz 2023. je bila neophodna prije dobijanja licence 2022. godine! Ono što posebno zabrinjava je da se obje škole finansiraju iz javnih sredstava, bahato bez zakonskog osnova. Na kraju su ove škole, nedavno, finansirane za 2024. godinu preko Ministarstva pravde bez pozivanja na zakonski osnov za to, jer ga i nema - kaže on.
Dodaje i da vjerske škole moraju da finansiraju osnivači.&nbsp;
- Država ne može to da radi sredstvima iz budžeta na osnovu bilo kakvog dogovora ili ugovora jer je to protivuustavno. Očekujem da se Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju uskladi sa Ustavom i ukine mogućnost budžetskog finansiranja vjerskih škola - kaže Backović.&nbsp;
Crna Gora kao sekularna država ne može, naglašava sagovornik Analitike, da finansira rad vjerskih škola kao što to rade Slovenija i Sjedinjene Američke Dražave. U skladu sa tim, podsjeća i da je dosadašnje finansiranje vjerskih škola u Crnoj Gori bilo ne samo da je nezakonito, već i protivno Ustavu.
- Zabrinjavajuće je da to ne vide pravosudni organi koji su dužni da štite zakone i Ustav, posebno Ministarstvo pravde koje evo učestvuje u finansiranju vjerskih škola, odnosno vjerskih djelatnosti - zaključuje Backović.

Backović: Problem finansiranja vjerskih škola i dalje bez rješenja

Medresa ,,Mehmed Fatih“ i dalje nije na listi licenciranih srednjih škola u Crnoj Gori, prema informacijama dostupnim na sajtu Vlade.
Ta vjerska srednja škola se finansira iz budžeta i od 2019. godine je dobila 3,1 milion eura, prema nalazu Državne revizorske institucije.
Pobjeda očekuje od Ministarstva prosvjete odgovore zbog čega na spisku licenciranih privatnih škola nema Medrese.
Sredstva za finansiranje Medrese uplaćena su na račun Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori. Medresa se iz budžeta finansira od 2018. godine, a prvi ugovor sa njom je potpisao Damir Šehović, tadašnji ministar prosvjete.
DRI je uvidom u Glavnu knjigu trezora utvrdila da je ta škola do 2021. godine iz budžeta primala 50.000 eura na mjesečnom nivou. Naredne, 2022. godine, Medresa je dobila 800.000 eura za tu i 2023. godinu.
<h2>Akreditovani za izvođenje vjerske nastave</h2>
Bivši ministar prosvjete Miomir Vojinović je prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine kazao da Medresa nema licencu. Licencu, kazao je tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa Mijajlo Đurić, ova vjerska škola ne može da dobije jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju.
Medresa je, prema ugovoru sa Vladom, akreditovana za izvođenje vjerske nastave, a izvodi javno važeći program usvojen od Nacionalog savjeta – ali bez licence cjelokupnog nastavnog kadra.
Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete.
Mešihat Islamske vjerske zajednice se 2017. godine obratio Ministarstvu prosvjete zahtjevom kojim je tražio da se Medresa finansira iz budžeta Crne Gore uz obrazloženje da škola izvodi javno važeći program od 2015. godine.
Prema odredbama člana 139 stav 3, srednja vjerska škola koja izvodi javno važeći obrazovni program može se finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa članom 138 pod istim uslovima koji su propisani za javne ustanove.
Vlada Crne Gore je 15. marta 2018. godine donijela zaključak kojim je prihvatila ugovor o finansiranju SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“, zaključen između Ministarstva prosvjete i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, i zadužila Ministarstvo prosvjete da za potrebe realizacije ovog ugovora isplati SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“ sredstva u iznosu od 500.000 eura.
Ugovor o finansiranju po Zakonu je Vlada mogla samo da potpiše sa školom-Medresom da je ova imala licencu i imala status pravnog lica (član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom.")
Iako se prema Zakonu o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se ustanova, nakon dobijanja rješenja o licenciranju, upisuje u Centralni registar privrednih subjekata i stiče svojstvo pravnog lica, u ovom slučaju to nije Medresa, već Mešihat.
<h2>Program verifikovan retroaktivno</h2>
Druga privatna srednja vjerska škola, Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ se nalazi na listi licenciranih srednjih škola Ministarstva prosvjete. Ona je iz budžeta za dvije godine postojanja dobila 1.800.000. Ugovor sa Vladom je potpisala gimnazija, a ne njen osnivač Mitropolija SPC.
Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke Vesne Bratić. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjava sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu.
Osim toga, u vrijeme kada je školi „Sveti Sava“ data licenca, Nacionalni savjet za obrazovanje nije bio formiran, a Ministarstvo se pravdalo time da će se nastava izvoditi po javno važećem programu koji je taj savjet ranije propisao za ostale gimnazije, te da nema potrebe da bude posebno analiziran za tu školu.
Nacionalni savjet za obrazovanje je tek 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio da je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to - katihizis i crkveno pjevanje.
Izgradnja gimnazije ,,Sveti Sava“ je još uvijek u toku, pa je ove godine upisana i druga generacija đaka, tako da ih je sada 44.
Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i da je najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno poslovne zgrade ispod Gorice.
<h2>DRI dala izvještaj, čeka se SDT&nbsp;</h2>
Finansiranje obje vjerske škole je nezakonito, potvrdila je Državna revizorska institucija. Zbog toga je Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije tri dana podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv N. N. lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrila isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.
To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore.
DRI je utvrdila da finansiranje nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog zakona na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.
- Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu – istakli su iz CGO.
Smatraju da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju o finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a.
Koliko košta školovanje jednog đaka u vjerskoj školi bilo je predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Kada se budžet tih škola uporedi sa javnim srednjim školama i brojem učenika u njima, dobija se iznos koji potvrđuje da država mnogo više ulaže u srednjoškolce koji pohađaju vjerske obrazovne ustanove.
DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Revizori ističu da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.
Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.
A da školovanje svakog đaka ne košta isto, može se vidjeti i na primjeru broja učenika u školama u odnosu na novac koji dobijaju. Prema riječima direktora gimnazije „Sveti Sava“ Jugoslava Blagojevića, prve godine tu školu je pohađalo 12 učenika, dok su ove godine upisana 44 učenika. Medresa „Mehmed Fatih“, koja postoji znatno duže, sada ima oko 360 učenika.
Akademik Slobodan Backović je tačno prije dvije godine napravio računicu. Tako je 2022. godine, ulaganje u obrazovanje u Crnoj Gori izgledalo ovako, prema njegovim proračunima:
- Medresa je od 2018, uključujući i ovogodišnja sredstva, dobila iz budžeta 2.800.000 €. Fakultet za crnogorsku jezik ove godine dobio je 540.000 eura, Ispitni centar 768.306, Centar za stručno obrazovanje 640.678, Zavod za školstvo 1.430.796 eura. Medresa i škola ,,Sveti Sava“ zajedno su ove godine dobile iz budžeta dobile tri puta više od Fakulteta za crnogorski jezik, više nego Ispitni centar i Centar za stručno obrazovanje zajedno i više od krovne obrazovne institucije Zavoda za školstvo. Može li neko imati logično objašnjenje kako ove dvije vjerske škole mogu imati veći budžet od Zavoda za školstvo?- pitao se prije dvije godine nekadašnji ministar prosvjete
Pobjeda je nedavno objavila da je prilikom rebalansa budžeta u avgustu ove godine odlučeno da 1,7 miliona eura za finansiranje vjerskih škola da Ministarstvo pravde, a ne Ministarstvo prosvjete, kao što je to dosad bio slučaj.
Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.
Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović.
- Nakon što Vlada Crne Gore donese o predmetnom pitanju konačnu odluku, o istoj ćete biti blagovremeno obaviješteni – kazali su iz tog ministarstva, odgovarajući na pitanja Pobjede.

I sa licencom, a i bez nje, vjerske škole se nezakonito finansiraju

Povod za ovaj tekst je rebalans Budžeta i dislociranje sredstava za vjerske škole u Budžet Ministarstva pravde. Pobjeda je objavila 10. novembra odličan, analitičan i opširan članak o tome.
&nbsp;Interesantno kako se iz Ministarstva pravde to dislociranje opravdava. &nbsp;Izjavili su za Pobjedu: ".. da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica." a da &nbsp;se u tom istom Zakonu saradnja pominje samo jedan put u članu 9, stav 2: "Odnosi između države i vjerskih zajednica zasnivaju se na uzajamnom razumijevanju i saradnji, posebno u oblasti karitativne, socijalne, zdravstvene, obrazovne i kulturne djelatnosti."
&nbsp;U članu 56 istog Zakona propisuje se: "Vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom." Obratite pažnju na: "srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom".
&nbsp;Do sada je za finansiranje vjerskih škola bio nadležan Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju u kojem je propisano, član 139: "Srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu se finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa članom 138 ovog zakona." a u članu 138 Opšteg zakona se određuje kako se izračunava iznos sredstava koji se dodjeljuje školi: "na: osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje."
&nbsp;Ovaj član (138) Opšeg zakona propisuje i uslov za finansiranje privatnih (pa i vjerskih) škola: "Privatna ustanova koja izvodi javno važeće obrazovne programe može da se finansira iz budžeta Crne Gore u skladu sa ovim zakonom, ako: 1) izvodi obrazovni program od prvog do završnog razreda školovanja;" Medresa je počela da dobija sredstva iz budžeta tek kada je ispunila ovaj uslov, a škola "Sveti Sava" je počela da dobija sredstva, uz ignorisanje ovog uslova, i kada nije imala učenika 2021. godine (po Vojinoviću za osnivanje). Ovaj uslov neće ispuniti još za dvije godine. Imaju nastavu samo u prvom i drugom razredu.
&nbsp;Nažalost Medresa nije dobila licencu pa nije mogla zakonito ni dobijati sredstva iz Budžeta. Nema je u Vladinom spisku licenciranih privatnih srednjih škola (<a href="https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a">https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a</a>). Iako nema licencu, pa zbog toga ni status pravnog lica, Medresa se finansirala preko Ugovora sa Mešihatom islamske zajednice u Crnoj Gori od 2018. godine. Članom 139 Opšteg zakona propisano je da: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom", što znači da je ugovor sa Mešihatom bio mimo zakona.
&nbsp;Posebno zabrinjavajuće je to da su Medresa i škola "Sveti Sava" finansirane preko Ministarstva prosvjete koje je ignirisalo Medresino nemanje licence i neizvođenje programa od prvog do završnog razreda škole "Sveti Sava", ne određujući sredstva objema školama na osnovu broja učenika i cijene obrazovanja učenika. Sve mimo Zakona!
&nbsp;U izvještaju DRI o reviziji o finansiranju vjerskih škola se navodi: "Ministarstvo nije prezentiralo (dostavilo) državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene koštanja &nbsp;obrazovanja učenika za svaki obrazovni program, u skladu sa normativima i standardima, koju je dužno da donese u skladu sa članom 138 Zakona." Može se zaključiti da je nijesu dostavili (metodologiju) jer je nemaju.
&nbsp;Sada treba iz Ministarstva pravde da objasne kako oni mogu na osnovu svega navedenog finansirati rad vjerskih škola. To su ipak "škole" a rad škola se uvijek finansirao preko Ministarstva prosvjete. Kako se može desiti da to radi Ministarstvo pravde je veoma neobično i čudno, kada škole ne ispunjavaju zakonske uslove za finansiranje. Može li Ministarstvo pravde ove škole finansirati kako propisuje član 56 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica? Može li Ministarstvo pravde finansirati privatnu školu koja nema licencu za rad kao što je Medresa i školu koja ima lažnu licencu i ne realizuje program od prvoh do posljednjeg razreda kao što je škola "Sveti Sava"? Može li Ministarstvo pravde gaziti Zakon?
&nbsp;Ako se pogleda Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, vidjećete da Direktorat za saradnju sa vjerskim zajednicama ima dvije direkcije: Direkciju za registraciju i vođenje Jedinstvene evidencije vjerskih zajednica i Direkciju za podršku vjerskim zajednicama. U opisu rada ovog Direktorata ne pominju se vjerske škole, posebno njihovo finansiranje. Otkuda i na osnovu kog pravnog propisa se pojavilo mišljenje da je Ministarstvo pravde odgovorno za finansiranje vjerskih škola a Ministarstvo prosvjete za njihove obrazovne programe? Može li se sve to sakriti pod saradanjom Vlade sa vjerskim zajednicama i odlukom Vlade da se finansiranje vjerskih škola prebaci na Ministarstvo pravde? Ne treba zaboraviti da član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom."
&nbsp;Može li se iz budžeta finansirati privatna škola kao što je škola "Sveti Sava" u kojoj su svi nastavnici angažovani (iz izvještaja Odsjeka inspekcije rada) preko ugovora o djelu, da direktor Jugoslav Blagojević kao penzioner ne može da bude direktor, da nastavnici vjerskih predmeta nemaju licencu za rad? &nbsp;Školska zgrada se još gradi, škola ne ispunjava propisane uslove za dobijanje licence.
&nbsp;Sva dosadašnja dešavanja sa finansiranjem vjerskih škola su nasilje nad zakonom i zdravim razumom. Jedino objašnjenje da je sve rezultat nekog dogovora, koji se krije, između nekog iz aktuelne vlasti i Mešihata i vlasti i Mitrpolije SPC. I ova novost da će Ministarstvo pravde biti odgovorno za finansiranje vjerskih škola je opet stvar nekog dogovora, nije Zakona. Vjerovatno da bi se opet zaobišao Zakon.
&nbsp;Dogovor o finansiranju škole "Sveti Sava", Vlada-Mitropolija SPC, vjerovali ili ne, štiti i jedan od tužilaca SDT. On opravdava kao zakonitu dodjelu sredstava za osnivanje vjerskoj školi "Sveti Sava" sa tim da u Opšem zakonu o obrazovanju i vaspitanju: "....ne postoji u citiranom zakoniku imperativna zabrana dodjele sredstava za osnivanje škole, to su prijavljeni u konkretnom tumačili zakon po slobodnom uvjerenju, a suprotno &nbsp;navodima krivične prijave, sa kojih razloga smatram da ne postoji protivpravnost u ovakvom tumačenju zakona....".
&nbsp;Znači, u Zakonu je propisano kako se i kada može finansirati vjerska škola. Ti propisi se mogu ignorisati kao da ne postoje. &nbsp;U tom Zakonu ne postoji zabrana za dodjelu sredstava za osnivanje škole, pa tumačenjem zakona po slobodnom uvjerenju, možete dodijeliti školi sredstva da se osnuje? Nije nezakonito to da je sve urađeno protivno propisanim normama Zakona koje ste ignorisali kao da ne postoje?

Bezakonje se nastavlja

Centar za građansko obrazovanje podnio je danas Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.
Iz ove nevladine organizacije su kazali da je to urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom.
- Što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore - ističu iz Centra za građansko obrazovanje.
Kako su precizirali, član 139 stav 3 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se samo srednje vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe mogu finansirati iz budžeta Crne Gore.
- Odobrenje ovih isplata nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog Zakona na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje - kazali su iz CGO.&nbsp;
Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je, kako ocjenuju, da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu.
&nbsp;- CGO cijeni da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju u finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a - poručili su iz ove nevladine organizacije.

CGO podnio SDT-u krivičnu prijavu zbog isplate 4,9 miliona eura za finansiranje vjerskih škola

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: vjerske-skole