Politički filozof Džon Rols u svom radu „Teorija pravde“ društvo posmatra kao socijalni pakt svih građana, koji počiva na principima poštovanja pravila i djelotvornog uređenja javnog shvatanja pravde. Pravde koja štiti dostojanstvo svih građana i koja ne smije biti žrtvovana zarad bilo kog pojedinačnog, grupnog, pa ni opšteg interesa. Slobodno, kritičko javno mnjenje i demokratska politička kultura stubovi su na kojima se temelji svaki demokratski poredak. Nažalost, protekla godina je pokazala da je crnogorsko društvo, bez obzira na formalno približavanje EU, daleko od navedenih demokratskih principa i principa pravde. Može se reći da su ga karakterisali, primitivizam, populizam i laži u javnim nastupima, kakistokratija i nekompetentnost u načinu vladanja, odsustvo volje i smisla za kompromis, netolerancija, socijalna bijeda, kriminalizacija političkih protivnika, agresivnost, poslušnost, neodgovornost... Eksplozija bestijalnosti prema državnom interesu, državnom identitetu, državnim resursima, razgrađuju crnogorsko društvo. Vlast ne podnosi kritičke glasove, difamiraju se i kriminalizuju nezavisni mediji i ugledni novinari i javne ličnosti, hapse se i proganjaju privrednici koji finansiraju nezavisnu i kritičku javnu riječ, pravosuđe sprovodi osvetničku „pravdu“ i predstavlja oružje u političkom revanšizmu, selektivno se procesuiraju politički protivnici postavgustovskog režima, dok se za istu vrstu djela, sa mnogo ozbiljnijom štetom po društvo, amnestiraju pripadnici postavgustovske vlasti. Kompetentni se diskretituju članstvom ili vezama sa „bivšim režimom“, dok najgori iz „bivšeg režima“ čine dobar dio vladajućih strukltura. Tzv. preletači. <h2>CRKVA SRBIJE NEDODIRLJIVA</h2> Ljudskom zdravom razumu neshvatljiv je uticaj Crkve Srbije na crnogorsko društvo, iako je predstavljaju ljudi preskromne inteligencije i obrazovanja, što stalno drži Crnu Goru u razarajućem nihilizmu, negiranju postojanja univerzalnih vrijednosti, mržnji prema demokratiji i zapadnim vrijednostima, razaranju multikulturalizma, banalizaciji duhovnosti, intelektualnoj degradaciji, ratnohuškačkom jeziku, zloupotrebi prošlosti, banalizaciji i brutalizaciji javnog života. Taj uticaj se preliva na političku sferu, jer je politički isplativ. Otuda je Crkva Srbije, za sve što čini, oslobođena bilo koje odgovornosti, uključujući i krivičnu. Dok se mnogi ljudi hapse za pomenuto ime u sky komunikacijama, Crkva Srbije je eskulpirana od veza sa organizovanim kriminalom, pominjanja nabavke sto „kalaša“, naoružanih BIL u Cetinjskom manastiru 5. septembra 2021, prilikom inaguracije Jovana Mićovića za mitropolita Cetinjske mitropolije, policijske i bezbjednosne komedije sa spomenikom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, bez posljedica i za bjesomučne napadače na prisutne novinare, etc.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211071248_c8f8bc4f5399ec754a0d9bf57b6450be8dc1fe5f70c09d78aa5d69a9533e902f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211071248_c8f8bc4f5399ec754a0d9bf57b6450be8dc1fe5f70c09d78aa5d69a9533e902f" data-rendition-name="original" width="1024" height="640" loading="lazy" alt="jianikije"><figcaption>OGROMAN UTICAJ CRKVE SRBIJE NA PROCESE U CRNOJ GORI: Janikije MićovićSkupština CG</figcaption></figure>  Svi događaji sa teškim kriminalnim posljedicama, koji su vezani za Crkvu Srbije ili pojedince iz njenih redova, kao što su veze sa masovnim ubicama na Cetinju, Vukom Borilovićem i Acom Martinovićem, za koje se na Cetinju zna da su imali bliske veze sa popovima Crve Srbije, stavljaju se ne „pod tepih“, već se zakopavaju duboko pod zemlju. Na Cetinju je 12. avgusta obilježena treća godišnjica od masovnog ubistva, kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, od kojih dvoje đece, šest osoba ranio, da bi dvije i po godine kasnije, 1. januara 2025. Aleksandar Martinović ubio 13 osoba, među kojima dvoje đece, a da javnost nema nijednu informaciju o pozadini ni tog ubistava. Ni najednostavniju informaciju sa kim je Aco Martinović razgovarao telefonom nakon napuštanja kafane i ko mu je dao u tako kratkom periodu oružje? A to smrdi do nebesa! Umjesto da poštuje porodice žrtava, Crkva Srbije i dalje truje usijane glave pričama kako se zao duh na Cetinju neće smiriti dok se ne postavi na Jezerski vrh lovćenski kapela Karađorđevića, kao simbol okupacije Crne Gore od strane Srbije. Izgleda da nije bitna cijena crnogorske krvi da se ostvari namjera posrbljavanja Crne Gore od strane Crkve Srbije i njenih zatočenika! Svi se śećamo 5. septembra 2021. godine, kada se Cetinje gušilo u hemijskim sredstvima, kada je policija brutalno „bolje da mi njih prvi“ napala mirne demonstrante, zasula ih suzavcem, gumenim mecima, šok bombama... Da li je SDT otvorio slučaj prekomjerne sile policije i odgovornosti za to? Naravno da ne! Ali varaju se svi da će Belveder biti zaboravljen!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103230144_fd0eb9b241dcfbab59c5234f0a9dbc89296920cff4a16188c95aef00363ea4b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260103230144_fd0eb9b241dcfbab59c5234f0a9dbc89296920cff4a16188c95aef00363ea4b4" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Spomenik Pavlu Đurišiću"><figcaption>VELIČANJE RATNIH ZLOČINACA: Pavle Đurišić(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  <h2>SUŠTINA PROPADANJA</h2> Ne čusmo da je neko rekao za Botun „pa što ako pogine 10 Zećana“?! Iako se radi o dvije potpuno vrijednosno različite stvari, jedna je inaguracija na Cetinju nepoželjnog popa, druga je civilizacijska, ekološka, ljudska, u skladu sa zahtjevima EU o rješavanju otpadnih voda, reakcija policije na Cetinju je bila brutalna, dok se u Botunu ponašala kao policija u Njemačkoj kada sam dalekih sedamdesetih učestvovao u protestu protiv nuklearke ležeći na šinama, a njemački policajci nas kulturno odnosili dalje od tog mjesta. Naravno, ne želim da pogine bilo ko od protestanata na Botunu, niti da bude prebijan, prskan suzavcem, gađan gumenim mecima i šok bombama, ali iritira količina poltronisanja protestantima većine političara iz vlasti, uključujući i predśednika Milatovića, čije javne intervencije variraju do udvaranja EU, do golog populizma i dodvoravanja najgorem i najneevropskijem dijelu društva, uključujući i Crkvu Srbije. Čak je, taj prononsirani Evropejac, iskoristio kolektor u Botunu, projekat koji finansijski i politički podržava EU, da formira partiju na podršci demonstrantima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103230144_cbc12b4a2d384f2f5a9c090fc5b64a12e5e9e63f21a857ca3b0986aaed7de236.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260103230144_cbc12b4a2d384f2f5a9c090fc5b64a12e5e9e63f21a857ca3b0986aaed7de236" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija u Botunu"><figcaption>RAZLIČITI PRISTUPI POLICIJE: U Botunu blaga policijska reakcija(Photo: Portal ETV/Ana Šofranac )</figcaption></figure>  Suština crnogorskog propadanja, loših političkih izbora, neprepoznavanja prevaranata, hohšptaplera, lažljivaca, je u niskom nivou svijesti građana Crne Gore, lošem nivou obrazovanja, nerazvijanju kritičke misli, nedostatku naučne misli i kompetentnih obrazovnih i naučnih institucija, političkoj nepismenosti, neznanju o temeljnim pojmovima o politici, demokratiji, podjeli vlasti na tri nezavisne grane, neizgrađenim političkim stavovima i političkim vrijednostima, neznanju o vlastima, značaju opozicije, izborima, vlastitoj ulozi u političkom životu. Samo duboko politički i ekonomski nepismenom narodu se mogao prodati Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Kad se bave tim dvijema prevarama, iritira čak i dio onih koji se smatraju ekonomski stručnjaci kad insistiraju samo na održivosti budžeta, kao jedino važno u ekonomiji Crne Gore. Iz aviona se vidi da Crna Gora ima komparativne prednosti isključivo u oblasti turizma, energije i malih gazdinstvava za proizvodnju hrane. Kao što se vidi da je najveći problem crnogorske ekonomije ogroman platnobilansni deficit u odnosima sa inostranstvom. Tom platnom deficitu u ogromnoj mjeri su doprinijeli pomenuti programi. Umjesto da turizam bude najveći podsticaj za razvoj malih gazdinstava za proizvodnju zdrave grane, čime bi se servisirala potrošnja u turizmu i razvio śever, stalno se ponavlja ista priča u budžetu kad su u pitanju izdvajanja za poljoprivredu. Sama činjenica da se električar postavlja za ministra poljoprivrede rječito govori sve. Stalno se sanjaju fabrike, za koje u Crnoj Gori ne postoji konjuktura, a ni izvozne mogućnosti, razvojne banke u koje bi se zaposlili partijski kadrovi, a novac pretvorio u alajbegovu slamu partijskih privrednika, partijskih investitora u stanove i sl. Umjesto da se kreditiranjem bave poslovne banke, čiji je to posao, a država da subvencioniše kamate ako ima interes za tu vrstu djelatnosti, ponovo se otvara priča o razvojnoj banci u državi koja je paradigma partitokratije i korupcije. A vajni profesori sa Ekonomskog fakulteta „mudro“ ćute da se ne bi javno viđela njihova tankovina. Crna Gora mora zabraniti gradnju stanova na primoprju, jer to uništava crnogorski turizam! Svaki dogovor sa Alabarom u tom smislu bio bi kriminalni akt prema Crnoj Gori! Kao što bi bio zločin prema najljepšem dijelu Budve, Slovenskoj plaži, da se pretvara u ruglo, viđeno u prikazanim perspektivama. Slovenska plaža se mora renovirati, obnoviti u luksuznijem izdanju, samo tako će predstavljati biser čitavog Jadrana, ne samo Crne Gore. U pamet se građani Budve i Crne Gore, ne dozvolite da prljavi kapital upravlja vašim životima. To važi i za Podgoričane, jer vam betoniraše čitav grad. Grad koji ionako ima visoke temperature ljeti i koji vapi za što više zelenila, a ne betona i sterilnih zgrada, koje ionako naružuju grad. Da ne pominjemo Velje brdo i otvaranje vrata da se śever Crne Gore još više isprazni i da se svi śevernjaci „nabiju“ u Podgoricu. Čime će se baviti ti ljudi? Pa naravno, postaće partijski kadrovi i ubaciti se u javna preduzeća, sve dok ne crkne crnogorska ekonomija, a sa njom i Crna Gora!

Slobodan Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Godina za zaborav

Turbulenta politička godina je za nama. Započela je ustavnom krizom i blokadom parlametna od strane opozicije - koja je okončana sporazumom. Svi izbori zakazani su za jedan dan nakon dogovora vlasti i opozicije o izbornoj reformi. Završnica godine je obilježena zatvaranjem 5 poglavlja u pregovorima sa EU, i uz najave da je u 2026. - pred Crnom Gorom veliki posao. Koji su još značajni momenti u politici obilježili 2025. - u analizi Televizije E.&nbsp;
Odgovornost i ostavke tražene su već u januaru 2025, zbog masovnog ubistva na Cetinju u kojem je stradalo 13 ljudi, među njima dvoje djece. Ostavke do danas niko iz bezbjednosnog sektora nije dao, a premijer Milojko Spajić predlagao je tada da to zatraže novinari. &nbsp;
- Ja mislim da mi treba policiju da podržimo, u ovakvom trenutku. Kakav bih ja to bio premijer da sad pričam loše o policiji i da pričam šta su mogli šta nijesu mogli. Ja sebe uvijek smatram odgovornim za sve što se dešava u Crnoj Gori i dobro i loše. Ja mislim da su bile ostavke poslije Balijagića, promjene su se desile. Bile su ostavke. Ivona: Hoćete li vi predložiti smjenu šaranovića... evo predložite je vi - rekao je ranije premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Niti je predložena niti se desila. A na ulicama je neformalna grupa studenta Kamo sjutra tražila odgovornost. U zahtjevima za smjene, ali i za izmjene zakona u oblasti MUP – a, podržali su ih brojni građani. No i pored sastanaka sa premijerom, okupljanja u svim gradovima, zahtjevi studenata nijesu ispunjeni. Dok su ulice bile pune, klupe u crnogorskoj Skupštini bile su prazne. Ustavna kriza i opoziciona blokada parlamenta sa kraja 2024. prelila i u 25. Opozicija je odblokirala parlament u martu, kada je postignut dogovor da se o nezakonitoj smjeni sutkinje Dragane Đuranović izjasni Venecijanska komisija, a na šta su potpise stavili predstavnici PES-a i opozicije
- Što se nas tiče znate ko je stavio potpis na ovaj sporazum, ja mislim da potpisi koji su stavljeni na sporazum garantuju i matematika nam konačno o tome ubjedljivo govori da iza tih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. Da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada odnosno PES i parlamentarna opozicija - rekao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.&nbsp;
- Ovaj sporazum postignut je uz značajnu podršku naših evropskih partnera na čemu im zahvaljujem, predstavlja korak ka normalizaciji političke situacije i uspostavljanju pune funkcionalnosti Skupštine - dodao je ranije Đorđe Zenović.
Na lokalnoj političkoj sceni, u aprilu su održani izbori u Nikšiću, nakon kojih je uz podršku Spajićevog PES – a I demokrata Marko Kovačević dobio novi mandat što je proslavljeno uz četničke zastave. U fotelju prvog čovjeka Budve nakon što je 22 mjeseca iz spuškog zatvora, obaveze predsjednika obavljao uhapšeni Milo Božović, uz podršku Evropskog saveza i DPS – a sjeda njegov saradnik Nikola Jovanović. Nakon devet godina vlast u Budvi je promjenjena.&nbsp;
- Svečano se obavezuje da ću dužnost predsjednika Opštine Budva obavljati u skladu sa Ustavom, zakonom i statutom Opštine - kazao je Jovanović.&nbsp;
No, i Kovačeviću i Jovanoviću mandati će biti kraći, dok će nekima od njihovih kolega iz drugih opština biti produženi. Skupština je u julu, pred sam kraj proljećnog zasijedanja postigla dogovor o izborima u jednom danu. Tako će se 13. juna 2027. u svim opštinama birati nova lokalna vlast. Takvom odlukom zadovoljni su i vlast i opozicija, ali i nevladin sektor.
- Da se zna da se lokalni izbori održavaju tačno te sedmice, tačno u tom mjesecu na svake četiri godine i time se postiže više efekata, glavni efekat je politička stabilnost na lokalnom nivou - rekao je tada poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.&nbsp;
- Zadovoljan sam kad možemo reći da ćemo ući u proces i imati kroz nekih pola godine kao rezultat svega ovoga preofesionalizovane i depolitizovanu Centralnu izbornu komisiju. Djelimično depolitizovane opštinske izborne komisije, razriješena ona pitanja koja su blokirala izborni proces. Da li će biti propusta i da li ima propusta ima svakako i mi ćemo vjerovatno ono što je dobra stvar jeste što ćemo se ponovo vratiti tom izbornom zakonu već od jeseni - istakao je tada politički analitičar i izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović.
Najglomaznija Vlada, i kako kažu analitičari najveća vladajuća većina, tokom 2025. iskristalisala je svog lidera, ali to nije premijer Spajić. Opozicija, predsjednik države, politički analitičari na čelu vladajuće većine vide predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića.
- Sve što kaže predsjednik Skupštine ja pretpostavljam da se to govori u ime kompletne parlamentarne većine. Jer da podsjetim građane Crne Gore, predsjednik Mandić je na čelu poziciji gdje je isključivo zahvaljujući podršci predsjednika Vlade Spajića i obrnuto - naveo je predsjednik države Jakov Milatović.
Mandić se, nakon uloge Dalaj Lame kako ga je svojevremeno nazivao i sam premijer Spajić, retorički s vremena na vrijeme vrati svojim utabanim stazama. Tako je sebe predstavio kao ključnog činioca u izboru prvog tužioca, samo zato što je vjerovao da će se baviti slučajevima koje Mandić priželjkuje.
- Najveći krivac gospodine Markoviću, što ste vi VDT je Andrija Mandić. Da nije bilo njega i onih političkih razgovora nikad ne bi bili VDT. Gospodine Markoviću vi ste gori od Ivice Stankovića, on je makar imao znanje a vi nemate ništa - kazao je ranije poslanik DNP-a Milan Knežević.&nbsp;
- Vi ste politički izabrani, nemojte da mislite da ste &nbsp;izabrani što ste bili neka velika firma. Ne, izabrani ste dogovorom partlamentarne većine da budete vrhovni državni tužilac. Ustanite recite, nijesam ispunio očekivanja, povlačim se sa ove funkcije pa ćemo mi ovdje se opet dogovoriti dvotrećinski ko bolje može da odgovori na ove zahtjeve. Ja sam očekivao od vas a čitava Crna Gora to željela da vi uradite nešto vezano za Mila Đukanovića, za Aca Đukanovića, Brana Gvozdenovića, Peđu Boškovića, vi tamo ne smijete da privirite a ovamo se bavite mačkama i ne znam čime se bavite - dodao je Mandić.&nbsp;
Osim kadriranja u tužilaštvu, Mandić pretenduje da mijenja više elemenata Ustava Crne Gore, a za te teme je tokom 2025. uvijek pronašao poseban tajming - napredak Crne Gore na putu ka EU.&nbsp;
- Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, među kojima se nalazi i želim posebno da istaknem status srpskog jezika - kazao je Mandić.&nbsp;
- On uvijek, vrlo pažljivo bira tajminge kad iz naftalina izvlači ove teme koje duboko dijele crnogorsko društvo uostalom, znate i sami da je prilikom izbora na poziciju predsjednika Parlamenta Mandić kazao da ciljevi ostaju isti, samo su putevi drugačiji..... - dodala je poslanica DPS-a Sonja Popović.&nbsp;
Kraj godine politički je obilježila međuvladina konferencija u Briselu u kojoj je Crna Gora zatvorila 5 pregovaračkih poglavlja, i ušla u najintezivniji dio procesa integracija ka EU koji slijedi.&nbsp;

Portal ETV

Presjek političke 2025. godine: Od blokade parlamenta do zatvaranja pet poglavlja

Brisel i Vašington kao da uopšte nemaju interesa da vide očiglednu razliku u onome što rade vlasti u Podgorici, kao da ih zanima samo ono što vlasti govore, piše Darko Šuković, glavni urednik Antene M, medijskog partnera EUalive-a u Crnoj Gori.
Što je više institucionalno, ekonomski i demokratski razorena, to je Crna Gora bliže EU. Djeluje nestvarno ali je stvarno tako.
Crna Gora je posljednja republika bivše Jugoslavije koja je postala nezavisna država. Na referendumu održanom 21. maja 2006. za nezavisnost je glasalo 55,5% građana. Osim činjenice da je tako obnovljena državnost stare kraljevine, jedine južnoslovenske zemlje koja je očuvala slobodu i tokom vladanja Otomanske imperije najvećim dijelom Balkana, na tom se referendumu, prvi put u istoriji pokazalo da je većina građana Crne Gore prozapadno orijentisana. Jer, u programu političkih subjekata koji su zagovarali nezavisnu Crnu Goru, bilo je zapisano učlanjenje u EU i NATO, kao ključni vanjskopolitički ciljevi.
Prozapadna većina u Crnoj Gori građena je teško i relativno sporo. Istorijsko nasljeđe i dominantan kolektivni sentiment vjekovima su vezivali najmanju i najstariju južnoslovensku državu za Rusiju, kao slovenski i pravoslavni centar. Otpor obnovi nezavisnosti bio je snažan – svjedoči to 44,5% glasova protiv, i podržan iz Srbije: politički, finansijski, medijski, obavještajno. U SAD i EU, pogotovo na početku, nije bilo entuzijazma za ideju suverene Crne Gore. Srećom, Rusija je tih godina imala druge prioritete i projekcije i nije se fokusirala na zbivanja u Crnoj Gori.
No, uoči ulaska u NATO, stvari su se bitno promijenile. Rusija je bila neskriveno protiv članstva Crne Gore u Alijansi, pa je, koristeći antizapadne strukture u Srbiji i Crnoj Gori, pokušala da na ključnim izborima, održanim 2016, sruši Vladu Mila Đukanovića i spriječi učlanjenje. Pokušaj državnog udara osujećen je, dio zavjerenika procesuiran i prvostepeno presuđen, ključne dokaze obezbijedile su zapadne službe, a da je pripreman zastrašujući scenario potvrdio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Promašenost širokog uvjerenja da se Crna Gora ulaskom u NATO definitivno izvukla iz kandži Rusije i postala dio zapadnog civilizacijskog kruga, pokazala se na izborima 30. avgusta 2020. Izbornu pobjedu ostvarile su propruske i prosrpske stranke, predvođene Demokratskim frontom Andrije Mandića i Milana Kneževića (prvostepeno osuđeni na po pet godina zatvora zbog umiješanosti u spremanje državnog udara; nakon izbora presuda poništena a tužilac koji ih je gonio već je 18 mjeseci u pritvoru) i Demokratama Alekse Bečića. Zapravo, i na tim je izborima taj politički korpus ostao u manjini. Da dođu na vlast omogućio im je pokret URA, Dritana Abazovića (čiji je brat vjerovatno jedini etnički Albanac koji u Beogradu uspješno razvija biznis) koji je uspio da privuče 5% birača, dominantno suverenista nezadovoljnih starom vlašću, predvođenom DPS.
Paradoks da je država dobila vlast od političara koji su bili protiv postojanja nezavisne Crne Gore, nije jedini. EU i SAD su svojim činjenjem i nečinjenjem omogućili Beogradu i Moskvi da se brutalno miješaju u te (i sve naredne) izbore i da, umjesto iskreno prozapadno orijentisanih partija, političara, građana – na vlast dođu pioni Aleksandra Vučića i Vladimira Putina.
O karakteru vlasti koja je zagospodarila Crnom Gorom nakon 30. avgusta 2020. i koja, u raznim oblicima, traje do danas, svjedoči činjenica da je prva vlada (premijera Zdravka Krivokapića) dogovorena u manastiru Crkve Srbije/SPC. Ta vjerska organizacija zapravo je najmoćniji politički subjekat u Crnoj Gori, bavljenje vjerom njen je sporedan posao a realizacija nacionalnog projekta Srpskog sveta /Velike Srbije ključni zadatak. Crkva Srbije/SPC najvjerniji je saveznik Moskovske patrijaršije/Crkve Rusije. Za vladike Crkve Srbije NATO je „Četvrti Rajh“, Evropska unija je „tamnica naroda“ koja zaudara „sodomskim smradom“, Crnogorci su „komunistički nakot“, Bošnjaci-muslimani „lažni ljudi, lažne vjere“, a Ratko Mladić i Radovan Karadžić su „srpski heroji“.Već pet godina Crnom Gorom upravljaju politički subjekti koji te vrijednosti baštine i promovišu ili oni koji prihvataju da budu u koaliciji sa njima.
Koliko god to izgledalo suludo, u takvoj vlasti Brisel i Vašington vide pouzdane partnere u NATO i na putu Crne Gore ka EU!? Što je više institucionalno, ekonomski i demokratski razorena, to je Crna Gora bliže EU. Djeluje nestvarno ali je stvarno tako. Najbrojniji državotvorni narod, nacionalni Crnogorci, već pet godina praktično su protjerani iz institucija, izloženi asimilaciji i otimanju njihove kulturne, naročito sakralne baštine. Potpisivanjem tzv. Temeljnog ugovora, između tadašnjeg premijera Abazovića i patrijarha Porfirija, svi pravoslavni hramovi u Crnoj Gori predati su u vlasništvo vjerskoj organizaciji sa sjedištem u Beogradu. Široko je uvjerenje unutar crnogorskog nacionalnog korpusa da je Crna Gora dodijeljena Srbiji i Vučiću kao kompenzacija za Kosovo i kao mamac za otklon od Rusije.
Svi ti procesi, međutim, umotani su u oblandu proevropske retorike. Brisel i Vašington kao da uopšte ne zanima šta vlast u Podgorici radi, kao da ih jedino zanima šta vlast priča. Tako je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, daleko najmoćniji političar u Crnoj Gori, koji se nikad nije odrekao stava da je Srbija njegova matica a Putin njegov lider, postao partner EU u procesu evropske integracije države kojom, de facto i de iure, upravlja.
EU i SAD, već pet godina, kažnjavajući stranke koje su 30 godina bile na vlasti, kažnjava Crnu Goru, faktički pomažući njeno pretvaranje u koloniju Srbije. Crnogorsko društvo, ispod tanke kore proevropskog narativa vlasti, tone u klerošovinizam, dok sekularizam i građanski karakter ubrzano nestaju.
Istinski prozapadno orijentisan dio crnogorskog društva, prvo zbunjen a onda i teško razočaran odnosom „naših zapadnih prijatelja“, prelazi u izbornu apstinenciju ili prihvata sinekure i „prelijeće“ na stranu vlasti. Podrška EU i NATO počinje da opada toliko da ni vlast to više ne može da sakrije. Poruke da se EU mora sačuvati od prijema novih „trojanskih konja“, pokazuju da Brisel, možda, počinje da shvata šta se dešava u Crnoj Gori. No, jasnog priznanja grešaka nema. Vjerovatno ga neće ni biti. Posljedice se, međutim, mogu lako predvidjeti. Svaki put su iste kad neko okrene leđa istinskim prijateljima i pokuša da od iskonskih neprijatelja napravi partnere.

Šuković: Kako je Zapad potrošio prozapadnu većinu u Crnoj Gori

Najbrojnija Vlada, i kako za sebe često kažu ‘najveća parlamentarna većina’, pokazuje da njihova brojnost ne znači nikakav prosperitet za državu i građane, saopštila je potpredsjednica URE Ana Novaković-Đurović.
Ona napominje da je stabilnu vlast i većinu imao godinama i DPS, pa smo od 2018. bili zarobljena država i tapkali u mjestu, na putu ka EU.
- Reformska Vlada i većina pokazuje snagu kad treba izabrati sudije Ustavnog suda, donijeti anti-mafija zakon, imenovati viceguvernere Centralne banke, imenovati članove Agencije za audiovizuelne medijske usluge(AMU). Ali ova većina na svim ovim ispitima pada, jer se nijesu okupili da grade institucije, nego da ih partijski kontrolišu - poručuje Novaković-Đurović.
Novaković-Đurović ističe da ova Vlada ostaje upamćena kao najmanje transparentna, Vlada-rekorder u zaduživanju, ona koja je napravila deficit u fondu PIO preko 200 miliona eura, koja rasprodaje državnu imovinu, partijski kontroliše institucije, svađa nas sa susjedima, i nema snagu da zaustavi veličanje ratnih zločinaca.
- Zbog svega toga ovakvoj Vladi ne mogu pomoći kozmetičke rekonstrukcije, i zamjena jednog ili dva ministra drugim, dok god ostaju isti, pogrešni principi na kojima djeluje i dok je čine desničarski akteri koji rade suprotno interesima Crne Gore. Ako će da nastavi da djeluje na isti način, bez spremnosti da se napravi radikalan zaokret u načinu i kvalitetu rada, onda su sve rekonstrukcije zamagljivanje realnosti, na štetu građana i države - poručuje Novaković-Đurović.
Zaključuje da je umjesto zamjene imena i funkcija, građanima potrebna vlast koja će biti posvećena istinskim reformama, transparentnom radu, odgovornosti i jačanju institucija.

Novaković-Đurović: Ovakvoj Vladi ne pomažu kozmetičke rekonstrukcije, potreban je potpuni reset sistema

Vlada je očekivano, nakon Berana, odobrila izgradnju spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju i u Kolašinu. Vlast koju su iznjedrile velikosrpske litije, uz podršku Vučićevog patološkog i Putinovog agresorskog režima, na ovaj način se odužuje svom političkom pokrovitelju, saopšteno je iz Građanske inicijative "21. maj".
Istovremeno, kako navode u GI "21. maj" vladajuća većina još jednom potvrđuje da je talac anticrnogorske SPC i produžena ruka beogradskog zavojevačkog nacionalizma.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-dala-saglasnost-da-se-u-kolasinu-podigne-spomenik-amfilohiju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Time će, napominju u saopštenju, spomenik dobiti neočetnički mitropolit, protivnik obnovljene crnogorske države i crnogorske nacije, etnofiletista i islamofob.
- Kada ova vlast bude smijenjena spomenik treba preseliti tamo gdje mu je mjesto. U Dodikov četnički entitet ili u centar Beograda čiju je zločinačku, osvajačku i šovinističku politiku podržavao - zaključeno je u saopštenju.

GI "21. maj": Kada ova vlast bude smijenjena spomenik Amfilohiju treba preseliti tamo gdje mu je mjesto

Sve ukazuje na to da bi trebalo snažnije i odlučnije da djelujemo, da bismo se ubrzano kretali na putu ka Evropskoj uniji, ali onda se dese ovakvi potezi, koji nam govore da ne postoji svijest u vladajućoj većini o važnosti trenutka u kojem se nalazimo. Ili, da budem precizniji, svijest kao takva i te kako postoji, zato oni i rade sve da bi taj put blokirali. To je za Antenu M poručio politički analitičar Marko Savić, komentarišući jučerašnji potez vladajuće većine u parlamentu Crne Gore, čiji su poslanici, osim Maje Vučelić i Miodraga Lakovića, bili uzdržani pri glasanju za dnevni red vanredne sjednice na kojem je bila jedna tačka – rasprava o izboru Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda, na prijedlog predsjednika države Jakova Milatovića.
Savić kaže da se to desilo i vjerujući vladi Dritana Abazovića, koja je trebalo da ubrza proces evropskih integracija, a onda je potpisan tzv. Temeljni ugovor, a nakon dobijanja IBAR-a usvojena Rezoluciju o Jasenovcu.&nbsp;
- Sad ulazimo u sljedeću fazu gdje ne bi trebalo da ponavljamo greške koje smo radili u prošlosti, a zapravo ih sad obnavljamo - ističe Savić.
Sa stanovišta trvenja u većini, bilo da oni sarađuju na lokalu ili na državnom nivou, Savić kaže da Milatović pokušava da preostali dio mandata iskoristi za izgradnju političkog integriteta koji bismo naslijepo morali pripisivati svakome ko obnaša ulogu predsjednika države.
- Međutim, čini mi se da je naknadna pamet najgora pamet, pa tako se Milatoviću direktno i na ovaj način vraća svako političko neuko manevrisanje. Opet, to je za mene koji posmatram procese manje važno. Važno je da vrlo konkretno i otvoreno kažemo da je blokada Ustavnog suda instrument koji koristi vladajuća većina kako bi izvršila politički uticaj na to ko, kada i kako će biti izabran. Ovo je zapravo guranje cjelokupne crnogorske političke scene u cajtnot. Kad krenemo da dobijamo packe od EU i međunarodne zajednice, onda će se navrat -nanos opet birati sudije Ustavnog suda na način kako to Andrija Mandić odredi. Ovakav potez je priprema za to - potcrtava Savić.
Ocjenjuje i da je politički integritet kategorija nepoznata većini naših političara.
- Tako da osnovne zamjerke za advokatici Vučinić dolaze gotovo isključivo iz tabora Demokrata, kojie prednjače u onome što danas nazivamo političkim, odnosno partijskim zapošljavanjima, koji su najmanje pozvani da govore o integritetu kao takvom, bez obzira da li ovaj predlog dolazi od Milatovića, koji takođe ima svojih falinki, odnosno nedostataka u obavljanju funkcije, to je manje važno - kaže Savić.
Svaki izbor koji je drugačiji od onoga koji je zamislio Andrija Mandić i većina koju on predvodi, blokira se, dodaje analitičar.
- To je manir koji pokazuju isključivo društva koja imaju komponentu hibridnosti, da ne kažem autoritarizma, jer na sreću još nismo skliznuli u takav oblik, ali određene vrste kompetitivnog autoritarizma kakav je Crna Gora danas kao društvo nam slikovito pokazuju ovi primjeri. Nije posrijedi nedostatak vremena, nije nedostatak akcije od strane onih koji bi trebalo ove ljude da predlože. Ovo je apsolutno politička trgovina bez osnovne mjere brige o interesu svih građana i građanki i o interesu Crne Gore kao države - apostrofira Savić.
<h2>Kod Krapovića isplivao manjak znanja i kapaciteta, a višak ega i ambicije</h2>
Komentarišući skandalozni potez Ministarstva odbrane na čijem je čelu Dragan Krapović, da Anteni M zabrani da prisustvuje događaju koji taj resor organizuje, Savić ističe da je sloboda medija i sloboda medijskog izvještavanja vrhunska demokratska vrijednost koju nije naučila, nijedna vlada od obnove nezavisnosti do danas.
- Međutim, stepen u kojem oni koji su na političkim funkcijama, koji su silom nekakvih čudnih okolnosti i silom nekih čudnih prilika došli na ta mjesta, pokušavaju da ograniče, ne samo slobodu medija i slobodu medijskog izvještavanja, nego i mnoge druge slobode i osnovna ljudska prava, je frapantan. Ovo je sad pokazatelj da nemaju politički integritet i da nijesu dorasli bilo kakvoj funkciji, a ne funkciji ministra - ocijenio je Savić.
Ministarstvo odbrane, dodaje, nije Krapovićevo, već svih građana i građanki Crne Gore.
- I upravo, da iole ima tu svijest kod sebe, znao bi da to znači da svi oni koji izvještavaju, informišu sve te građane i građanke, bez obzira na to sviđala se uređivačka politika nekog medija njemu ili ne. To je primjer kako manjak znanja, manjak kapaciteta, a višak ega i političke ambicije isplivava kroz nešto što mi danas prepoznajemo, a šta su komponente jednog čistog autoritarizma, a to je ono kad se udara na medije i na medijske slobode - poručuje Savić.
Za Antenu M je, kako kaže, zatvoreno ili zaključano Ministarstvo odbrane, za neke druge je omogućeno da rade svoj posao na terenu, a neki treći se napadaju fizički i verbalno, oni ili njihove porodice.&nbsp;
- Taj manir je dobio autoritarni oblik pogotovo posle 2020. godine i dominantno sa vladom Dritana Abazovića. Da zaključim, gledajući medijsku scenu u Crnoj Gori, mislim da nema složnosti oko mnogih pitanja, ali oko ovih pitanja bi trebalo da bude. Želio bih da vidim na toj press konferenciji praznu salu. Danas je riječ o Anteni M, sjutra može to biti bilo ko drugi u zavisnosti od toga ko će da vrši određenu funkciju. A demokratija nije da mi čekamo ko će doći novi na vlast i ko će novi vršiti određenu političku funkciju i da mjerimo hoće li on biti dovoljno široke ruke da nam da slobode ili da nam te slobode ograniči ili oduzme. To treba ponavljati i tupiti svakom od aktera vlasti trenutno da bi budući znali kako da se ponašaju - zaključio je Savić.

Savić: Milatoviću se vraća neuko političko manevrisanje

Stopa poreza na dobit u Crnoj Gori u jednom bi dijelu uskoro mogla biti veća nego do sada. &nbsp;
Naime, u skupštinsku proceduru danas je predat amandman na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica.&nbsp;
Prema tom amandmanu, sva dobit iznad 100.000 eura bila bi oporezivana u iznosu od 15 odsto, umjesto dosadašnjih 12.&nbsp;
Amandman su predali poslanici Evrope sad Dražen Petrić, Tonći Janović i Seid Hadžić.&nbsp;
Stopa poreza na dobit do 100.000 eura ostala bi u ravni od devet odsto.&nbsp;
Međutim, ko ostvari više od 100.000 dobiti - sve iznad te granice biće oporezivano sa tri odsto više u odnosu na aktuelni period.&nbsp;
Podsjetimo, stopa na dobit u ravni od 15 odsto do sada je važila jedino u slučaju kada je ona veća od 1.500.000 eura.&nbsp;

Predlažu dizanje stope poreza na dobit

Hrvatski politički analitičar Davor Đenero u razgovoru za Portal ETV ističe da su evropske diplomate sve više zabrinute zbog koncepta tzv. “srpskog sveta”, kao i zbog sve dubljeg upliva režima Aleksandra Vučića u politički život i pojedine segmente administracije u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, u diplomatskim krugovima postoji jasna svijest da je taj režim ozbiljno zainteresovan da uspori, pa čak i zaustavi evropski put Crne Gore – jer u takvom ambijentu Beograd lakše ostvaruje sopstvene interese i drži Crnu Goru u podređenom položaju.
Evropske diplomate, kaže Đenero, prepoznaju da je crnogorska opozicija – konkretno partije koje su bile nosioci izvršne vlasti do avgusta 2020. – snažno posvećena evropskom kursu.
- U tom kontekstu raste uvjerenje da bi eventualna rekompozicija parlamentarne većine, uz uključivanje suverenističkih i proevropskih snaga, značajno smanjila rizike po evropski proces koje trenutno generišu Demokratski front Andrije Mandića i Milana Kneževića, ali i Demokrate Alekse Bečića. Takva politička promjena, tvrdi Đenero, bila bi izuzetno dobrodošla i dodatno bi ojačala evropski rejting Crne Gore - navodi on.
Ipak, napominje, odgovornost za taj iskorak ne leži na Briselu već isključivo na domaćim političarima – na onima u Crnoj Gori koji zaista žele evropsku budućnost zemlje. Kako kaže, to je racionalan i politički zreo posao koji niko iz evropske administracije ne može obaviti umjesto njih.
Đenero naglašava da Evropska unija nikada neće javno sugerisati da neka država kandidat treba da “rekomponuje” vlast, pa tako ni u slučaju Crne Gore.
- Jasno je, međutim, da trenutna administracija premijera Milojka Spajića i dalje ima podršku evropskih institucija. Onima koji se bave procesom proširenja – a to nije samo evropska komesarka za proširenje, Marta Kos– veoma je važno da Crna Gora održi pregovarački zamah koji je uspostavljen - kaže Đenero za Portal ETV.
Međutim, sve češće se u diplomatskim razgovorima postavlja pitanje: ima li aktuelna vlast stvarne snage da iznese reforme koje su pred Crnom Gorom? I još važnije – može li za te reforme obezbijediti dovoljno političke podrške, kako među partijama, tako i unutar biračkog tijela?

Miraš Dušević

Đenero upozorava: Evropske diplomate zabrinute jer Vučić želi da zaustavi Crnu Goru na putu ka EU

Politički analitičar Danilo Kalezić ocijenio je da se u Crnoj Gori već mogu naslutiti pukotine unutar vladajuće većine, posebno kada je riječ o odnosu Pokreta Evropa sad (PES) prema Demokratskom frontu (DF).
- Već postoje naznake, na nivou špekulacije, a u Crnoj Gori se špekulacije obično pokažu kao istina, da neki poslanici PES-a nijesu baš pristalice slijepog slušanja, ili slijepog praćenja onoga što je jedna sumanuta velikosrpska politika DF-a - kazao je Kalezić gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Govoreći o razlozima odlaganja sjednice Skupštine na kojoj je, pored ostalog, trebalo da se raspravlja o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Kalezić je naveo da ih je najmanje dva. Prvi je, prema njegovim riječima, „vješto smišljeni desant na bezbjednosni sektor“.
- Govorimo o tri funkcije – direktora Uprave policije, šefa ANB-a kome ističe v.d. mandat kroz nekoliko dana i mjesto predsjednika Odbora za bezbjednost, jer javnost svjedoči jednoj sinhronizovanoj akciji i kampanji protiv predsjednika Odbora za bezbjednost Miodraga Lakovića - istakao je Kalezić.
Drugi razlog, dodaje, leži u neizvjesnosti oko toga koliko poslanika vladajuće većine bi podržalo smjenu Mandića.
- Pošto parlamentarna većina nije ideološki vezana, ne postoji ideološko-programska politička veza između tih struktura, nego te strukture na okupu drže vanjski akteri, odnosno dominantno država Srbija sa svojim paraobavještajnim i obavještajnim službama u Crnoj Gori, onda kad god naiđu na ovakvu vrstu krize oni ne znaju šta da rade, pa su potrebne konsultacije - objasnio je on.
Kako navodi, upravo zbog ovih tema sjednica je „volšebno otkazana“, ostavljajući javnost da nagađa kada će biti nastavljena i u kojem će formatu biti održana u utorak, 3. juna.
- Već postoje naznake, na nivou špekulacije, a u Crnoj Gori se špekulacije obično pokažu kao istina, da neki poslanici PES-a nijesu baš pristalice slijepog slušanja, ili slijepog praćenja onoga što je jedna sumanuta velikosrpska politika DF-a. Da li će nešto magično da se promijeni tokom vikenda, ili po povratku Spajića sa japanske turneje, ostaje da vidimo - dodao je Kalezić.
Komentarišući Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji se odnosi na turizam i nekretnine, Kalezić podsjeća da dolaze kritike sa svih nivoa međunarodne zajednice, a da Vlada nije ponudila dodatnu argumentaciju nakon što je dokument vraćen u skupštinsku proceduru.
- Od Vlade ne dolaze glasovi koji se trude da opovrgnu ono što su kritike međunarodne zajednice, političara, NVO sektora i tako dalje. S pravom možemo da pretpostavimo da je motiv hitnosti i same strukture sadržine Sporazuma – korupcija - ocijenio je Kalezić.
U tom kontekstu, zaključuje da aktuelna vlast, predvođena premijerom Milojkom Spajićem, politiku ne vidi kao sredstvo stvaranja vrijednosti za društvo, već kao priliku za ostvarivanje ličnih interesa.
- Kad sve to stavimo u kontekst i kad analiziramo sve te stvari, mi vidimo da premijeru Spajiću i ljudima oko njega, bilo da su iz PES-a ili van PES-a, politika nije vještina dobrog, ili vještina stvaranja dodatne vrijednosti za cijelo društvo, nego traže džepove, traže rupe kako bi zadovoljili svoje partikularne interese - zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dnvd6dnPMa4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Postoje naznake da neki poslanici PES-a ne žele slijepo slijediti DF-ovu politiku

Predstavnici crnogorske vlasti fotelje brane životima i pojedina neslaganja u vladajućoj koaliciji su samo taktička jer vanredni izbori nikome ne odgovaraju, ocijenio je za Newsmax Balkans poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
Poslanici crnogorske opozicije krajem prošle sedmice podnijeli su inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, ocjenjujući da sa te pozicije koči evropski put države.
Takođe, smjena je zatražena i zbog slučaja Mandićevog sinovca i njegovog neformalnog tjelohranitelja kojeg policija sumnjiči da je prošlog mjeseca u Podgorici pucao u dvojicu sugrađana kao i da je te večeri koristio službeno vozilo parlamenta.
Janović smatra da je inicijativa za smjenu Mandića legitiman vid političke borbe.
- U inicijativi ne prepoznajem ništa lično protiv gospodina Mandića. Kada bih prepoznao da je nešto protiv njega ili protiv člana njegove porodice, prvi bih ga branio. Svi imamo i brataniće i porodice, ali činjenica je da onoga trenutka kada ih uvedete u sistem i kada se desi ovakav incident morate da se pojavite i kažete o čemu se radi. Ovdje nema ničeg ličnog i na kraju i policija i tužilaštvo moraju da daju svoje odgovore - ukazao je Janović.
Dodao je da je odgovornost očigledno deficitarna kategorija sadašnje vlasti.
- Trebalo bi da bude više odgovornosti na političkoj sceni. Kada se ostvare pojedini rezultati, onda su političari tu prvi da se izreklamiraju, da uzmu sve zasluge za sebe, ali kada se dese neki tragični događaji ili afere, onda se odgovornost prebacuje na druge. Moramo se naučiti da je odgovornost sastavni dio posla onih koji obavljaju visoke državne funkcije - smatra Janović.
Govoreći o brojnim neslaganjima u vladajućoj koaliciji, Janović smatra da su te nesuglasice plod taktike.
- Vlast ima super taktiku, osim toga što brane svoje fotelje životom imaju taktiku da se o pojedinim pitanjima ne slažu ali se drže svi zajedno na okupu. Ne vidim da će bilo koje neslaganje dovesti do toga da se vladajuća koalicija razbije prije redovnih parlamentarnih izbora. U ovom trenutku nikome od njih ne odgovaraju izbori jer pojedine partije vlasti gube glasove, što su pokazali i posljednji lokalni izbori - zaključuje Janović.

Janović: Crnogorska vlast brani fotelje životom, nedostaje odgovornosti

S&amp;P 500 i Dow Jones Industrial Average zabilježili su u srijedu nove istorijske intraday rekorde, nadovezujući se na snažan početak godine, iako je rast izgubio na zamahu.
Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je porastao 0,3 odsto na rekordno visoki nivo, dok je Dow, koji uključuje 30 dionica, pao 329 bodova, odnosno 0,7 odsto, nakon što je ranije tokom sesije porastao više od 150 bodova, odnosno 0,3 odsto, dosegnuvši novi najviši nivo. Nasdaq Composite dobio je 0,4 odsto.
Dionice rafinerija nafte Valero Energy i Marathon Petroleum bile su među dobitnicima dana, dobivši tri odsto, odnosno više od jedan odsto, nakon što su izvori za CNBC rekli da će prodaja nafte iz Venecuele nastaviti na neodređeno vrijeme i da će sankcije biti smanjene, prenosi SEEbiz.
Nasuprot tome, cijene sirove nafte pale su nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da će privremene vlasti u Venecueli predati Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) čak 50 miliona barela nafte, što je podstaklo zabrinutost zbog povećanja ponude nafte.
„Nedostatak značajnih promjena cijene barela sirove nafte glas je povjerenja da smo još daleko od toga da smo ograničeni s gledišta ponude i potražnje“, rekao je viši menadžer portfelja u Globalt Investmentsu, Keith Buchanan.
&nbsp;Dok su cijene nafte produžile gubitke od utorka, dionice su porasle prethodnog trgovačkog dana jer su investitori, čini se, zanemarili zabrinutost zbog američkog napada na Venecuelu tokom vikenda.
„Ono što se dogodilo u Južnoj Americi nije promijenilo izglede za rast u SAD-u s gledišta tržišta kapitala“, rekao je i Buchanan.&nbsp;
U srijedu su dionice banaka takođe vratile dio svojih snažnih dobitaka s početka godine. JPMorgan, Bank of America i Wells Fargo bili su ključni zaostaci, svaki s padom od više od dva odsto.

Naftni sektor u plusu

Godišnja inflacija u eurozoni za decembar, prema prelimiranim podacima, pala je sa novembarskih 2,1 na dva odsto, objavio je Eurostat.
&nbsp;Cijene usluga su porasle 3,4 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na 3,5 odsto u novembru, a cijene energije su pale značajno bržim tempom, 1,9 odsto međugodišnje naspram novembarskog pada za 0,5 odsto, prenosi Tanjug.
&nbsp;Kada su u pitanju hrana, alkohol i duvan, cijene su porasle 2,6 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na novembarskih 2,4 odsto, a cijene industrijskih proizvoda osim energije 0,4 odsto, usporivši u odnosu na međugodišnju stopu mjerenu prošlog mjeseca od 0,5 odsto.
&nbsp;Godišnja stopa bazne inflacije u eurozoni smanjena je u decembru na 2,3 odsto, u odnosu na novembarskih 2,4 odsto.
&nbsp;Među najvećim privredama u eurozoni, najznačajnija promjena primijetna je u Njemačkoj, gdje je porast godišnje stope inflacije usporila sa 2,6 odsto izmjerenih u novembru na dva odsto, kako pokazuju preliminarni decembarski nalazi mjereni harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP).
&nbsp;Francuska bilježi neznatno usporavanje godišnje stope inflacije koja u decembru iznosi 0,8 odsto, u poređenju sa 0,7 odsto zabilježenih u novembru i oktobru. Godišnja stopa inflacije porasla je u Italiji sa 1,1 odsto na 1,2, dok je u Španiji sa 3,2 odsto pala na tri odsto.
&nbsp;Najviše godišnje stopa inflacije u eurozoni na osnovu preliminarnih podataka za decembar bilježe se u Slovačkoj i Estoniji i iznose 4,1 odsto, dok je najniža stopa od 0,1 odsto zabilježena na Kipru, objavio je Eurostat.

Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno smanjena na dva odsto u decembru

U pucnjavi ispred crkve u Solt Lejk Sitiju u američkoj državi Juti sinoć je dvoje ljudi ubijeno, a šestoro ranjeno, javila je policija.
Napad se dogodio na parkingu Mormonske crkve (Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana). U vrijeme incidenta desetine ljudi prisustvovalo je sahrani. Svi poginuli su odrasli.
Policija je saopštila da ne vjeruju da je napadač imao bilo šta protiv neke određene religije, a ne vjeruje ni da je oružani napad bio nasumičan.
- Ne vjerujemo da je ovo bio ciljani napad na neku vjeru ili nešto tako - rekao je šef policije Solt Lejk Sitija Brajan Red.
Sedište Mormonske crkve je u Solt Lejk Sitiju i oko polovina od 3,5 miliona stanovnika savezne države Jute su sljedbenici te vjere. Crkve poput te, kod koje se dogodio napad, nalaze se širom te države.
Mormonska crkva je u povećanoj pripravnosti od prošlog mjeseca kada je bivši marinac pucao u crkvi u saveznoj državi Mičigen, ubio četvoro ljudi i zapalio je.
FBI je ustanovio da mu je motiv bio netrpeljivost prema toj religiji.

Pucnjava u Solt Lejk Sitiju: Dvoje mrtvih, šestoro ranjeno u napadu ispred Mormonske crkve

Turski državljanin E. K. (25), koji ima privremeni boravak u Ulcinju, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 20 dana zbog vožnje pod dejstvom marihuane - saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje.
Njemu je, kako se navodi u saopštenju, suđeno u hitnom postupku, u kom je utvrđeno da je dana 7. januara oko 21 sat upravljao vozilom na lokalnoj saobraćajnici u Ulcinju pod dejstvom opojne droge marihuana.&nbsp;
- Uz zatvorsku kaznu na čije izdržavanje je upućen odmah po izricanju odluke, dežurna sutkinja Slađana Batjaktarević mu je izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca - istaknuto je u saopštenju.

Tag: vladajuca-vecina