Ministarstvo zdravlja Crne Gore je tokom protekle godine nastavilo snažna ulaganja u modernizaciju zdravstvenog sistema, s ciljem da se građanima obezbijedi brža, kvalitetnija i savremenija zdravstvena zaštita, saopštio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
– To je ulaganje ne samo u zdravstvo, već i u život, nadu i dostojanstvo građana i građanki. Crna Gora je spremna da i ove godine nastavi transformaciju zdravstvenog sistema, podižući standarde na evropski nivo – poručio je Šimun.
Među najznačajnijim projektima realizovanim tokom prošle godine izdvaja se puštanje u rad novog linearnog akceleratora na Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, vrijednog gotovo 3,9 miliona eura, čime je napravljen značajan iskorak u liječenju malignih bolesti.
Kako je naveo Šimun, taj projekat simbolizuje odlučnu i sistemsku borbu države protiv karcinoma, zasnovanu na razvoju savremene dijagnostike i terapije i unapređenju onkološke zdravstvene zaštite.
Zdravstvena infrastruktura širom Crne Gore dodatno je unaprijeđena kroz adaptacije i modernizaciju brojnih objekata, među kojima su prijemno-urgentni blok Specijalne bolnice u Risnu, vrijedan više od dva miliona eura, kao i jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, Beranama, Nikšiću i Budvi, čime se povećava efikasnost hitnog odgovora i bezbjednost pacijenata.
– Adaptacija ključnih bolničkih prostora, uz proširenje, nove ambulante i savremeno opremljene prijemne sale u Specijalnoj bolnici u Risnu, omogućava osoblju rad u uslovima koji zadovoljavaju najviše standarde, a pacijentima bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, po čemu je ova ustanova prepoznatljiva – kazao je Šimun.
Nabavkom novog reanimobila za Zavod za transfuziju krvi, vrijednog oko 350.000 eura, dodatno je obezbijeđena brza i sigurna isporuka krvi i krvnih derivata širom države, čime se smanjuje rizik od prekida u lancu snabdijevanja i unapređuje pouzdanost zdravstvenog sistema.
Važni koraci u razvoju zdravstvene infrastrukture uključuju i reviziju glavnih projekata novih bolničkih i dijagnostičkih objekata, među kojima su Klinika za hematologiju sa PET/CT centrom, nova Opšta bolnica u Pljevljima i Dom zdravlja u podgoričkom Siti kvartu. Ove investicije, kako navode iz Ministarstva, doprinose modernizaciji primarne i specijalističke zdravstvene zaštite, smanjenju lista čekanja i većoj dostupnosti usluga u svim regionima.
Izgradnjom Klinike za hematologiju i PET/CT centra unaprijediće se dijagnostika i terapija hematoloških i onkoloških pacijenata, smanjiti liste čekanja i troškovi liječenja u inostranstvu, te ojačati samostalnost zdravstvenog sistema.
Nova Opšta bolnica u Pljevljima, kako je saopšteno, predstavlja značajan iskorak ka dostizanju savremenih evropskih standarda i jačanju zdravstvene sigurnosti sjevera Crne Gore, dok će izgradnja Doma zdravlja u Siti kvartu rasteretiti postojeće podgoričke zdravstvene ustanove i unaprijediti dostupnost usluga u jednom od najbrže rastućih urbanih područja.
– Gradimo ustanove i modernizujemo opremu, ali istovremeno ulažemo i u medicinski kadar kroz povećan broj specijalizacija i subspecijalizacija i kontinuiranu edukaciju, kako bismo unaprijedili zdravstvene usluge od prijema pacijenata do najsloženijih medicinskih procedura. Zdravstvo mora biti sigurno, dostupno i jednako za sve građane i građanke – poručio je Šimun.
Tokom prošle godine realizovana je ukupno 221 specijalizacija i 27 užih specijalizacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun: Spremni da nastavimo transformaciju zdravstvenog sistema

Prijedlog zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, koji je krajem prošle godine na prijedlog Ministarstva zdravlja usvojila Vlada, predstavlja osnovu za bržu reformu zdravstvenog sistema - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Novi zakon, prema njegovim riječima, postavlja temelj za integrisani zdravstveni sistem i pravi veliki iskorak ka modernom, digitalnom i bezbjednom zdravstvenom sistemu, koji rješava konkretne probleme sa kojima se građani godinama susrijeću - da se isti pregledi ponavljaju, da postoji nedovoljna razmjena podataka između ustanova i da pacijent često mora sam da prenosi svoju medicinsku dokumentaciju od jedne ustanove do druge.
- Predloženim zakonom predviđa se uspostavljanje integralnog zdravstvenog informacionog sistema, koji povezuje sve zdravstvene ustanove i nadležne institucije, i omogućava standardizovanu, bezbjednu i efikasnu razmjenu podataka u ukupnom zdravstvenom sistemu. Time se stvara osnov da ljekari imaju potrebne informacije na vrijeme, bez obzira na to gdje se pacijent liječi - ističe Šimun.
Prijedlog zakona, kako dodaje, između ostalog, predviđa i uvođenje elektronskog zdravstvenog kartona, kao osnove za upravljanje zdravstvenim podacima o pacijentu, čime se obezbjeđuje objedinjenost, sigurnost i dostupnost ključnih podataka.&nbsp;
- Građanima se, istovremeno, garantuje pravo na uvid i kontrolu nad sopstvenim zdravstvenim podacima - naveo je Šimun.
Poseban značaj predloženog zakona ogleda se u uvođenju modernijeg i jedinstvenog pristupa vođenju registara i evidencija u oblasti zdravstva, koji se zasnivaju na pouzdanim izvorima podataka, interoperabilnosti sistema i standardizovanim metodologijama, s obzirom na to da značajan broj zakonom propisanih registara danas ne funkcioniše u punom obimu ili se vodi djelimično.
- Na taj način se omogućava kvalitetnije planiranje zdravstvene politike, bolje praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i donošenje odluka koje se zasnivaju na stvarnim i pouzdanim podacima, a ne na procjenama - rekao e Šimun,
Istovremeno, Prijedlog zakona obezbjeđuje pravni okvir za razvoj savremenih digitalnih zdravstvenih usluga i odgovornu primjenu novih tehnologija, uključujući i vještačku inteligenciju, uz jasno definisana pravila, nadzor i zaštitu prava pacijenata.
- Prvi put se jasno definiše kontrolisana sekundarna upotreba zdravstvenih podataka za javnozdravstvene, istraživačke i razvojne svrhe. Na taj način zdravstveni sistem postaje brži, efikasniji i pravedniji za građane, a Crna Gora se pozicionira među države koje upravljanje zdravstvenim podacima i digitalno zdravlje razvijaju u skladu sa evropskim standardima i savremenim potrebama društva - objasnio je Šimun.
Aktuelni zakon iz 2008. godine, sa izmjenama iz 2011. godine, donijet je u periodu kada digitalizacija zdravstva nije bila razvijena i bio je prvenstveno usmjeren na vođenje zdravstveno-statističkih zbirki podataka.&nbsp;
- Novi zakon odgovara savremenim potrebama zdravstvenog sistema i uvodi moderan pristup upravljanju zdravstvenim podacima, uređujući cjelokupan njihov životni ciklus – od nastanka i vođenja, preko upravljanja, razmjene, zaštite i korišćenja, do kontrolisane sekundarne upotrebe - kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Šimun: Novi zakon o digitalnom zdravlju iskorak ka modernom i bezbjednom zdravstvenom sistemu

Potpisan je jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU, saopštio je ministar zdravlja Crne Gore, Vojislav Šimun. Naime, ministar, predstavnica Samostalnog sindikata zdravstva, Mira Šolović i predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, Nebojša Radonjić potpisali su danas u Podgorici Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnot, koji će početi da se primjenjuje od 1. januara 2026. godine.
- Danas je potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za cjelokupni zdravstveni sistem, čija je suština poboljšanje finansijskog statusa zdravstvenih radnika. Granskim kolektivnim ugovorom smo povećali koeficijent zarada srednjeg medicinskog kadra 15 odsto, za medicinske sestre/tehničare sa visokim i višim obrazovanjem 10 odsto, uz dodatak za rukovodni kadar od 5 odsto -saopštio je Šimun.
Ministar je dodao da je ovim GKU obuhvaćeno skoro 6 hiljada zdravstvenih radnika zaposlenih u javnom zdravstvu.
- Potpisivanje ugovora predstavlja kontinuitet u radu Vlade i Ministarsva zdravlja u cilju poboljšanja finansijskog statusa zdravstvenih radnika - rekao je Šimun i dodao da je prije toga adekvatno sproveden program Evropa sad 2, kao i sporazum o stimulacijama za medicinski kadar.
Ministar Šimun je apostrofirao pivotalnu ulogu premijera Milojka Spajića u ovom procesu i podsjetio da je i ranije kao ministar finansija kroz program Evropa sad 1 uticao na značajno uvećanje zarada svih građana Crne Gore, pa tako i zdravstvenih radnika.
Šimun se zahvalio na izvanrednoj saradnji ministru finansija, Novici Vukoviću i ministarki rada, Naidi Nišić, za doprinos koji su dalu u ovom procesu.
Ministar je istakao i konstruktivnost socijalnih partnera tokom kvalitetnog pregovaračkog postupka donšenja GKU.
Radonjić je izjavio da se radi o do sada najvećem procentualnom povećanju zarada za medicinske sestre i tehničare.
Predstavnici oba reprezentativna sindikata zahvalili su se ministru Šimunu na dosadašnjoj podršci za zdravstvene radnike.

Šimun: Potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU

Ostavka direktora Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore Velibora Majića snažan je i uznemirujući signal stanja u kojem se nalazi crnogorsko zdravstvo, saopštio je Forum žena pokreta Preokret iz kog traže i smjenu ministra zdravlja Vojislava Šimuna.
U Forumu žena pokreta Preokret su stava da ostavka Majića nije samo lična odluka jednog čovjeka, već i „ozbiljna dijagnoza našeg sistema“.
- Podsjećamo, dr Majić je javno upozorio na alarmantne uslove u Dječjoj klinici. Nadležni su ćutali. Kada institucije ćute, odgovorni ljudi nemaju luksuz da ostanu nijemi. Njegova ostavka je čin profesionalne i ljudske odgovornosti, ali i posljednji alarm za državu. Zdravstveni sistem u kojem djeca umiru zbog grešaka, a porodilje napuštaju porodilišta bez djece, sistem je koji je zakazao. Tu više nema prostora za izgovore, improvizaciju i partijsko pokrivanje nesposobnosti - navodi se u saopštenju Foruma žena pokreta Preokret.
Poručuju da je nužno hitno utvrditi odgovornost Šimuna koji, kako kažu, nije reagovao ni nakon javnih upozorenja stručnjaka.
- Njegovo nečinjenje ima cijenu i tu cijenu plaćaju građani. Forum žena Pokreta Preokret zahtijeva hitnu smjenu ministra zdravlja. Ovo je kap koja je prelila čašu. Zdravstveni sistem ne smije voditi partijska lojalnost, već znanje, integritet i odgovornost. Crnoj Gori su potrebni ljekari koji znaju i žele da liječe, a ne kupljene diplome i urušene institucije. Potrebni su uslovi za rad, poštovanje struke i jasno razdvajanje zdravlja građana od partijskih interesa. Zdravlje djece mora biti iznad svake politike. Sve drugo je saučesništvo - zaključuje se u saopštenju.

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Digitalna transformacija zdravstva više nije pitanje budućnosti, već potreba sadašnjosti, kazao je ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, ističući telemedicinu kao ključni alat za dostupniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu za sve građane.
Međunarodna stručno-akreditovana radionica „Budućnost telemedicine u Crnoj Gori“ održana je u Institutu za javno zdravlje u Podgorici, u organizaciji Ministarstva zdravlja Crne Gore.
Radionica je okupila domaće i međunarodne stručnjake, uključujući renomirane eksperte iz Charité – Univerzitetske bolnice u Berlinu: dr Karin Steinecke, dr Anne Luise Reiβhauer i Christophera Adlunga, uz partnersku podršku UNDP-a u Crnoj Gori.
Predstavljeni su nacionalni projekti i inicijative koje postavljaju temelje savremenog, digitalno povezanog i održivog zdravstvenog sistema.

Šimun: Digitalna transformacija zdravstva nije pitanje budućnosti, već potreba sadašnjosti

Ministarstvo zdravlja Crne Gore, u saradnji sa Domom zdravlja Glavnog grada i Domom zdravlja Budva, pokreće pilot-projekat teleoftalmologije koji će građanima omogućiti jednostavniji i brži pristup pregledima očnog dna, bez potrebe za odlaskom kod oftalmologa u prvoj fazi. U okviru pilot-projekta, u Domu zdravlja Glavnog grada i Domu zdravlja Budva nabavljene su i postavljene savremene fundus kamere za digitalno snimanje zadnjeg segmenta oka.&nbsp; - Snimanje će obavljati posebno obučeni tehničari, dok će analizu snimaka obavljati tim oftalmologa iz domova zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore, na daljinu, putem digitalne platforme - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun. Ministar je objasnio da ovakav model rada omogućava da pacijent dobije stručnu procjenu bez potrebe da fizički posjeti specijalistu.&nbsp; - Ukoliko je nalaz uredan, pacijent ne mora preduzimati dodatne korake, dok će osobe kod kojih se uoče određene promjene biti upućene na specijalistički pregled radi daljeg ispitivanja i liječenja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9" data-rendition-name="original" width="1280" height="591" loading="lazy" alt="Pilot-projekat teleoftalmologije"> </figure>  Šimun je istakao da teleoftalmologija donosi brojne benefite pacijentima. Pregledi, navodi on, postaju brži i dostupniji, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i stanovnike udaljenih područja.&nbsp; - Istovremeno, sistem omogućava rano otkrivanje ozbiljnih očnih oboljenja, poput dijabetične retinopatije i glaukoma, u fazi kada se mogu uspješno liječiti. Građani će imati manje potrebe da putuju, a oftalmološke ambulante biće rasterećene rutinskih i screening pregleda, što ostavlja više vremena za pacijente kojima je potreban detaljniji specijalistički pregled - pojasnio je Šimun. Prema njegovim riječima, ovaj projekat predstavlja prvi korak ka uspostavljanju nacionalnog teleoftalmološkog programa, posebno značajnog za pacijente sa dijabetesom i hipertenzijom, kod kojih je redovan pregled očnog dna od suštinske važnosti za očuvanje vida. - Teleoftalmologija je dio šire strategije digitalizacije i modernizacije zdravstvenog sistema, kojom uvodimo savremene alate poput teleradiologije i telekonzilijuma u svakodnevni rad zdravstvenih ustanova. Na ovaj način gradimo efikasniji, dostupniji i pravedniji sistem, koristeći digitalne tehnologije da pacijentima pružimo bržu uslugu, a ljekarima kvalitetniju podršku u radu - kazao je Šimun. Po završetku pilot faze, Ministarstvo zdravlja će na osnovu dobijenih rezultata i iskustava donijeti odluku o proširivanju sistema na druge domove zdravlja širom Crne Gore.

Šimun: Pilot-projekat teleoftalmologije za bržu i dostupniju zaštitu vida

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Kaćuša Krsmanović

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Šimun: Zdravstveni sistem stabilan; Eraković: Formirati komisiju koja će da procijeni za koliko pacijenata je prolongirana ili preskočena terapija

Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) ispunjava najviše evropske standarde u oblasti nadzora nad proizvodnjom i distribucijom ljekova, poručeno je sa godišnje konferencije CInMED-a, pod nazivom „Snaga je u inovacijama: Novi propisi i digitalna transformacija na evropskom putu“, koja se održava u hotelu Avala u Budvi.&nbsp;
&nbsp;Kako su saopštili iz CInMED-a, trodnevni događaj okupio je više od 250 učesnika iz zemlje i inostranstva, predstavnike državnih institucija, evropskih i međunarodnih regulatornih tijela, farmaceutske industrije, akademske zajednice i partnerskih organizacija.
&nbsp;- Ovogodišnja konferencija fokusirana je na ključne procese modernizacije regulatornog sistema, kao i savremene evropske politike koje direktno utiču na tržište ljekova i medicinskih sredstava- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz CInMED-a su rekli da je, pored toga, posebna pažnja posvećena digitalnoj transformaciji Instituta.&nbsp;
&nbsp;- Institut je razvio novi, savremeni elektronski sistem za predaju i obradu dokumentacije, kao i izdavanje elektronskih rješenja, čime je proces komunikacije između korisnika i Instituta značajno pojednostavljen, ubrzan i unaprijeđen- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Digitalna transformacija, kako su kazali iz CInMED-a, predstavlja važan iskorak u modernizaciji rada i doprinosi ubrzavanju procesa u Institutu.
&nbsp;Direktorica Evropske agencije za ljekove (EMA) Emer Kuk je, u obraćanju na konferenciji, istakla izuzetne rezultate Instituta na evropskom putu.
&nbsp;- Čestitam CInMED-u za izuzetna dostignuća tokom protekle godine. Vaša posvećenost napredovanju na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU) je zaista za svaku pohvalu, što najbolje potvrđuje inspekcijska provjera eksperata Evropske komisije (EK) u svrhu utvrđivanja usklađenost rada Instituta sa evropskim standardima- navela je Kuk.
Kako je rekla, od ukupno 78 indikatora koji su procjenjivani u okviru provjere, čak 73 su ocijenjena kao potpuno usaglašena sa evropskim zahtjevima.&nbsp;
- To je izuzetan rezultat i jasan odraz profesionalnosti, stručnosti i predanosti vašeg tima. Ovim se CInMED pozicionira među regulatore koji ispunjavaju najviše standarde u Evropi- poručila je Kuk.
Ona je, kako je saopšteno, posebno naglasila intenzivnu saradnju EMA i CInMED-a kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), uključujući činjenicu da je CInMED ove godine bio domaćin godišnjeg EMA treninga za zemlje kandidate, koji je prvi put održan u regionu.&nbsp;
&nbsp;- Takođe je istakla impresivno korišćenje TAIEX instrumenta sa čak 20 planiranih projekata u naredne dvije godine, kao i značaj Twinning Light projekta sa Agencijom za ljekove Malte- kaže se u saopštenju.
Kuk je naglasila da postignuća CInMED-a jasno pokazuju šta se može postići posvećenošću, stručnošću i zajedničkom vizijom regulatorne izvrsnosti.&nbsp;
&nbsp;- U EMA smo ponosni na naše partnerstvo i radujemo se nastavku saradnje na stvaranju zdravije budućnosti za pacijente širom Evrope- poručila je Kuk.
&nbsp;Direktor Sektora za medicinske proizvode i inovacije u DG SANTE pri EK, Rajner Beker, istakao je da su eksperti EK tokom septembarske misije u Crnoj Gori utvrdili usklađenost Instituta sa evropskim standardima u oblasti nadzora nad proizvodnjom i distribucijom ljekova.&nbsp;
&nbsp;- Posebno je pohvaljena stručnost i posvećenost tima Instituta, kao i uspješna saradnja tokom inspekcijske provjere. EK ostaje spremna da pruži dodatnu podršku Institutu i Crnoj Gori u procesu pristupanja EU- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je da su visoke ocjene EK i međunarodnih partnera potvrdile da je CInMED, po organizaciji, procedurama, stručnosti i transparentnosti, već na nivou evropskih regulatora.
&nbsp;Govoreći o normativnoj reformi, on je ukazao na intenzivan rad na usklađivanju zakonodavstva sa EU, kao i na izuzetnu konstruktivnu i efikasnu saradnju Ministarstva zdravlja i CInMED-a u tom procesu.
U saopštenju se navodi da je, kao poseban primjer uspješne evropske saradnje, Šimun izdvojio Twinning Light projekat sa Agencijom za ljekove Malte, koji je donio značajne institucionalne benefite i trajna profesionalna partnerstva.
&nbsp;- Ministarstvo zdravlja će nastaviti da pruža punu podršku Institutu, kao i svim procesima koji jačaju regulativu, digitalizaciju i sigurnost pacijenata. To je naša obaveza prema građanima, ali i prema budućoj članici EU koju gradimo- rekao je Šimun.
&nbsp;Ministar zdravlja Malte Jo Etienne Abela poručio je da je zajednički cilj evropskih regulatora osigurati da svaki građanin ima pravovremen, bezbjedan i jednak pristup ljekovima.
&nbsp;- Nastavljamo da radimo zajedno kako bi svaki građanin, bilo na Malti, u Crnoj Gori ili bilo gdje u Evropi, imao pravovremen, bezbjedan i pravičan pristup ljekovima koji su mu potrebni- kazao je Abela.&nbsp;
&nbsp;To, kako je istakao, nije samo profesionalna, već je i moralna obaveza.
Direktorica CInMED-a Snežana Mugoša kazala je da četvrta godišnja konferencija potvrđuje stratešku opredijeljenost Instituta da nastavi da jača svoju ulogu nezavisnog, profesionalnog i modernog regulatornog tijela koje djeluje u skladu sa najvišim evropskim standardima, u interesu građana Crne Gore i jačanja cjelokupnog zdravstvenog sistema.
U saopštenju se navodi da će ovogodišnja konferencija biti posvećena aktuelnijim temama iz oblasti regulative ljekova i medicinskih sredstava, sa posebnim naglaskom na novi Zakon o ljekovima i njegovo usklađivanje sa EU regulativom, kao i na digitalnu transformaciju Instituta.

CInMED: Fokus na modernizaciji regulatornog sistema i savremenim evropskim politikama koje direktno utiču na tržište ljekova i medicinskih sredstava

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: vojislav-simun