Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kriza u Bugarskoj: Vlada dala ostavku uoči ulaska u eurozonu, prijete novi izbori

Pregovori o formiranju vlade u Nizozemskoj olandiji biće usmjereni ka formiranju rijetke vlade manjinskog kabineta, saopštili su danas lideri triju potencijalnih koalicionih partija.
Pregovori će se nastaviti između centrističke, pro-EU partije D66 koju predvodi Rob Jeten, koja je pobijedila na izborima prošlog oktobra, konzervativnih Hrišćanskih demokrata i desničarske VVD.
Ova koalicija bi imala 66 mandata u donjem domu parlamenta od ukupno 150, i morala bi tražiti podršku drugih partija pojedinačno za svoje politike.
Nizozemskom obično upravljaju koalicije sa većinom, ali jako fragmentisana politička scena sve više otežava formiranje takve koalicije.
Nakon oktobarskih izbora, sve glavne partije isključile su mogućnost vladanja sa anti-muslimanskim populistom Gertom Vildersom nakon što je on srušio prethodnu vladu, koju je vodila njegova PVV.
VVD je isključila saradnju sa ljevičarskom kombinacijom Zelenih/Radničke partije, čije uključivanje je bilo jedina opcija za čvrstu većinu.
D66 je, sa svoje strane, bio protiv uključivanja euroskeptične, konzervativne JA21, koja bi mogla podići ukupan broj mandata na 75.

Nizozemske partije na putu da sastave manjinsku vladu

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o slobodnim zonama kojim uspostavlja savremen i operativan regulatorni okvir za osnivanje, početak rada, upravljanje, nadzor i prestanak rada slobodnih zona u Crnoj Gori, navodi se u saopštenju.
Poseban akcenat, kako su kazali nakon održane sjednice na kojoj je prijedlog ovog akta usvojen, stavlja se na jačanje transparentnosti i carinskog nadzora nad robnim tokovima kroz obaveznu primjenu tehničkih i informacionih mjera (jedinstveni elektronski sistem upravljanja robom, video-nadzor i kontrolisani pristup), te jasnije razgraničenje odgovornosti osnivača, operatora i korisnika.
Fokus će biti i na unapređenju kaznene politike i međuinstitucionalne saradnje.
Konkretno, kako su precizirali, zakon obezbjeđuje veću transparentnost i kontrolu robnih tokova u slobodnim zonama kroz obaveznu digitalizaciju i video-nadzor.
- Uspostavlja se jasan institucionalni model odgovornosti osnivača, operatora i korisnika, uz preciznije procedure i nadzor.. Rješenja doprinose suzbijanju zloupotreba i nedozvoljene trgovine, uz istovremeno jačanje investicione predvidivosti. Regulativa se usklađuje sa relevantnim međunarodnim standardima i dobrim praksama (transparentnost, upravljanje rizicima, carinski nadzor) - ističu iz Vlade.
Cilj je da slobodne zone funkcionišu kao pouzdan i održiv razvojni instrument, koji doprinosi ekonomskom rastu, investicionoj sigurnosti i fiskalnoj stabilnosti, uz visok nivo transparentnosti i nadzora.
<h2>Program ekonomskih reformi do 2028.</h2>
Vlada je usvojila i Program ekonomskih reformi za Crnu Goru od 2026. do 2028.&nbsp;
- Radi se o najvažnijem dokumentu u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma u pristupnim pregovorima. S jedne strane predstavlja instrument za planiranje ekonomske politike zemlje i upravljanje reformama, koje imaju za cilj održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje međunarodne konkurentnosti i poboljšanje uslova za inkluzivni rast. S druge strane, ovaj program je osnovni element pristupa „fundamentalno kao prvo“ u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju EU, posebno u oblasti ispunjavanja kopenhaških ekonomskih kriterijuma - precizirano je u saopštenju.
Dokument se sastoji iz dva ključna poglavlja i to makroekonomski okvir i fiskalni okvir.&nbsp;
- Prema preliminarnim projekcijama Ministarstva finansija, crnogorska ekonomija će u srednjem roku ostvariti prosječan godišnji rast od 3,2 odsto, odnosno po godinama 3,2 odsto u 2026, 3,1 odsto 2027. i 3,2 odsto 2028 - precizirano je u dokumentu.&nbsp;
U narednom srednjoročnom periodu, Crna Gora će nastaviti sa sprovođenjem mjera iz Fiskalne strategije, fokusirajući se na dalje jačanje kontrole i racionalizaciju javne potrošnje, te unapređenje naplate prihoda kroz modernizaciju poreske administracije i borbu protiv neformalne ekonomije.
Nastaviće sa pažljivim upravljanjem i refinansiranjem javnog duga, davanjem prioriteta kapitalnim investicijama u projekte koji podstiču rast, kao i dalju konsolidaciju fiskalne discipline, koja je već značajno unaprijeđena u odnosu na period prije velikih poreskih reformi.&nbsp;
- U skladu sa fiskalnim okvirom za period od 2026. do 2028, projektovani javni prihodi kreću se od 3.506,1 miliona eura (40,9 odsto BDP-a) u 2026. godini do 3.727 miliona eura (39,7 odsto BDP-a) u 2028. godini. Očekivani rast javnih prihoda rezultat je povećane potrošnje, jačanja ekonomske aktivnosti i smanjenja obima sive ekonomije - ističu iz Vlade.
<h2>Zakon o poštanskim uslugama&nbsp;</h2>
Vlada je danas utvrdila i Prijedlog zakona o poštanskim uslugama, koji za cilj ima da uskladi svoje ciljeve i politiku zaštite slobode tržišnog nastupa, interese privrede, građana i korisnika poštanskih usluga, sa EU regulativom i EU standardima i obezbijedi dostupnost univerzalnih poštanskih usluga, kao i razvoj novih, savremenih poštanskih usluga.&nbsp;
- Unaprijediće se i regulativa u dijelu zaštite korisnika, izvršiće se i usklađivanje inspekcijskog nadzora u obavljanju poštanskih usluga, kroz jasno definisanje odgovornosti i obaveza inspektora za preduzimanje ili određivanje mjera ili radnji za obavljanje inspekcijskog nadzora - navodi se u saopštenju.
Zakon će obezbijediti i dostizanje višeg nivoa digitalinih i elektronskih poštanskih usluga u Crnoj Gori, kao i zaštitu korisnika u ovoj oblasti.&nbsp;
<h2>Kreditne institucije i zaštita potrošača</h2>
Vlada je utvrdila danas i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, kako bi se uskladila sa EU standardima.
- Pored postizanja cilja usklađenosti sa finalnim standardima, osigurava se i veća otpornost kreditnih institucija na ekonomske i finansijske šokove, a s obzirom na strože standarde za upravljačke strukture kreditnih institucija, uključujući pravila o nezavisnosti članova upravnih i nadzornih odbora, transparentnosti odlučivanja i upravljanju sukobom interesa unapređuje se kultura korporativnog upravljanja - precizirano je u saopštenju.
Prijedlogom zakona propisuje se dodatne obaveze za kreditne institucije u pogledu transparentnosti poslovanja, uključujući objavljivanje ključnih informacija o finansijskom stanju i rizicima, čime se jača povjerenje klijenata i investitora u sistem.
- Proširuje se i sistem upravljanja rizicima. Jača se supervizorski okvir kroz jačanje sistema prudencijalnog nadzora, uključujući saradnju sa nadležnim organima Evropske unije, čime se osigurava buduća usklađenost sa standardima Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i drugim međunarodnim obavezama - ističu iz Vlade.
Prijedlogom zakona o zaštiti potrošača predviđa prioritetno dalje usaglašavanje sa najnovijom potrošačkom pravnom tekovinom EU iz 2019. godine, što je i preduslov za privremeno zatvaranje poglavlja 28.
- Prijedlog zakona omogućava preuzimanje najnovije tri potrošačke direktiva iz 2019. godine koje su preostale kao obaveza u okviru intenziviranog procesa pregovora sa Evropskom komisijom (EK) u okviru PP 28 (Zaštita potrošača i javnog zdravlja), a u smislu zvanično prihvaćenog zahtjeva Crne Gore za njegovo privremeno zatvaranje (Operativni zaključci EK iz 2020. godine). Stoga ovaj Prijedlog zakona treba razumjeti kao završni i ključni korak četvorogodišnjeg procesa koji je počeo 5. decembra 2019. godine - kazali su iz Vlade.
<h2>Uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda</h2>
Vlada je utvrdila i izmjene i dopune Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, a cilj je usklađivanje sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije i sastavni je dio obaveza koje je Crna Gora morala ispuniti u procesu usklađvanja sa evropskim zakonodavstvom, kao jednim od početnih mjerila za otvaranje Pregovaračkog poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj.&nbsp;
- Izmjene koje su uslijedile u zakonodavstvu Evropske unije od 2019. godine uslovile su, između ostalog, i izmjene ovog zakona koji predstavlja nastavak usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije u ovoj oblasti - objasnili su iz Vlade.&nbsp;
Pored toga, određene odredbe u prethodnom zakonskom rješenju nijesu bile u potpunosti prenesene, pa je zakon bio djelimično usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije koje uređuje ovu oblast.&nbsp;
- Izmjenama se stvara jak osnov za donošenje podzakonskih akata kojima će se nastaviti usklađivanje i omogućiti puna primjena odredaba Zakona, usklađena sa primjenom propisanih odredaba u državama članicama Evropske unije - navodi se u saopštenju.
<h2>Slobodno ribarstvo</h2>
Donijet je i Prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu, koji je proistekao iz potrebe usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU.
- Posebno u dijelu izrade nacionalnog plana upravljanja, procesa autorizacije za ribolov jegulje, ograničenja koja se odnose na ribolov jegulje (uvođenje lovostaja i zabrana sportsko-rekreativnog ribolova) - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Ovaj zakon osigurava prikupljanje podataka o jegulji radi sprovođenja nacionalnog plana prikupljanja podataka te obaveza iskrcaja na iskrcajnim mjestima.&nbsp;
- S obzirom da se dio koji se odnosi na sljedljivost i prvu prodaju odnosi na sve proizvode ribarstva, uključujući i one koji proizilaze iz slatkovodnog ribolova, ovim je zakonom osigurana usklađenost sa evropskim pravilima - ističu iz Vlade.
<h2>Prekogranični energetski infrastrukturni projekti</h2>
Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o prekograničnim energetskim infrastrukturnim projektima.
- Crna Gora kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji ima obavezu usaglašavanja zakonodavstva sa propisima Evropske unije u dijelu koji se odnosi na pitanja iz oblasti energetike. Jedna od tih obaveza je transponovanje Regulative EU o smjernicama za trans-evropsku energetsku infrastrukturu kojom je ukinuta ranija Regulativa iz 2013. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ovim zakonom uređuju se postupak, uslovi i način realizacije prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata od posebnog značaja za Crnu Goru, prekogranična raspodjela troškova i podsticaji koji se dodjeljuju za ove projekte, kao i druga pitanja od značaja za realizaciju ovih projekata.&nbsp;
- Novi zakon će doprinijeti uspostavljanju adekvatnih uslova za uspješnu i blagovremenu realizaciju prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata, privlačenje potencijalnih investicija, ubrzanje ekonomskog razvoja, kao i ostvarivanja ciljeva u oblasti zaštite životne sredine - ističu u Vladi.&nbsp;
Na ovaj način se omogućava sveukupni razvoj Crne Gore, regionalno i međunarodno povezivanje i uticaj, energetska sigurnost, tržišna i sistemska integracija, konkurencija i pristupačnost cijena energije, radi ublažavanja klimatskih promjena, postizanja energetskih i klimatskih ciljeva, kao i klimatske neutralnosti.
<h2>Linije u javnom interesu</h2>
Vlada je donijela i izmjene Uredbe o bližim uslovima za proglašenje linije u javnom interesu i načinu obavljanja prevoza na liniji od javnog interesa.&nbsp;
. Razlozi za izmjene i dopune ove uredbe odnose se na preciznije definisanje kategorije razumne dobiti, koja je predmet regulative Evropskog parlamenta i Savjeta (EZ) od 24. septembra 2008. godine o zajedničkim pravilima za obavljanje vazdušnog saobraćaja, kao i na usklađivanje sa komentarima Agencije za zaštitu konkurencije - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Prijedlog uredbe ne uređuje pitanja dodjele državne pomoći, u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći.&nbsp;
- Imajući u vidu da postupak proglašenja određenih avio-linija u javnom interesu treba da bude okončan u što kraćem vremenskom periodu, a poželjno do početka ljetnje IATA sezone 2026. godine (kraj marta 2026. godine), a sve kako bi se Crna Gora kao evropska turistička destinacija učinila dostupnijom i konkurentnijom - ističu iz Vlade.
<h2> </h2>

Utvrđen Prijedlog zakona o slobodnim zonama, usvojen i Program ekonomskih reformi

Vlada je dopunila osnovnu i doplatnu listu ljekova sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi - navodi se u saopštenju nakon danas održane sjednice.
Lista ljekova je, kako ističu, jedan od najznačajnijih akata u farmakoterapiji jedne zemlje, pa i naše.&nbsp;
- Potrebu za kontinuiranim radom na reviziji Liste ljekova uslovljava napredak u farmakoterapiji i primjeni novih tehnologija, koji je od velikog značaja za sve oboljele u Crnoj Gori. Ovo je naročito važno za oboljele od malignih oboljenja, autoimunih oboljenja (posebno iz oblasti dječije patologije, onkologije, neurologije, reumatologije, gastroenterologije, hematologije, itd.), hroničnih, nezaraznih i zaraznih bolesti. Navedene bolesti su bile, u ne tako davnoj prošlosti, glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenosti, a danas se uspješno kontrolišu inovativnim ljekovima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Usvajanje Odluke o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova ne odnosi se samo na unapređenje ishoda liječenja i poboljšavanje kvaliteta života, nego i na porodičnu, društvenu i ekonomsku produktivnost, koja je time omogućena.&nbsp;
- Donošenjem ove odluke riješiće se više problema, koji se prioritetno odnose na adekvatniji i savremeniji farmakoterapijski tretman bolesnih lica, ali i za zdravstveni sistem uopšte - kazali su iz Vlade.

Dopunjena osnovna i doplatna lista sa devet novih ljekova, 24 generička lijeka, kao i dvije dopune indikacije za ljekove koji su već bili na listi

At today’s session, the Government of Montenegro adopted a decision to temporarily suspend the recognition of diplomas obtained at Megatrend University in Serbia for employment purposes, the Government told the ETV Portal.
As announced by the Ministry of Education, Science and Innovation, which submitted this proposal to the Government, the decision also applies to the faculties within Megatrend University: the Faculty of Culture and Media, the Faculty of Business Studies, the Faculty of Arts and Design, the Faculty of Law, and the Faculty of Geo-Economics.
- The suspension will remain in force until the necessary information is obtained from the competent authorities of the Republic of Serbia, after which a decision will be made on its further duration - the Ministry of Education, Science and Innovation stated.
At the end of November, the Serbian Ministry of Education adopted a decision revoking the operating licenses of Megatrend University and its constituent faculties, namely the Faculty of Culture and Media, the Faculty of Business Studies, the Faculty of Arts and Design, the Faculty of Law, and the Faculty of Geo-Economics.
As stated, the reason for such a decision is the fact that one year has passed since the finality of the decisions of dismissing the applications for accreditation of these higher education institutions, as they failed to submit applications for accreditation of the institution and study programs no later than one year before the expiry of the valid accreditation, and their previously valid accreditation had expired.
The Ministry led by Anđela Jakšić-Stojanović stated that today’s decision clearly demonstrates their continued consistency in applying regulations, as well as in taking measures aimed at protecting Montenegro’s education system and labor market from the influence of illegal educational certificates.
Recently, Montenegrin lawyer Veselin Radulović also submitted an addendum to a criminal complaint to the Special State Prosecutor’s Office against Democratic Party official Boris Bogdanović and several unidentified individuals from Megatrend University in Belgrade, on reasonable suspicion that they committed the criminal offenses of forming a criminal organization and document forgery over an extended period.
Radulović expects the Special State Prosecutor’s Office to determine where and in what manner Bogdanović obtained his diploma and for what reasons he has concealed this information for years, as well as to initiate a financial investigation to uncover any material gain obtained through the commission of criminal offenses.

Tamara Klikovac

The Government temporarily suspends recognition of diplomas obtained at Megatrend University

Vlada Crne Gore danas je imenovala Kenana Kurtagića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za kontrolu kvaliteta i nadzor zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, dok je Ireni Šubarić konstatovan prestanak mandata na ovu poziciju.
Na današnjoj sjednici Vlade, kojim je predsjedavao Milojko Spajić, donijeto je više kadrovskih rješenja.
Ljubodragu Samardžiću produžen je v. d. mandat pomoćnika direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, dok je Šefku Kurpojeviću produžen mandat v. d. generalnog direktora Direktorata za investicioni razvoj u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Vlada je produžila mandat vršiteljki dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za bilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Mariji Stjepčević, kao i vršiteljki dužnosti pomoćnice direktora Uprave za statistiku Nataši Vojinović. Za pomoćnika direktora imenovan u ovom državnom organu imenovan je i Ernad Kolić.
Prof. dr Nedeljko Latinović i dr Anton Markoč imenovani su za članove Savjeta za naučnoistraživačku djelatnost.
Vlada je razriješila članicu Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, zaduženog za klaster 2 - Unutrašnje tržište mr Ivonu Savićević, dok je za članicu tima imenovana mr Renata Milutinović.
Vlada je iz Odbora direktora Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore „Montefarm“ razriješila mr farm. spec. Aleksandru Jovanović Ademović, a u ovom odboru imenovala Jovanu Popović.
Marku Radonjiću konstatovan je prestanak mandata generalnog direktora Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a imenovan je za v. d. direktora Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu.

Kurtagić v. d. generalnog direktora u Ministarstvu zdravlja, u Odboru direktora Montefarma imenovana Popović

Bugarski parlament je danas prihvatio ostavku vlade Rosena Željazkova, sa 227 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih, javlja bugarska agencija BTA.
Željazkov je juče na hitnoj konferenciji u parlamentu objavio da vlada podnosi ostavku, neposredno pre glasanja o nepovjerenju vladi, što je tražila partija „Nastavite promjene – Demokratska Bugarska“.
„Koalicija je razgovarala o situaciji. Ne sumnjamo da će na predstojećem glasanju o nepovjerenju vlada dobiti podršku. Bez obzira na to, odluke Narodne skupštine su važne kada odražavaju volju naroda. Naša želja je da budemo na nivou koji društvo očekuje. Moć proizilazi iz suverena i glasa naroda. I mlado i staro diglo je glas za ostavku. Ova građanska energija mora biti podržana i podsticana“, rekao je Željazkov.
Ostavka je usledila nakon velikih protesta, pokrenutih vladinim kontroverznim planovima za budžet.
Krajem novembra, bugarska vlada povukla je nacrt budžeta koji je već bio proslijeđen parlamentu, nakon masovnih protesta pred Sobranjem, negodovanja partija i sindikata i upozorenja Evropske komisije da nacrt nije u skladu sa budžetskim pravilima Evropske unije.
Protesti su eskalirali u opšte nezadovoljstvo zbog korupcije, nepravde i neuspjeha u mnogim sektorima rada vlade.
Željazkov je izabran za premijera 16. januara sa 125 glasova za, 114 protiv i bez uzdržanih glasova.

Parlament Bugarske jednoglasno prihvatio ostavku vlade

Bugarska Vlada podnijela je ostavku nakon jednih od najvećih protesta u modernoj istoriji Bugarske zbog budžeta za narednu godinu. 
Budžetom bi bili uvećani porezi doprinosi za socijalno osiguranje, a što je predložila Vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Premijer Rosen Željazkov je odluku i ostavci objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji, neposredno prije glasanja o nepovjerenju u parlamentu.
- Vlada danas podnosi ostavku- rekao je Željazkov nakon sastanka čelnika vladajuće stranke.
 Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog Vladinih planova za narednu godinu.
Desetine hiljada ljudi okupilo se u Sofiji i drugim gradovima kasno sinoć skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. 
 Protesti su uglavnom bili mirni.
Transparensi Internešnal /Transparency International/ rangira Bugarsku, koja bi trebalo da uvede EUR 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju državu u Evropskoj uniji (EU), odmah iza Mađarske.
Bugarska je najsiromašnija država EU, a takođe je jedna od politički najnestabilnijih članica Unije.
Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih sa više centrističkih i desničarskih stranaka.
Nije jasno hoće li Bugarska ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine.
Željazkov je predvodio koalicionu Vladu koja je imenovana u januaru, nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasanja u oktobru, koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta.

Pala Vlada Bugarske

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Postoji li većina za izbor nove Vlade Kosova? Pitanje je na koje nema odgovora ni dan uoči isteka roka za njen izbor. Da li to znači da Kosovu predstoje novi izbori?
Dan D za drugo glasanje za izbor vlade se približava, a iz Samoopredjeljenja, koje je po drugi put dobilo šansu da formira vladu, nema naznaka da ima neophodnu većinu.
Najveće opozicione stranke – Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa – jasno su stavile do znanja da neće podržati vladu koju bi predvodio mandatar Samoopredeljenja Gljauk Konjufca.
Sjednica za izglasavanje nove vlade trebalo bi da bude održana najkasnije sjutra.
Ukoliko ne dođe do izglasavanja nove vlade, Kosovo ostaje bez budžeta za narednu godinu.
- Ne mogu da predvidim šta će se desiti na sjednici, ali u slučaju da ona ne bude uspješna, neophodno je da razgovaramo o produženju budžeta do marta. Moramo da se pobrinemo da naši građani, a ne samo desetine hiljada državnih službenika, kao i mnoge usluge koje se plaćaju iz državnog budžeta, ne budu blokirane. Ovo bi bila kritična situacija - izjavila je kosovska predsjednica Vjosa Osmani.
Međutim, poznavaoci političkih prilika ističu da Samoopredjeljenje od početka nije bilo ni zainteresovano da formira vladu.
- Imam osjećaj da Samoopredjeljenje kalkuliše još od 9. februara pa nadalje, zato što nije doživjelo "satisfakciju" u broju glasova koju je dobila. Svaki korak koji je od tada pa do danas napravljen ide u smjeru izazivanja prijevremenih izbora - kaže analitičar Albinot Maloku.
U slučaju da Samoopredjeljenje sjutra ne obezbijedi većinu od 61 glasa, koliko je neophodno za uspješno izglasavanje vlade, prijevremeni izbori biće održani do kraja decembra.

Ukoliko se ne izglasa nova vlada, Kosovo ostaje bez budžeta za narednu godinu

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

Tag: vlada