Evropski savez pozvao je nadležne državne institucije da konačno pokažu odgovornost prema pravoj strani istorije i vrijednostima Crne Gore i da prestanu da javni prostor pretvaraju u pozornicu za negatore crnogorske države, presuđene ratne zločince i one koji simbolizuju sve ono što građanska i evropska Crna Gora nikada neće biti. Umjesto takvih poraznih odluka, država je, ističu u ES, dužna da obezbijedi trajno spomen-obilježje admiralu Vladimiru Baroviću.
- Admiral Barović je svojom ljudskošću i moralnim činom ostao upamćen kao simbol časti Crne Gore. On je odbio da izvrši naređenja koja su vodila ka zločinu i razaranju, jasno pokazujući da se patriotizam ne mjeri brojem ispaljenih granata i razorenih gradova, već vjernošću univerzalnim vrijednostima mira, ljudskosti i poštovanja dostojanstva drugih naroda. Njegova žrtva je najbolji dokaz da Crna Gora može da bude država koja se ponosi hrabrošću i čašću, a ne nasiljem i sramotom - navedeno je u saopštenju Evropskog saveza.
U vremenu kada su mnogi birali stranu zločina i destrukcije, admiral Barović je, napominju u toj političkoj grupaciji, bio na pravoj strani istorije. Na istoj strani su, ističu, tada bili i oni koji danas čine Evropski savez, dosljedno zastupajući vrijednosti građanske, antiratne i evropske Crne Gore.
- Naša je obaveza da upravo takvi ljudi budu trajno upisani u kolektivno sjećanje i javni prostor, kao poruka generacijama koje dolaze da je moguće ostati na strani istine i pravednosti čak i onda kada se za to plaća najveća cijena. Umjesto da podiže spomenike onima koji su donosili patnju, Crna Gora mora da slavi one koji su je činili časnijom i boljom - naglasili su u saopštenju.
Evropski savez zato zahtijeva da se odmah započne procedura za podizanje dostojnog spomen-obilježja admiralu Vladimiru Baroviću. 
- To bi bila jasna poruka da Crna Gora svoj evropski i građanski put gradi na temeljima istine, pravde i ljudskog dostojanstva, a ne na mitovima i idolima koji nas vuku unazad - poručuju iz Evropskog saveza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Evropski savez: Umjesto slavljenja ratnih zločinaca, Crna Gora da podigne spomenik admiralu Vladimiru Baroviću

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, na dan kad je prije 34 godine Vladimir Barović oduzeo sebi život iz protesta zbog naređenja vrhovne komande JNA da sa ostrva Vis granatira primorske gradove u Hrvatskoj 1991. godine, podsjetio na prave heroje u zlom vremenu rehabilitovanja zločinaca.
- Vladimir Barović 7.11.1939 - 29.09.1991. Sjetimo se pravih heroja u zlom vremenu rehabilitovanja zločinaca. Vladimir Barović je jedan od tih heroja, čije će ime i djelo biti zauvijek upisani u istoriju čojske i sojske Crne Gore - naveo je Vujović na mreži X.
Kako je kazao, njegov gest otpora ludilu rata, mržnje i nacional-šovinizma neka bude putokaz na kojim vrijednostima moramo da gradimo normalno društvo.
- Posebno danas jer svjedočimo istom mraku kao i tada, a današnja Crna Gora je, baš kao i tada, upregnuta u isto kolo. Nek mu je vječna slava - poručio je Vujović.

Vujović: Sjetimo se pravih heroja u zlom vremenu rehabilitovanja zločinaca, Barović je jedan od njih

Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje dostavile su danas inicijativu Savjetu za davanje naziva ulica Glavnom gradu da se jedna ulica nazove po admiralu Jugoslovenske narodne armije Vladimiru Baroviću, ističući da je veoma važno da se njegovo ime i lična žrtva za odbranu ljudskosti sačuvaju od zaborava kroz počast koju je zaslužio.&nbsp;
- To spomen-obilježje treba da ostane i kao trajna opomena na rat od kakvog Crna Gora mora da se sačuva - navode iz ove dvije nevladine organizacije.
Kako dodaju, na današnji dan prije 34 godine Barović je oduzeo sebi život iz protesta zbog naređenja vrhovne komande JNA da sa ostrva Vis granatira primorske gradove u Hrvatskoj 1991. godine. Napisao je da se odlučio na časnu smrt „jer Crnogorci ne mogu uništavati narod koji im nije ništa skrivio".
- Iako je njegov čin izuzetan primjer čojstva, o njemu se premalo zna u Crnoj Gori. Naša djeca ne uče o njemu, njegovog imena nema u udžbenicima istorije, spomen-obilježje u njegovu čast ne postoji - ističu iz HRA i CGO.
Barovića je posthumno odlikovao 2016. godine tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, dok je 2023. proglašen počasnim građaninom Grada Pule, a 2022. godine na ostrvu Vis u Hrvatskoj otkrivena je spomen-ploča sa citatom iz njegovog oproštajnog pisma: "Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranje, mene tada neće biti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio".
- Tragični čin admirala Barovića podsjeća nas da je suprotstavljanje bezumlju i nepravdi obaveza svakog pojedinca i tada, i danas, bez obzira jesu li službena lica ili civili. Poslije njegove smrti se ipak odustalo od nerazumnog naređenja o granatiranju dalmatinskih gradova. Do danas nije pokrenuta zvanična inicijativa da se sjećanje na Barovića trajno obilježi nekim memorijalom u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.

HRA i CGO dostavile inicijativu Glavnom gradu: Ulica da se nazove po Vladimiru Baroviću

Odbor za davanje imena ulicama i trgovima na Cetinju je dovela do kraja proceduru za davanje imena za dvije ulice u tom gradu - po admiralu Vladimiru Baroviću i po kapetanu Henriku Angelu.
To je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) saopštio predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.
- Ne možemo dovoljno istaći njihov značaj za poimanje crnogorskog čojstva i herojstva - dodao je on u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1953130553168863441%3Ft%3DdlVXSPrRvbPtpq-tFBce6g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Stanić: Pri kraju procedura za davanje imena za dvije ulice na Cetinju - po admiralu Vladimiru Baroviću i kapetanu Henriku Angelu

Evropski savez će podržati inicijativu nevladinih organizacija Centar za građansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava da se jedna ulica u Podgorici preimenuje ili imenuje po admiralu Vladimiru Baroviću - kazao je poslanik Socijaldemokrata u podgoričkom parlamentu Miloš Mašković za Antenu M.
Zasluge admirala tokom ratova devedesitih i ono što on simbolizuje je, kaže Mašković, važno za teritoriju Crne Gore kao i za naše dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom.
- Naši odnosi sa Hrvatskom i na neki način jesu ugroženi na način što imamo potpredsjednika Vlade koji je persona non grata u toj istoj Hrvatskoj koja je članica EU i NATO-a. Kada je riječ o Evropskom savezu, zasigurno da ćemo podržati jednu takvu inicijativu. Čvrsto sam uvjeren da će Evropski savez biti dio buduće vlasti u Glavnom gradu i mislim da je jasno da na upravo tim vrijednostima počiva ES i budite sigurni da će jedna ulica, ukoliko se mi budemo pitali, a pitaćemo se, biti nazvana prema admiralu Baroviću - istakao je Mašković.
Govoreći o tome da li će inicijativa biti podržana od partija koje i dalje čine parlamentarnu većinu u Glavnom gradu Mašković kaže:
- Njima smeta sve što je civilizacijski ispravno i one vrijednosti na kojima počiva Crna Gora i to je ekipa koja bi da umjesto gradi ruši spomenike po Glavnom gradu, ekipa koja je u prethodnih godinu i po liječila svoje ideološke frustracije kroz vokalne politike, tako da iskren da budem uopšte ne očekujem njihovu podršku, jednoj ovakvoj inicijativi koju ocjenjujem kao veoma poželjnoj u ovom društveno-političkom trenutku u kojem se Crna Gora nalazi - smatra Mašković.

Mašković: ES će podržati inicijativu da admiral Barović dobije ulicu u Podgorici, njegova simbolika je važna za Crnu Goru

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: vladimir-barovic