Budžet nije razvojni, već potrošački. Sama činjenica da ste se zadužili po 4,5 odsto kamatnoj stopi, to znači da će svake godine morati da se plaća po 20 miliona eura, što znači da će se imati manje za unapređenje kvaliteta javnih usluga, za ulaganje u infrastrukturne projekte i unapređenje životnog standarda građana - ocijenio je u jutarnjem programu TV E "Budilnik" Vojin Golubović iz Instituta za strateške nauke i prognoze.
Komentarišući to što je iz Ministarstva finansija saopšteno da je obezbijeđeno 450 miliona eura fiskalne rezerve za iduću i 2027. godinu naveo je da može djelovati kao odgovoran potez, ali postoje određene diskutabilne stvari.
- Ako posmatramo kamatnu stopu po kojoj se Vlada zadužuje od nekih 4,5 odsto, to nije uopšte povoljno ako posmatramo zaduživanja koja su bila ranije i zaduživanja zemalja u regionu i EU. Tu kamatnu stopu treba staviti u odnos sa rastom ekonomije. Vlada je projektovala rast ekonomije od 3,2 odsto. Imatu manju stopu rasta BDP-a u odnosu na kamatnu stopu po kojoj se Vlada zadužuje. Ako posmatramo fiskalnu politiku, rast ekonomije je osnova za rast prihoda u budžetu. Vi već projektujete da će prihodi u budžetu rasti sporije u odnosu na rast dugova. Time se samo proširuje jaz u javnim finansijama - ocijenio je Golubović.
Druga stvar koja je, prema njegovim riječima, problematična je zbog čega budžetska rezerva.
- U fiskalno odgovornim ekonomijama budžetska rezerva znači štednju za nadolazeće obaveze i stvara se iz suficita ostvaren u dobrim godinama, a mi je stvaramo tako što se dodatno zadužujemo - istakao je Golubović.
Problematično je, kako dodaje, i za šta će se koristiti budžetska rezerva.
- Ako se uporno govori o odgovornosti, a imate konstantno jedan strukturni deficit u budžetu, koji je hronični problem, onda tu nema baš toliko prostora za ambicioznost. Ta budžetska rezerva će se primarno koristiti za isplatu obaveza - naveo je Golubović.
Dodaje da nije svako zaduženje loše, ali da je dug održiv onda kada rast ekonomije prevazilazi stopu po kojoj se država zadužuje ili kada se kontinuirano stvaraju suficiti u budžetu.
- Mi imamo situaciju da kamata "jede" naš razvoj. Mi umjesto da štedimo za investicije, doći ćemo u situaciju da štedimo na samim investicijama - istakao je Golubović.
Na pitanje da li će se to negativno odrazite na investiranje u zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu odgovara potvrdno.
- Sama činjenica da će oni davati 20 miliona eura godišnje na kamatu, što je bačen novac, taj novac neće ići na unapređenje životnog standarda, na unapređenje javnih servisa, u infrastrukturne projekte. Zamislite što se moglo sa 20 miliona eura u sistemu zdravstva. Fond penzijskog i invalidskog osiguranja ima hronične probleme, Fond zdravstvenog osiguranja ima hronične probleme. Deficiti tih sistema su ogromi. Ovo zaduženje od 450 miliona eura može izgledati preventivno, ali to znači da se samo sprečava akutni napad bolesti, a ne liječi se - smatra Golubović.
Pita da li će zaduženje od 450 miliona eura biti praćeno konsolidacijom javnih finansija, jednom odgovornom finansijskom politikom i reformom fiskalnog sistema ili je to kupovina vremena za nastavak loše prakse vođenja javnih finansija.
- Čini mi se da smo u zonu finansijske nestasbilnosti davno ušli s obzirom na to da se iz godine u godinu sa sve manje odgovornosti zadužujemo. Problematična je struktura, odnosno namjena zaduženja. Mi iz godine u godinu imamo potrošački budžet, a nije razvojni - ponavlja Golubović.
Govori se, kako dodaje, o rekordnim izdvajanjima za kapitalni budžet, ali su ona u nominalnom smislu.
- Ako se to stavi u relativni odnos sa ranijim budžetima, to nije tako. Druga stvar je što je to samo plan budžeta. Ako pogledamo praksu iz prethodnih godina, štedjelo se na projektima da bi se prelivala sredstav u tekuću potrošnju. S jedne strane imamo izuzetno rigidnu rashodnu stranu, koja se ne može smanjiti, a sa druge nemate toliko stabilne izvore prihoda. Nama se prihode iz godine u godinu baziraju na forsiranju potrošnje i zaduživanju. Imamo volatilnost prihoda na jednoj strani i snažnu rashodnu stranu na drugoj - zaključio je Golubović.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Golubović: Budžet nije razvojni, već potrošački, kamata "jede" naš razvoj

Refinansiranjem javnog duga se samo odlaže rješavanje problema fiskalnih neravnoteža, jer se tekući rashodi opterećuju višim rashodima za kamate, a javna potrošnja se ne usklađuje strukturno sa potrebom smanjenja javnog duga, u smislu smanjenja tekućih rashoda u cilju otplate dijela javnog duga - saopštila je Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta dr Maja Baćović, komentarišući novo zaduženje i realizaciju emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, s rokom dospijeća od sedam godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.
- I ova emisija obveznica u potpunosti potvrđuje primjenu takvog pristupa, jer se kompletan javni dug koji dospijeva za naplatu u ovoj godini refinansira novim zaduživanjem, koje je ostvareno po višim kamatnim stopama u odnosu na kamatne stope po kojima je javni dug inicijalno kreiran – kazala je Baćović.
<h2>Sve manje prostora za otplatu duga</h2>
On je navela da su rashodi za kamate činili pet odsto ukupnih budžetskih konsolidovanih rashoda, i dva odsto BDP-a Crne Gore u 2024. godini.
- U kombinaciji sa tekućim rashodima za zdravstvo i penzioni sistem, koji se sada finansiraju u većoj mjeri ostalim budžetskim prihodima, a ne prihodima od doprinosa kako je to bilo ranije, i rastom broja zaposlenih u javnom sektoru, ostaje sve manje prostora za otplatu duga i finansiranje razvojnih inicijativa – smatra Baćović.
Dodaje da se refinansiranjem duga nastavlja praksa neproduktivnog zaduživanja, tj. formiranja javnog duga koji se, kako kaže, može otplaćivati ili tekućim budžetskim prihodima, ili inflatorno (inflacija smanjuje realnu vrijednost duga) ,,ali ne prihodima koje bi zadužena sredstva ostvarila da su investirana produktivno (npr. ulaganje u infrastrukturu je produktivna investicija jer ubrzava ekonomski rast, čime, kroz povećanje poreske baze, doprinosi rastu budžetskih prihoda)“.
- Uz predviđene umjerene stope privrednog rasta Crne Gore u narednim godinama, koje su prosječno oko tri odsto godišnje, u modelu aktuelne državne potrošnje, biće izazovno smanjivanje javnog duga opterećenog višim kamatnim stopama – upozorava Baćović.
Ona je saopštila da je kamatna stopa od 4,8 odsto koja je ostvarena na finansijskom tržištu, prema trenutnim podacima, viša od kamatnih stopa po kojima se prodaju državne obveznice najvećeg broja evropskih ekonomija sa istim rokom dospijeća, iako niža u odnosu na nekoliko evropskih ekonomija.
- Npr. kamatne stope na državne obveznice Bugarske su oko 3,7 odsto, Italije 3,4 odsto, Grčke 3,2 odsto, Slovenije 2,8 odsto, Rumunije 7,5 odsto. Očekivano, kamatna stopa od 4,8 odsto je niža u odnosu na kamatnu stopu ostvarenu 2024. godine, jer referentne kamatne stope Evropske centralne banke, koje su rasle do 2024. godine su u martu 2025. godine za oko 1,2 do 1,6 odsto niže u odnosu na jun 2024. Stoga je razumljivo da je kamatna stopa ostvarena u posljednjoj emisiji obveznica niža u odnosu na kamatnu stopu od 5,8 odsto ostvarenu prošle godine – pojasnila je Baćović.
<h2>Kamatna stopa&nbsp;</h2>
Istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović kazao je, u razgovoru za Pobjedu, da je primjetno da je Crna Gora u ovoj godini emitovala obveznice s kamatnom stopom od gotovo pet odsto što je, kako je naveo, znatno viša kamatna stopa u poređenju sa nekim prethodnim emisijama (npr. 2,55 odsto u 2019. i 2,875 odsto u 2020. godini).
- Zaduživanje po ovakvim kamatnim stopama je svakako nepovoljno, naročito ako imamo u vidu da su se neke druge zemlje regiona, poput Slovenije ili Hrvatske nedavno uspjele zadužiti po znatno povoljnijim uslovima i nižim kamatnim stopama. Da ne pominjemo jednu Švajcarsku koja je emitovala obveznice po stopi od 0,5%. Ovo ukazuje na potencijalne izazove u fiskalnoj politici Crne Gore i potrebu za boljim upravljanjem javnim finansijama kako bi se obezbijedili povoljniji uslovi zaduživanja u budućnosti – rekao je Golubović.
U Vladi tvrde da se ne zadužuju zbog tekuće potrošnje, već isključivo radi finansiranja obaveza koje nijesu stvorene u mandatu ovog ministarstva i Vlade, čime, kako kažu, štite fiskalnu stabilnost države i budžet svih građana.
Pored toga, kako kažu, sve redovne budžetske obaveze poput plata, penzija i socijalnih davanja finansiraju iz tekućih prihoda, a pritom su, kako navode, dodatno povećali i plate i penzije - „i to bez zaduživanja“.
<h2>Zaduživanje i tekuća potrošnja&nbsp;</h2>
- Iako Vlada tvrdi da se novac iz novog zaduženja koristi isključivo za refinansiranje starih dugova, dosadašnje iskustvo pokazuje da takve najave često padaju u vodu zbog prethodne prakse. Priča o zaduživanju koje se sprovodilo pod parolom vraćanja starih obaveza i ulaganja u kapitalne investicije gubi smisao usljed gotovo potpunog izostanka takvih investicija i zanemarivanja kapitalnog budžeta. Dakle, zaduživanje je išlo i u tekuću potrošnju – tvrdi Golubović.
On je dodao da je činjenica da je u posljednja dva mjeseca prethodne godine zabilježen deficit od preko 300 miliona eura ukazuje na mogući pritisak na budžet koji bi se mogao pokriti novim zaduženjem.
- Stoga je s razlogom upitno da li je ovo uistinu samo refinansiranje starih obaveza ili se, barem djelimično, radi o finansiranju tekuće potrošnje. Uprkos tvrdnjama da su plate, penzije i socijalna davanja obezbijeđeni iz redovnih prihoda, ranije prakse – ali i nedovoljna transparentnost u pogledu planiranih ulaganja – ostavljaju prostor za sumnju da bi se dio sredstava ipak mogao iskoristiti za tekuće obaveze, naročito u kontekstu rastućih budžetskih potreba i ograničenih fiskalnih kapaciteta – smatra Golubović.
Profesorica Baćović navela je da zaduženje od 850 miliona približno odgovara iznosu otplate dijela javnog duga koji dospijeva za naplatu tokom 2025. godine, tako da je, kako kaže, realno pretpostaviti da će novac ostvaren emisijom ove serije obveznica i biti usmjeren na refinansiranje javnog duga.
<h2>Pitanje finansiranja budžetskog deficita</h2>
- Ostaje otvoreno pitanje finansiranja budžetskog deficita, koji je prema podacima Ministarstva finansija planiran u iznosu od 278 miliona eura (3,5 odsto BDP-a). Inostrani javni dug Crne Gore je u trećem kvartalu 2024, prema podacima dostupnim na sajtu Centralne banke, bio za 956 miliona eura veći nego u trećem kvartalu 2020. godine (državni dug u istom periodu bio je veći za 742 miliona eura zbog smanjenja domaćeg duga za 214 miliona eura), tako da se stiče zaključak da postoji praksa finansiranja dijela budžetske potrošnje zaduživanjem – rekla je Baćović.
Ona smtra da je struktura planiranih rashoda budžeta za 2025. godinu davala mogućnost određenih ušteda (npr. rashodi za lična primanja, usluge, itd).
- Vjerujem da je napravljen napor da se smanjenjem tekuće potrošnje smanji javni dug ili deficit makar i za 50 ili 100 miliona eura, to bi bio pozitivan razvojni signal za sve ekonomske aktere – izjavila je Baćović.
U Ministarstvu finansija tvrde da emisija državnih obveznica ne samo da omogućava odgovorno upravljanje javnim dugom, već i jasno pokazuje da globalni finansijski sektor prepoznaje Crnu Goru kao pouzdanog partnera i atraktivnu investicionu destinaciju, te da snažna potražnja za crnogorskim obveznicama, uz rekordni interes investitora na eurskom tržištu, potvrđuje da su međunarodna finansijska tržišta prepoznala stabilnost naše fiskalne politike, ekonomske perspektive i dugoročnu održivost crnogorskih javnih finansija.
Iako je interesovanje investitora za crnogorske obveznice svakako pokazatelj da na finansijskom tržištu postoji spremnost za ulaganje u državne hartije od vrijednosti važno je, kako dodaje dr Vojin Golubović, napomenuti da je visoka potražnja često uslovljena i atraktivnom kamatnom stopom, odnosno potencijalnom dobiti koju investitori ostvaruju.
- Dakle, veća tražnja ne mora nužno značiti da Crna Gora uživa visok nivo povjerenja isključivo na osnovu fiskalne stabilnosti i atraktivnosti za ulaganje, već se može objasniti i činjenicom da je prinos koji država nudi dovoljno visok da privuče ulagače spremne da preuzmu određeni nivo rizika. Drugim riječima, iako se potražnja za obveznicama može tumačiti kao signal povjerenja, ona u velikoj mjeri odražava i uslove koje Crna Gora nudi na tržištu kapitala, prije svega kamatu koja će se na kraju platiti – pojasnio je Golubović.
Profesorica Baćović navodi da s obzirom da je kreditni rejting Crne Gore, objavljen početkom marta 2025. godine, nepromijenjen u odnosu na prethodni period „realno je očekivati da je interesovanje investitora stabilno“.
- Ali, kako je navedeno i u obrazloženju kreditnog rejtinga Crne Gore za 2025. godinu, do poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore moglo bi doći ako fiskalni rezultati premaše trenutna predviđanja, uz trend pada neto javnog duga. Poboljšanje kreditnog rejtinga Crne Gore vodilo bi i nižim kamatnim stopama po kojima bi se državne obveznice moge emitovati – zaključila je Baćović.&nbsp;

Refinansiranje duga nastavak prakse neproduktivnog zaduživanja

Ja mislim da bi samo tržište dovelo do povećanja zarada i da bismo imali približno sličan iznos zarada, kakav imamo danas, da nije bilo takve odluke o administrativnom povećanju zarada - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač na Institutu za strateške studije i projekcije doc. dr Vojin Golubović.
Po izvještaju Evropske komisije može se vidjeti, kaže Golubović, da forsiraju uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije, a ta otvorena tržišna ekonomija je ideal kojem se, kako kaže, teži.
Zbog prevelike želje Vlade da se miješa u ekonomiju, objašnjava Golubović, crnogorska ekonomija, koja je tržišna, više podsjeća, dodaje on, na jednu centralno plansku ekonomiju, odnosno, ističe on, komandnu ekonomiju.
- To se uglavnom svodi na retorički nivo. U praksi je to malo drugačije. U praksi ono što možemo vidjeti, i to nije karakteristično samo za ovu Vladu, nego za brojne prethodne vlade, imamo često jednu želju vlada da se na ovaj ili onaj način miješaju u takvi ekonomiju, ali to je posebno, čini mi se, karakteristično za ovu Vladu - rekao je Golubović.
U posljednje nekolike godine povećana su zaposlenja u administraciji, podsjeća, a ona nije produktivni dio ekonomije, i to su ona radna mjesta, navodi on, koja ne doprinose povećanju produktivnosti ili smanjuju produktivnost.
Povećanje zarada nije bilo tržišno usklađivanje zarada, podsjeća Golubović, to je bila čisto administrativna odluka, i to ne na osnovu povećanja produktivnost, ističe on, nego od presipanja dijela novca od doprinosa za zdravstvo na zarade, pritom ne vodeći računa kakve, kako kaže, dugoročne posljedice to može imati.
- Ja mislim da bi samo tržište dovelo do povećanja zarada i da bismo imali približno sličan iznos zarada, kakav imamo danas, da nije bilo takve odluke. Privrednici, kad imate takvu inflaciju, imaju veće cijene svojih proizvoda, neko te proizvoda mora da kupi,oni moraju obezbjediti potražnju za takve proizvode. Odnos ponude i potražnje na tržištu rada bi doveo neminovno, po mom mišljenju i do povećanja nivoa zarada - istakao je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXqVaOzWh2Wg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Tržište bi samo dovelo do povećanja zarada i da nije bilo administrativne odluke aktuelne Vlade

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: vojin-golubovic