Istraživanje je pokazalo da više od 20 odsto videa koje algoritam Jutjuba (Youtube) prikazuje novim korisnicima čini takozvani "AI otpad", odnosno nekvalitetni sadržaj generisan vještačkom inteligencijom, dizajniran za prikupljanje pregleda.
Kompanija "Kapwing" anketirala je 15.000 najpopularnijih Jutjub kanala na svijetu i otkrila da 278 od njih sadrži samo AI otpad.
Prema procjenama, ovi AI kanali su zajedno prikupili više od 63 milijarde pregleda i 221 milion pretplatnika, generišući oko 117 miliona dolara prihoda svake godine.
Analiza Gardijana ove godine otkrila je da je gotovo 10 odsto najbrže rastućih Jutjub kanala plod vještačke inteligencije, gomilajući milione pregleda uprkos naporima platforme da obuzda neautentični sadržaj.
Kanali koje je pronašao "Kapwing" su globalno distribuirani i gledani. Imaju milione pretplatnika - u Španiji 20 miliona ljudi prati trendovske AI kanale. AI kanali imaju 18 miliona pratilaca u Egiptu, 14,5 miliona u SAD-u i 13,5 miliona u Brazilu.
The AI World, sa sjedištem u Pakistanu, sadrži kratke filmove o katastrofalnim poplavama u Pakistanu generisane vještačkom inteligencijom, s naslovima poput "Poor People", "Poor Family" i "Flood Kitchen". Mnogi od ovih videa su snimljeni uz zvučnu podlogu. Kanal ima 1,3 milijarde pregleda.
Teško je tačno reći koliko su ovi kanali značajni u poređenju s ogromnim morem sadržaja koji se već nalazi na Jutjubu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Milioni pregleda i prihoda: Istraživanje otkrilo da AI otpad preplavljuje Jutjub

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E donosimo aktuelne i inspirativne teme koje se tiču svakodnevice ali i budućnosti. 
Govorimo o vještačkoj inteligenciji i način na koji mijenja naš život, biznis i način rada, te da li predstavlja prijetnju ili priliku za ljudsku radnu snagu. 
Analiziramo koliko je diplomatija važna za jednu državu i kakvu ulogu ima u savremenim globalnim odnosima. 
Donosimo i ekonomske prognoze: kakva nas 2026. godina očekuje u ekonomskom smislu i šta to znači za građane i tržište rada. 
Za sam kraj, opuštamo se uz ukusne i kreativne recepte koje priprema Sandra Manojlović. 
Kao i svakog vikenda, pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

500x500

1250x600

1084x550

Vikend popodne: Kako nam vještačka inteligencija mijenja život, kakve su ekonomske prognoze za 2026...

OpenAI pregovara s Amazonom o potencijalnom ulaganju i sporazumu o korišćenju njihovih čipova za vještačku inteligenciju, potvrdio je CNBC.
Detalji su fluidni i još podložni promjenama, ali ulaganje bi moglo premašiti deset milijardi USD, prema osobi upoznatoj s temom koja je tražila da ostane anonimna jer su razgovori povjerljivi. The Information prvi je izvijestio o potencijalnom dogovoru.
Razgovori dolaze nakon što je OpenAI u oktobru završio restrukturiranje i formalno iznio detalje svog partnerstva s Microsoftom, dajući mu veću slobodu prikupljanja kapitala i partnerstva s kompanijama u širem ekosistemu vještačke inteligencije, prenosi SEEbiz.
Microsoft je uložio više od 13 milijardi USD u OpenAI i podržava kompaniju od 2019. godine, ali više nema pravo prvokupca da bude OpenAI-jev dobavljač računarskih usluga, prema saopštenju iz oktobra. OpenAI sada takođe može razvijati neke proizvode s trećim stranama.
Amazon je uložio najmanje osam milijardi USD u konkurenta OpenAI-a, Anthropic, ali ovaj div e-trgovine mogao bi pokušati proširiti svoju izloženost na procvatu generativnog tržišta vještačke inteligencije. Microsoft je preduzeo sličan korak i prošli mjesec najavio da će uložiti do pet milijardi USD u Anthropic, dok će Nvidia uložiti do deset milijardi USD u startup.
Amazon Web Services dizajnira vlastite AI čipove od otprilike 2015. godine, a hardver je postao ključan za AI kompanije koje pokušavaju trenirati modele i zadovoljiti rastuću potražnju za računarstvom. AWS je 2018. najavio svoje Inferentia čipove, a ranije ovog mjeseca najnoviju generaciju svojih Trainium čipova.
OpenAI je posljednjih mjeseci preuzeo više od 1,4 biliona USD obaveza za infrastrukturu, uključujući sporazume s proizvođačima čipova Nvidia, Advanced Micro Devices i Broadcom. Prošli mjesec OpenAI je potpisao ugovor o kupovini kapaciteta od AWS-a u vrijednosti od 38 milijardi USD, što je njegov prvi ugovor s vodećim proizvođačem cloud infrastrukture.
U oktobru je OpenAI finalizovao sekundarnu prodaju dionica u ukupnom iznosu od 6,6 milijardi USD, omogućujući sadašnjim i bivšim zaposlenima prodaju dionica po vrijednosti od 500 milijardi USD.

OpenAI pregovara s Amazonom o ulaganju većem od deset milijardi dolara

Prošle godine, više od 18.000 starijih osoba koje žive sa demencijom napustilo je svoje domove i odlutalo po Japanu, a oko 500 njih je kasnije pronađeno mrtvo, prenijela je britanska televizijska mreža BiBiSi (BBC) u tekstu da u Japanu vlada "kriza demencije".
Policija je navela da se broj takvih slučajeva udvostručio od 2012. godine, što ukazuje na rastući pritisak na Japan poznat po dugovječnosti stanovništva.
Krizu dodatno pogoršava smanjenje radne snage i stroga ograničenja za strane radnike koji dolaze da pružaju njegu.
Japanska vlada je identifikovala demenciju kao jedan od svojih najhitnijih političkih izazova, a Ministarstvo zdravlja procjenjuje da će troškovi zdravstvene i socijalne zaštite povezani sa demencijom dostići 14 biliona jena (90 milijardi dolara) do 2030. godine - u odnosu na devet biliona jena u 2025. godini.
U svojoj najnovijoj strategiji, vlada planira zaokret ka tehnologiji kako bi ublažila pritisak.
<h2>GPS, roboti, obavještenja...</h2>
Širom zemlje, ljudi usvajaju sisteme zasnovane na GPS-u kako bi pratili one koji lutaju.
Neki regioni nude GPS oznake koje mogu upozoriti vlasti u trenutku kada osoba napusti određeno područje.
U nekim gradovima, radnici u prodavnicama mješovite robe dobijaju obavještenja u realnom vremenu, svojevrsnu mrežu bezbjednosti zajednice koja može da locira nestalu osobu u roku od nekoliko sati.
Kompanija Fušicu AI Gait koristi vještačku inteligenciju za analizu držanja tijela i obrazaca hodanja, otkrivajući rane znake demencije – pomijeranje nogu tokom hodanja, sporije okrete ili teškoće sa stajanjem – praveći skeletne snimke koje lkekari mogu da koriste tokom rutinskih pregleda.
- Rano otkrivanje bolesti povezanih sa starenjem je ključno. Ako ljekari mogu da koriste podatke o snimanju pokreta, mogu ranije da intervenišu i pomognu ljudima da duže ostanu aktivni - rekao je portparol kompanije Hidenori Fudživara.
U međuvremenu, istraživači na Univerzitetu Vaseda razvijaju AIREC, humanoidnog robota od 150 kilograma dizajniranog da bude njegovatelj "budućnosti".
Može da pomogne osobi da obuče čarape, muti jaja za omlet i savija veš.
Naučnici sa Univerziteta Vaseda se nadaju da će AIREC u budućnosti moći da presvlači ljude i spriječi dekubituse kod pacijenata, koji se malo kreću.

Japan se suočava s krizom demencije: Roboti i vještačka inteligencija priskaču u pomoć

U Budilniku na Televiziji E povodom Međunarodnog dana volontera pitamo da li su građani Crne Gore spremni da pomognu i koliko je volonterizam zaista prisutan u našem društvu? 
Govorimo i o početku distribucije prvog izdanja časopisa na romskom jeziku. 
Biće riječi o tome ima li Crna Gora potencijala da postane lider u eri vještačke inteligencije i koliko smo spremni za izazove koje ona nosi
Analiziramo i koliko je program CNP-a prilagodljiv osobama sa oštećenjem sluha i šta je potrebno unaprijediti kako bi kultura bila dostupna svima.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

AI može unaprijediti zdravstvenu dijagnostiku, istraživanja u molekularnoj medicini, procese u obrazovanju, kao i uslove za razvoj inovacionih biznisa u Crnoj Gori, kazali su na jučerašnjoj drugoj nacionalnoj konferenciji “AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova”.
Na panelu „Primjena AI u obrazovanju, zdravstvu i drugim djelatnostima“, učesnici odnosno stručnjaci iz različitih oblasti govorili su o uticaju i potencijalu vještačke inteligencije u Crnoj Gori. Oni su istakli važnost etičke upotrebe tehnologija, jačanje digitalnih vještina i stvaranje institucionalnih pretpostavki za širu primjenu vještačke inteligencije u različitim sektorima.
<h3>Ždralević: Vještačka inteligencija postaje nezamjenjiv alat u molekularnoj onkologiji</h3>
Dr Maša Ždralević, naučna saradnica Instituta za napredne studije i šefica Laboratorije za molekularnu medicinu Medicinskog fakulteta UCG, istakla je da savremena molekularna onkologija ulazi u fazu snažne integracije sa vještačkom inteligencijom, posebno u oblastima rane detekcije i personalizacije terapije za oboljele od karcinoma.
Kao molekularni biolog, dr Ždralević se bavi proučavanjem mehanizama koji stoje u osnovi razvoja i agresivnosti tumora, uključujući metaboličko reprogramiranje ćelija raka. Kako objašnjava, promjene u metabolizmu tumora mogu ukazati na njegovu sposobnost metastaziranja, a analize poput tečne biopsije i mikro-RNK profila predstavljaju sve značajnije komplementarne alate postojećim metodama ranog otkrivanja.
- Danas je već jasno da vještačka inteligencija nije samo predmet spekulacije – razvijeni modeli i algoritmi pomažu u obradi podataka koje mi generišemo u laboratoriji. Integracija širokih omičkih skupova podataka, poput transkriptomike, proteomike, metabolomike i lipidomike, sa kliničkim i demografskim informacijama, omogućava otkrivanje obrazaca koje ljudsko oko ne može da uoči- &nbsp;kazala je ona.
Poseban izazov, navodi Ždralević, predstavlja analiza metaboloma – trenutnog presjeka svih metabolita u organizmu – koji može ukazati na postojanje patologije.&nbsp;
- Kada se deset različitih omika spoji sa kliničkim podacima, to je količina informacija koju jedan istraživač ne može obraditi. Tu AI modeli imaju presudnu ulogu- kazala je.
Naglašava da su već dostupni naučni radovi koji pokazuju visoku tačnost algoritama u predviđanju rizika, odgovora na terapiju ili pojave rezistencije kod najčešćih tipova karcinoma, poput raka dojke, pluća i debelog crijeva. Integracija digitalizovanih patoloških slika sa podacima iz prostorne transkriptomike omogućava razvoj preciznih prognostičkih modela koji mogu pomoći ljekarima u donošenju terapijskih odluka.
Dr Ždralević otkriva da su istraživači iz Crne Gore nedavno predali projekat u oblasti primjene AI u molekularnoj onkologiji, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, zasnovan na domaćim podacima. „Nadamo se prilici da ovaj projekat realizujemo, jer smatramo da je ovo pravac kojim se moramo kretati.“
Kao jedan od ključnih potencijala AI, navodi i razvoj novih biomarkera iz tečne biopsije, koji omogućavaju otkrivanje bolesti prije pojave kliničkih simptoma. „To je trenutak kada se najviše može učiniti za pacijenta“, kaže ona.
Upozorava, međutim, na važnost opreza: modeli zahtijevaju validne biološke hipoteze, kvalitetne kohorte pacijenata i rigoroznu validaciju na različitim populacijama.&nbsp;
- Ne smijemo AI posmatrati kao magični ključ. Potrebno je vrijeme da se ovi modeli trajno integrišu u kliničku praksu – ali oni već sada imaju nezamjenjivu ulogu- poručila je Ždralević.
<h3>Radović: Vještačka inteligencija ključna za rasterećenje ljekara i skraćenje listi čekanja</h3>
Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Aleksandar Radović, poručio je da vještačka inteligencija postaje neophodan alat u modernom zdravstvenom sistemu, posebno zbog dramatičnog rasta broja pacijenata i složenosti savremene dijagnostike.
- Pripadamo generaciji ljekara koja je radni vijek započela u analognom dobu. Dolaskom digitalizacije bili smo oduševljeni, ali je ona istovremeno stvorila nove izazove — broj pacijenata raste brže nego što mi kao struka možemo da odgovorimo- kazao je Radović.
Broj kontakata sa pacijentima u KCCG-u porastao je sa oko 700–800 hiljada na čak 1,8 miliona godišnje, dok potrebe za dijagnostikom rastu sa svakim novim aparatom i metodom. Istovremeno, broj medicinskog kadra ne prati taj trend.
<h3>AI već skraćuje vrijeme dijagnostike</h3>
Radović naglašava da se vještačka inteligencija već koristi u radiologiji, gdje značajno ubrzava rad ljekara.
- Dok ljekaru za analizu CT ili MR snimka treba 15 do 40 minuta, uz pomoć AI informaciju dobija već nakon pet minuta- objašnjava on. „To je ogromna pomoć, ali se otvara i pitanje etike — da li AI smije donositi konačne odluke o tome da li je pacijent bolestan?“
U patologiji je KCCG, uz podršku Fonda za inovacije, pokrenuo projekat digitalne analize patohistoloških preparata. Po završetku projekta, AI bi trebalo da označi ćelije koje odstupaju od normale, a patolog donosi konačnu dijagnozu.
<h3>Administrativno opterećenje – najveći problem</h3>
Prema riječima Radovića, ljekari danas više vremena provode pred monitorom nego u kontaktu s pacijentom.
- Informacioni sistemi su nam pomogli, ali i opteretili. Ljekar danas pola pregleda provede gledajući u ekran. To narušava odnos pacijent–ljekar- navodi direktor KCCG-a.
Naglašava da su u Evropi ti problemi još izraženiji — pacijenti dolaze sa unaprijed postavljenim ‘dijagnozama’ koje pronalaze na internetu, što dodatno komplikuje proces liječenja.
<h3>Vještačka inteligencija kao rješenje za liste čekanja</h3>
Radović smatra da su najveće mogućnosti AI upravo u organizaciji zdravstvenog sistema, prije svega u automatizaciji zakazivanja i smanjenju gubitka termina.
Nakon uvođenja SMS podsjetnika, KCCG je smanjio broj propuštenih pregleda za oko 100.000 u odnosu na prethodnu godinu.
- To je bio jednostavan sistem. Zamislite šta možemo postići kada AI bude upravljala slobodnim terminima u realnom vremenu, pozivala pacijente i optimizovala kompletnu mrežu upućivanja između primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa- ističe Radović.
Upozorava da se trenutno čak 70% pacijenata liječi na tercijarnom nivou, što drastično opterećuje KCCG i finansijski sistem, iako većina može biti zbrinuta na primaru.
<h3>Prevencija i organizacija – polje koje AI može transformisati</h3>
Radović naglašava da AI može pomoći u boljoj edukaciji, jačanju preventivne medicine i sprečavanju nepotrebnog opterećenja sistema, ali uz stroga ograničenja kada je riječ o donošenju medicinskih odluka.
- Vještačka inteligencija može mnogo, ali mora biti jasno definisano gdje joj je mjesto. U administraciji i organizaciji — neograničeno. U dijagnostici — kao alat. U donošenju odluka — strogo kontrolisano- kazao je.
Direktor poručuje da će KCCG, ukoliko se trenutni projekti pokažu uspješnim, pokrenuti šire inicijative i koristiti potencijal AI kako bi zdravstveni sistem bio efikasniji i dostupniji građanima.
<h3>Pavićević: Bez podataka i matematike nema ozbiljne vještačke inteligencije u Crnoj Gori</h3>
Milutin Pavićević, osnivač start-upa Zuno i asistent na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), poručio je da Crna Gora ima izuzetnu šansu u oblasti vještačke inteligencije zahvaljujući kvalitetnom kadru na univerzitetima, ali da nas niska kultura odnosa prema podacima i nedovoljno snažno matematičko obrazovanje ozbiljno ograničavaju.
Govoreći o razvoju obrazovanja za vještačku inteligenciju, Pavićević je podsjetio da je taj proces u Crnoj Gori u velikoj mjeri počivao na entuzijazmu pojedinaca.
- Naš obrazovni sistem, kad je vještačka inteligencija u pitanju, ali i ranije kad su programiranje i informatika u pitanju, počivao je na tome da entuzijazam jednog pojedinca pokrene određene stvari na univerzitetima, pa da se to godinama sistematizuje u znanje i praksu- kazao je on, podsjetivši na ulogu profesora Krstajića i osnivanje CE smjera 2001. godine sa profesorom Goranom Šukovićem.
Kao veliku prednost, istakao je to što danas „na gotovo svim univerzitetima i fakultetima koji se bave vještačkom inteligencijom“ postoje ljudi koji nose razvoj ove oblasti – od Aleksandra Plamenca, Igora Jovančevića i Sava Tolmovića na PMF-u, preko Vese Popović Bugarin na ETF-u, do Stevana Čakića na UDG-u.
AI ne smije postati „religija“
Pavićević upozorava da vještačka inteligencija ne može biti znanje koje se „jednom nauči na fakultetu“, već oblast u kojoj je neophodno trajno učenje i sve dublje razumijevanje.
- Stvara se sve veći jaz između ljudi koji zaista znaju da čitaju i pišu kod, razumiju modele i bave se objašnjivošću i predvidivošću AI sistema – i onih koji vještačku inteligenciju posmatraju kao magiju i oslanjaju se isključivo na velike jezičke modele- istakao je on.
U tom kontekstu posebno je naglasio ulogu naprednih programa obrazovanja, poput postdiplomskih studija, međunarodnih škola mašinskog učenja i institucija kao što su Nacionalni centar kompetencija i slične inicijative, koje bi trebalo da omoguće mladim ljudima usavršavanje u zemlji i inostranstvu.
- Ti ljudi su nam potrebni da vještačka inteligencija ne bi postala religija u smislu ‘ja vjerujem ChatGPT-u’. Moramo da znamo šta radimo, a ne samo da koristimo alate- poručio je Pavićević.
<h3>AI kao nova informatika – dio svačijeg posla</h3>
Pavićević smatra da će vještačka inteligencija postati „sljedeća informatika“ – nešto što svaki profesionalac mora makar osnovno da razumije.
Podsjetio je na otpor koji je postojao kad se očekivalo da „IT kadar vodi elektronske dnevnike“, a danas se podrazumijeva da svako ima osnovnu digitalnu pismenost.
- Nadam se da ćemo ovaj put biti pametniji – da već na fakultetima i u prvim godinama rada objasnimo ljudima da je rad sa vještačkom inteligencijom, makar u smislu prompt inženjeringa i razumijevanja šta od nje možemo da očekujemo, sastavni dio svačijeg posla- kazao je on.
<h3>Gdje AI najviše podiže produktivnost</h3>
Govoreći o globalnim iskustvima, Pavićević je naveo da najveće pomake u produktivnosti donosi primjena velikih jezičkih modela u poslovnim procesima koji podrazumijevaju veliku količinu dokumenata i repetitivnih zadataka.
Kao primjer naveo je IBM-ovu inicijativu „Power to the People“, u kojoj su najveći efekti AI transformacije postignuti najprije u:
· procurementu (obrada tendera, RFP-ova i prijava),
· pravnim službama,
· IT sektorima,
· ljudskim resursima (HR).
- Tamo gdje imamo veliku automatizaciju i ogromnu količinu podataka koje treba prebaciti iz jednog oblika u drugi, sortirati i iz njih izvući ključne dijelove – veliki jezički modeli su trenutno najveći ‘booster’ produktivnosti- rekao je Pavićević.
Naveo je primjere kompanija poput BMW-a i osiguravajućih kuća, gdje je, prema njegovim riječima, zabilježen rast produktivnosti i do 30% po zaposlenom nakon uvođenja ovakvih rješenja u procese obrade dokumenata.
Bankarski sektor, osiguranje, korisnička podrška, call centri i svi sistemi gdje se obrađuje mnogo teksta, prema njegovoj ocjeni, biće među najpogođenijim – ali u pozitivnom smislu – rastom produktivnosti.
<h3>„Najveća slabost – odnos prema podacima“</h3>
Kao ključnu kočnicu razvoja vještačke inteligencije u Crnoj Gori, Pavićević ističe „izuzetno nisku kulturu odnosa prema podacima“.
- Mi ne čuvamo, ne sistematizujemo i ne dijelimo skupove podataka jedni sa drugima. Naši studenti uče na sintetičkim i stranim skupovima podataka. Naši seminarski radovi, umjesto da budu generatori ideja za unapređenje procesa u crnogorskim preduzećima, završe kao ponavljanje istih procedura nad stranim podacima- upozorava on.
Pozdravio je pokretanje inicijative otvorenih podataka u javnoj upravi, ali smatra da je potrebno i mnogo više: brža i jednostavnija razmjena relevantnih, dobro sistematizovanih, makar povremeno ažuriranih skupova podataka za potrebe nauke i obrazovanja.
- Portali otvorenih podataka mogu da budu jednako dobar izvor za seminarski rad, diplomski rad, magistarski ili doktorski rad. Ako treba da promijenimo jednu stvar kod sebe – to je kultura odnosa prema podacima- poručio je Pavićević, dodajući da bi takve promjene iz univerziteta „izbacile“ veliki broj ideja koje bi se mogle pretvarati u start-upove i rješenja unutar postojećih kompanija.
<h3>Matematika kao temelj</h3>
Na kraju, Pavićević je naglasio da se u priči o vještačkoj inteligenciji ne smije zaboraviti – matematika.
- Ako hoćemo da zaista razumijemo vještačku inteligenciju, moramo da imamo jako matematičko obrazovanje- zaključio je on.
Panel je moderirao Ivan Bošković, izvršni direktor kompanije IT Advanced Services.

AI kao ključ razvoja: Stručnjaci poručuju da će vještačka inteligencija transformisati zdravstvo, obrazovanje i biznis u Crnoj Gori

Vještačka inteligencija i napredne tehnologije su prava razvojna šansa Crne Gore, poručio je premijer Milojko Spajić i dodao da male države imaju posebnu priliku u vremenu koje dolazi. Spajić je konstatovao da je AI svima već ušao u svakodnevne živote. - Nema osobe koja ne koristi smartphone da nije probala ChatGPT ili neku od drugih aplikacija prisutnih na tržištu - rekao je Spajić na Drugoj nacionalnoj konferenciji pod nazivom "AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova".&nbsp; On je kazao da male države imaju posebnu šansu u vremenu ispred nas, jer brojnost ne mora da bude prednost jedne zemlje. Manje države mogu mnogo toga da urade koristeći AI i njene mogućnosti. - Crna Gora ima veliku prednost, a to je da je električna energija koja je kod nas relativno jeftina i pristupačna. To je bitno jer je ona glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije. Električna energija pokreće data centre i druga kompleksna postrojenja - naveo je Spajić na konferenciji koju su organizovali Asocijacija menadžera Crne Gore, Akademija za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i Naučno-tehnološki park (NTP). Prema njegovim riječima, AI i druge napredne tehnologije treba da budu treći stub privrede, pored turizma i energetike. To je prava razvojna šansa Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  On smatra da je sada nikada relevantnije da se nauči da se programira.&nbsp; - Kad se kaže da će AI zamijeniti programere, upravo je suprotno. Tačno je da na ChatGPT-ju možete da napravite jedan bazični kod, ali ljudi ne smiju da imaju alergiju prema kodu. Potpuno je nebitno šta ste završili od škole, to je za svakoga, svako treba da nauči da programira - saopštio je Spajić. On je naveo da nema potrebe za teorijama zavjere koje se tiču novih tehnologija. Svaka nova tehnologija donosi nove izazove i probleme, ali i nova rješenja, bolja nego što su ikada bila. - Moramo da krenemo od onoga gdje su naše mlade generacije dobre i konkurentne i imaju potecijal, tu treba da se fokusiramo. Onda koristimo AI da to pojačamo. Možda su to sektori biotehnologije i medicine - dodao je Spajić.&nbsp; On je kazao da je optimista i vjeruje u budućnost ove zemlje.&nbsp; - Ljudi su centar svega, trebamo ih njegovati i pravilno usmjeravati. Edukacija je bitna - naveo je Spajić.&nbsp; Osnivač i predsjednik grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon, Mohamed Alabar, rekao je da AI ima nevjerovatan efekat na to kako živimo, radimo i kako postajemo efikasni.&nbsp; - Najveći uticaj AI ima na kreiranje radnih mjesta i tu mnoge velike vlade imaju problem, jer mašine preuzimaju veliki dio posla koji su ranije radili ljudi. Zato je danas vladama svuda teško da kreiraju nova radna mjesta. Vjerujem da će se to vremenom uravnotežiti - kazao je Alabar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0" data-rendition-name="original" width="1616" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> <figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, za male zemlje kao Crna Gora i njegova AI će raditi u našu korist.&nbsp; - Nemamo mnogo stanovnika i AI može da radi za nas. Mašine nam omogućavaju da postignemo rezultate kao da imamo 100 miliona ljudi, iako nas ima 600 hiljada ili kao u UAE, gdje nas je deset miliona - saopštio je Alabar.&nbsp; On je naveo da u njegovoj kompaniji za e-trgovinu rade milion isporuka dnevno. - To znači milion operacija, pakovanja, sortiranja, logistike, upravljanja sistemima. Imamo 100 hiljada zaposlenih, koji zajedno s tehnologijom omogućavaju da prosječna isporuka traje oko 15 minuta - rekao je Alabar. On smatra da će AI mnogo bolje raditi za male nacije, nego za, recimo, Francusku ili Ameriku. - Ako govorimo o sektoru nekretnina, efekti AI-ja su ogromni. Ranije je za pripremu velikog projekta trebalo šest mjeseci - dizajn, vizualizacije, razvoj ideja. Danas sve to traje dva dana - kazao je Alabbar. On je dodao da se nada da će, sa vještačkom inteligencijom, zajedno sa Vladom, u Crnoj Gori uraditi nešto ogromno, masivno i humano. - Mislim da bi to mogao biti jedan od najnaprednijih AI projekata na svijetu. Zato što će cijeli projekat biti oblikovan uz pomoć AI-ja. Danas se mnogo govori o pametnim gradovima, ali vjerujem da možemo stvoriti potpuno AI vođene gradove, kako bismo imali najmoderniju tehnologiju u našem regionu - rekao je Alabar. Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, ocijenio je da je vještačka inteligencija danas realnost koja mijenja način na koji živimo, radimo i upravljamo. - Naš zadatak je da AI bude pokretač razvoja a ne izvor rizika, gdje je Crna Gora već preduzela određene korake. Radimo na prvoj strategiji o vještačkoj inteligenciji, koja će biti ključna mapa puta za razvoja AI sistema - naveo je Dukaj. On je kazao da taj proces vode transparentno i inkluzivno, a samo zajedničkim radom mogu se postići održivi i dugoročni rezultati. - Naša obaveza je da zaštitimo privatnost građana i unaprijedimo javne usluge i ojačamo sajber bezbjednost. Samo društvo koje vjeruje u AI može da ga iskoristi za napredak - dodao je Dukaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  Predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković, ocijenio je da ovaj skup pozicionira Podgoricu i Crnu Goru tamo gdje pripada, a to je mjesto šanse. - Mi treba da uhvatimo korak što prije sa naprednim tehnologijama. Podgorica je prije par dana dobila informaciju da će biti grad prijestonica mladih 2028, a mladi prate procese i Crna Gora može biti upravo to. Ne da mladi koriste napredne tehnologije nego da aktivno učestvuju i stvaraju - saopštio je Raičković.&nbsp; Na konferenciji je predstavljena i digitalna radnica pod nazivom Oksi.

Spajić: Kod nas relativno jeftina električna energija, to je glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije

Ljudska inteligencija nije skroz jasna, ne znamo baš ni kako ona funkcioniše i ljudi pokušavaju da je stvore i u nečemu vještačkom, kompjuterima, raznim sistemima, što su filozofska i psihološka pitanja koja su je zainteresovala da krene da se bavi temom vještačke inteligencije - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, konsultantkinja za digitalnu transformaciju i AI Tara Miranović.
Njena iskustva su uglavnom bazirana, kaže Miranović, na primjenu vještačke inteligencije i digitalne transformacije u zapadnoj Evropi, gdje se vještačka inteligencija smatra alatom.
Naglašava da bi trebalo izbjegavati antropomorfizam, tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka, jer ona to nije i to je ono što brine, jer može se ući na neko polje manipulacije.&nbsp;
- Nije to konkretno ni neka šansa, nije ni prijetnja, počinjemo od toga da je alat pa na nama je da odlučimo kako ćemo to sve da upotrijebimo. Ono što je očigledno jeste ta neka razlika u zrelosti digitalnih infrastruktura i digitalnih sistema, teško je nekada i praviti te komparativne analize nas i njih. Čini mi se da kod nas postoji možda i više entuzijazma, jer nam je nova tema i dosta je uzbudljiva, ali s druge strane i više straha, taj strah dolazi donekle iz neznanja, a mislim da s dovoljno znanja možemo da ga pretvorimo u šanse- rekla je Miranović.
Kaže da su mladi u Crnoj Gori bolji ili jednaki od svojih vršnjaka u spoznaji i korištenju vještačke inteligencije.
Ukazuje i na činjenicu da ljudi obliku i stvaraju digitalne tehnologije, koje takođe kroz svakodnevnu upotrebu oblikuju ljude, na isti način kao i vještačka inteligencija.&nbsp;
- Kada govorimo o toj vještačkoj inteligenciji uglavnom mislimo na te velike jezičke modele, na Chat Gpt, to nam je neki sinonim za vještačku inteligenciju i tu ono što vidimo jeste da oblikuje način na koji govorimo, riječi koje biramo su riječi koje Chat Gpt više bira. Postoji jako jasna veza između te dvije stvari, što je interesantna situacija, jer Chat Gpt trenira našim jezikom i našim izražavanjem sada trenira nas, pa ćemo mi prije da posegnemo za nekim riječima koje on više koristi, a onda mimo toga su sada svakodnevne komunikacije sada drugačije, zbog toga što imate nešto što su AI partneri, na primjer, AI companions kao šira tema što su partneri i prijatelji, gdje neki ljudi jednostavno biraju da imaju odnos sa vještačkom inteligencijom, a ne sa čovjekom i to je nešto što će svakako da promijeni način na koji vi onda i priđete čovjeku i tim nekim ljudskim odnosima. Na neki indirektan način je ta vještačka inteligencija prisutna i na društvenim mrežama, algoritmi koji nama nude sadržaje i na Instagramu i Tik Toku, sve je to vještačka inteligencija, neki manje ili više primitivni oblici, mogu da budu dosta jednostavno ili dosta napredni, što je primjer Tik Tok-a, oni takođe oblikuju način na koji mi vidimo svijet- zaključila je Miranović.

Miranović: Treba izbjegavati antropomorfizam, odnosno tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka

Vještačka inteligencija može biti koristan alat za učenje, ali nemojte je koristiti za svoje domaće zadatke, poručio je papa Lav oko 15.000 mladih iz Sjedinjenih Američkih Država u petak.
U direktnom video-prenosu iz Vatikana na nacionalnu katoličku omladinsku konferenciju u Indijanapolisu, u saveznoj državi Indijana, papa Lav je rekao mladima da vještačka inteligencija „postaje jedna od ključnih odlika našeg vremena“, piše Rojters.
- Odgovorna upotreba vještačke inteligencije znači korišćenje na način koji vam pomaže da rastete. Ne tražite od nje da radi vaše domaće zadatke - rekao je papa.
Lav, prvi papa iz SAD, razgovarao je oko 40 minuta sa mladima u prvom ovakvom događaju tokom prvih šest mjeseci pontifikata, odgovarajući na pitanja o katoličkoj vjeri i dajući savjete o tome kako steći prijatelje u školi.
Papa, koji je pojačao kritiku antimigracionih politika predsjednika SAD Donalda Trampa, takođe je ukratko govorio o politici.
Rekao je da Isus želi da hrišćani budu „ljudi koji grade mostove umjesto zidova“, prizivajući jednu od najoštrijih kritika pokojnog pape Franje upućenih Trampu.
- Molim vas, budite pažljivi da ne koristite političke kategorije kada govorite o vjeri, kada govorite o Crkvi. Crkva ne pripada nijednoj političkoj partiji. Ona, naprotiv, pomaže da se oblikuje vaša savjest… kako biste mogli da mislite i djelate sa mudrošću i ljubavlju - kazao je on.

Papa Lav poručio mladima: Ne dozvolite da vam vještačka inteligencija radi domaće zadatke

Pametna integracija vještačke inteligencije u naše bezbjednosne operacije jedan je od prioriteta ove Vlade, kazao je ministar javne uprave, mr Maraš Dukaj, otvarajući drugi dan Šeste regionalne Cyber Security konferencije. Nevladina organizacija Secure u saradnji sa Ministarstvom javne uprave u Podgorici je organizovala Šestu regionalnu Cyber Security konferenciju sa ciljem unapređenja razumijevanja, saradnje i prakse u oblasti informacione bezbjednosti kroz razmjenu znanja, edukaciju i promociju inovativnih pristupa zaštite podataka i digitalnih sistema. Poseban fokus ovogodišnjeg izdanja stavljen je na primjenu vještačke inteligencije u jačanju sajber otpornosti, kao i na razmatranje njenih prednosti i rizika u kontekstu bezbjednosnih izazova savremenog digitalnog društva. Dukaj je ukazao da su od sajber napada iz 2022. strateški reagovaili i preduzeli odlučne i konkretne korake na putu transformacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120131132_0dbf6f28015018f86ac47856cc6de7152edd231788c4315dcc1fd21b185b2062.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120131132_0dbf6f28015018f86ac47856cc6de7152edd231788c4315dcc1fd21b185b2062" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cyber Security konferencija"> </figure>  - Pokrenuli smo Centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana u Podgorici, usvojili smo novi Zakon o informacionoj bezbjednosti koji je usklađen sa NIS 2 direktivom Evropske unije i postavili čvrstu osnovu za budući razvoj kao punopravna članica NATO-a. Iz ovog iskustva izvukli smo tri osnovne lekcije. Prvo, sajber bezbjednost nije samo investicija, ona zahtijeva stalnu modernizaciju infrastrukture, sprovođenje standarda i procedura, kao i ulaganje u ljude, kako bi naši talenti rasli i napredovali, umjesto da odlaze iz naših institucija. Drugo, koordinacija i razmjena informacija umnožavaju otpornost. Napad iz 2022. pokazao je da nijedna institucija ne može sama da stoji. Efikasan odgovor zavisi od saradnje između institucija, ministarstva, nevladinog sektora i pogotovo naših partnera – EU i NATO. Treće, vještačka inteligencija je multiplikator sile za branioce sa jedne strane i napadače sa druge - saopštio je Dukaj. Osvrnuo se na velike prednosti, ali i prijetnje koje dolaze sa sve većom upotrebom vještačke inteligencije (AI). - AI nam daje izvanredne nove mogućnosti automatizovanog otkrivanja prijetnji i analize rizika u realnom vremenu. Naše politike moraju pratiti dvostruki put – usvajanje i korištenje vještačke inteligencije za odbranu uz istovremeno jačanje naših sistema za odbranu od napada koje omogućava AI. Jedan od prioriteta koje su Ministarstvo i Vlada zacrtali jeste pametna integracija AI u naše bezbjednosne operacije. Drugi prioritet je finalizacija i usvajanje strateškog okvira vještačke inteligencije kako bi vještačka inteligencija ojačala javne službe bez ugrožavanja integriteta sistema ili potkopavanja ukupne otpornosti. Veoma je važno i normiranje otpornosti kroz jasan i moderan zakon, stabilno finansiranje i jaka partnerstva, uključujući stavljanje u rad Agencije za sajber bezbjednost i potpunu implementaciju Zakona o informacionoj bezbjednosti - saopštio je ministar. Predsjednica NVO Secure, Ivona Dabetić kazala je da se ova konferencija održava u trenutku kada se svijet suočava sa sve kompleksnijim bezbjednosnim, tehnološkim i geopolitičkim izazovima.&nbsp; - Evropa prolazi kroz period intenzivnih napetosti produženog rata u Ukrajini i snažnih hibridnih prijetnji koje oblikuju novo bezbjednosno okruženje. Na nedavnom NATO samitu u Hagu digitalna bezbjednost je stavljena u sam vrh prioriteta kolektivne odbrane. Saveznici su naglasili da je otpornost mreža kritične infrastrukture i informacionih sistema jednako važno kao i tradicionalna odbrana, te da sajber domen postaje ključni prostor nadmetanja i saradnje - istakla je Dabetić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120131132_49a75b369db0a724ef567c55365a9cea001059fea21cd8d07fc927c7b54fb241.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251120131132_49a75b369db0a724ef567c55365a9cea001059fea21cd8d07fc927c7b54fb241" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cyber Security konferencija"> </figure>  Državni sekretar Ministarstva odbrane Marko Marković u svom obraćanju je istakao da resorno ministarstvo i Vojska Crne Gore ulažu napore u pravcu prilagođavanja savremenoj bezbjednosnoj eri. - Na osnovu naučenih lekcija Crna Gora je napravila niz koraka radi povećanja sajber bezbjednosti izmjenama Zakona o informacionoj bezbjednosti, usvojili smo Nacionalnu strategiju sajber bezbjednosti za period od 2022. do 2026. i formirali Agenciju za sajber bezbjednost. Prateći navedeno, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore nastavljaju da maksimalno posvećeno pristupaju obavezama planiranja sajber bezbjednosti i odbrane, svjesni da time istovremeno doprinosimo kolektivnoj bezbjednosti u okviru NATO saveza, dok uporedo unapređujemo sopstvene kapacitete, znanja i sposobnosti - kazao je Marković. Zamjenica ambasadorke Britanske ambasade u Crnoj Gori Sarah Pilbeam navela je da se Crna Gora kao članica NATO saveza suočava sa zajedničkim izazovima kao i Ujedinjeno Kraljevstvo. - Upravo zbog toga Ujedinjeno Kraljevstvo je predano podržavanju Crne Gore u jačanju sajber bezbjednosti kroz tri prioriteta – povećanjem otpornosti u informacionom okruženju zajedno se borimo sa dezinformacijama i branimo demokratske procese; povećanjem sajber bezbjednosti kroz inicijative kao što je napredni balkanski sajber program sa BAE sistemima; pomažemo da se izgrade nacionalne sposobnosti širom regiona i investiramo u ljude. Podržavajući Crnu Goru i njene ljude ne branimo samo mreže, već gradimo inkluzivna, otporna društva. Zajedno možemo osigurati sigurniju, pravedniju budućnost ispunjenu mogućnostima - ispričala je Pilbeam. Službenik za politiku za evropske integracije i plan rasta Delegacije EU, dr Davide Meinero naveo je niz aktivnosti koje se trebaju sprovesti u oblasti sajber bezbjednosti da bi se pospješio ulazak Crne Gore u EU. - Moramo ojačati sajber bezbjednost, povećati tehničke kapacitete i ljudske resurse, poboljšati podršku sekundarnoj legislative vezanoj za NIS 2. Trebamo koristiti sajber bezbjednost kao priliku za pozicioniranje zemlje u prvoj liniji borbe protiv sajber kriminala i prijetnji - istakao je Meinero. Ana Zec, šefica kancelarije Rezidentne koordinatorke UN u Crnoj Gori istakla je da je za sistem UN obrazovanje važan segmenat pristupa vještačkoj inteligenciji. - Neophodno je ulaganje u obrazovanje na svim nivoima kako bismo izgradili digitalno pismeno društvo sposobno da se nosi sa svim mogućnostima i rizicima novih tehnologija. Potrebni su nastavni programi koji integrišu AI, nauku o podacima i sajber bezbjednost ne kao izborni predmet, već kao osnovno znanje za buduće generacije. Potrebna nam je kontinuirana obuka za državne službenike, profesionalce iz privatnog sektora, nastavnike i širu javnost, sa posebnim fokusom na mlade. Samo društvo koje je opremljeno obrazovanjem i znanjem, opremljeno je otpornošću - poručila je Zec.

Dukaj: Prioritet pametna integracija vještačke inteligencije u bezbjednosne operacije

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: vjestacka-inteligencija