Američki i ukrajinski pregovarači ponovo će razmatrati teritorijalna pitanja i sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, koja se nalazi pod ruskom kontrolom, saopštio je danas predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, navodeći da su to najproblematičnije tačke pregovora o eventualnom okončanju rata s Rusijom.
- Očekujemo da će se posebno razmatrati najteža pitanja osnovnog okvira za okončanje rata, prije svega ona koja se odnose na nuklearnu elektranu Zaporožje, kao i pitanja teritorija- naveo je Zelenski na društvenoj mreži Iks, najavljujući treću rundu pregovora ukrajinske i američke delegacije u Parizu za dva dana, prenosi Rojters.
Ukrajina je bila tema jučerašnjeg samita Koalicije voljnih u Parizu, na kojem je usvojena deklaracija koja predviđa „snažne bezbjednosne garancije za čvrst i trajan mir“, uključujući i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre. Taj dokument podržalo je 35 zemalja.
Zelenski je, nakon sastanka Koalicije voljnih — koju čine evropske zemlje koje podržavaju Ukrajinu — rekao da su u razgovorima američkih i ukrajinskih zvaničnika razmatrane „određene ideje“ u vezi s teritorijalnim pitanjima. Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof takođe je potvrdio da je pitanje teritorija bilo predmet razgovora, izrazivši nadu da će biti postignut kompromis.
Kijev je do sada odbijao da se povuče iz industrijalizovanog regiona Donjeck, koji je Rusija gotovo u potpunosti zauzela. Zelenski je naveo da je Vašington iznio ideju o uspostavljanju zone slobodne trgovine na teritorijama s kojih bi se Ukrajina povukla, a koje bi i dalje bile pod njenom kontrolom.
Zelenski je ranije isticao da bi svaki eventualni kompromis u vezi s teritorijama morao biti predmet odlučivanja na referendumu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: Teritorije i nuklearna elektrana Zaporožje najteže tačke pregovora s Rusijom

Volodimir Zelenski imenovao je general-pukovnika Kirila Budanova za novog šefa Kancelarije predsjednika Ukrajine. Time šef ukrajinske vojne obavještajne službe zauzima jedno od mjesta koje je ostalo upražnjeno nakon korupcionaškog skandala u najvišim krugovima vlasti u Kijevu. Njegov prethodnik Andrij Jermak podnio je ostavku još krajem novembra.
Budanov je pod Zelenskim već treći šef Kancelarije predsjednika, koja se smatra uticajnim centrom moći uz vladu. Jermak je u mnogo čemu preuzeo ulogu ministra spoljnih poslova i pratio predsjednika na svim važnim međunarodnim sastancima, uključujući i razgovore o okončanju ruske agresije na Ukrajinu.
<h2>Sada i general u Kancelariji predsjednika</h2>
Imenovanjem general-pukovnika Kirila Budanova, Zelenski je prvi put na čelo Kancelarije predsjednika postavio profesionalnog vojnika. Kao šef obavještajne službe, Budanov je postao jedna od najpopularnijih ličnosti u zemlji. Zahvaljujući sopstvenom imidžu, smatra se potencijalnim protivkandidatom Zelenskog na sljedećim predsjedničkim izborima. U narodu uživa veliko povjerenje. U ispitivanjima javnog mnjenja popularniji su samo predsjednik i bivši vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga, a sadašnji ambasador u Velikoj Britaniji, Valerij Zalužnji.
Prema anketi instituta Socis sredinom decembra 2025. godine, Budanov bi u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio 5,7 odsto glasova i zauzeo treće mjesto. Zelenski i Zalužnji imali su nešto više od 20 odsto. Istraživanje je pokazalo da bi i Zalužnji i Budanov u drugom krugu mogli da pobijede Zelenskog. Nijedan od njih dvojice do sada nije zvanično najavio predsjedničke ambicije.
<h2>Pravi „mladić“ uz predsjednika</h2>
Sa 39 godina, general-pukovnik Kirilo Budanov najmlađi je šef Kancelarije predsjednika u u njegovom mandatu. Još 2020. godine Zelenski ga je imenovao za najmlađeg šefa vojne obavještajne službe HUR.
O Budanovljevoj biografiji ipak se zna malo. Prema medijskim izvještajima, potiče iz Kijeva i služio je kao oficir u specijalnoj jedinici. Od 2014. učestvovao je u operacijama u Donbasu. Navodno je sprovodio akcije na teritorijama Ukrajine koje je okupirala Rusija, naročito na Krimu, anektiranom 2014. godine.
Poznat je postao nakon početka ruske invazije u februaru 2022. Danas je Budanov poznat i zapadnim obavještajnim službama, nakon što je njegova služba spektakularnim napadima dronovima na vojne aerodrome i druge ciljeve duboko na ruskoj teritoriji dospjela na naslovne strane svjetskih medija. Uslijedili su napadi na ruske brodove, kao i na rafinerije i naftne terminale na Crnom moru. Nakon üto je HUR potopio dva ratna broda, Zelenski je Budanovu u februaru 2024. dodijelio titulu „Heroj Ukrajine“.
<h2>Snažno prisustvo u medijima</h2>
Donedavno je Budanov lično učestvovao u borbenim operacijama. U novembru 2025. godine dospio je na naslovne strane kada je sa jedinicama vojne obavještajne službe helikopterom sletio u područje Pokrovska — grada na zapadu Donjecke oblasti, koji je ruska vojska tada već proglasila zauzetim. Djelovi Pokrovska i dalje su pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Budanov je postao poznat i zbog neuobičajenog načina komunikacije s javnošću za jednog obavještajca. Na početku ukrajinske kontraofanzive u junu 2023. pojavio se video u kojem Budanov pola minuta ćuti pred kamerom, uz natpis: „Slijedi još, planovi vole tišinu“.
U jednom videu — povodom Dana obavještajaca — duvao je svjećice na torti uz zvuke eksplozija. Kasnije su se viralno širile fotografije torte u obliku mape Ruske Federacije, koju je dobio za rođendan.
Budanov je bio izuzetno dostupan medijima. Među državnim zvaničnicima, samo je Zelenski u jednom periodu davao više intervjua, naročito zapadnim novinarima.
<h2>Kritike javnosti</h2>
Budanov se našao na udaru kritika jer je kod mnogih ljudi očigledno probudio prevelika očekivanja. U jesen 2022. godine predviđao je da će ukrajinska vojska do ljeta 2023. stići na Krim. To se nije ostvarilo. U međuvremenu je postao oprezniji u prognozama.
Ni u obavještajnoj službi nije sve teklo bez problema: jedna od najpoznatijih operacija pod Budanovim vođstvom bilo je vrbovanje ruskog vojnog pilota Maksima Kuzminova, koji je u avgustu 2023. helikopterom Mi-8 preletio u Ukrajinu. Međutim, Kuzminova su pola godine kasnije ubili u Španiji, počinioci su najvjerovatnije ruski obavještajci.
Krajem 2024. u ukrajinskim medijima pojavile su se vijesti o mogućoj smjeni Budanova sa mjesta šefa HUR-a, nakon što su pojedine operacije dovele do gubitaka među stručnjacima u njegovoj oblasti.
<h2>Na nišanu Moskve</h2>
Još prije početka rata 2022. godine Budanov je bio meta atentata. U Rusiji je odavno na potjernici. U jesen 2023. ukrajinska vojna obavještajna služba izvijestila je o trovanju Budanovljeve supruge i nekoliko oficira.
Od Budanova se na mjestu šefa Kancelarije predsjednika očekuje da rad kancelarije više usmjeri ka vojnim pitanjima nego njegovi prethodnici. Ipak, vjerovatno će učestvovati i kao diplomata u pregovorima. Krajem novembra Budanov je već prisustvovao pregovorima između predstavnika SAD i Rusije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Detalji tih razgovora nisu poznati. U jednom od najnovijih intervjua Budanov je izjavio da očekuje „prozor mogućnosti“ za pregovore do februara 2026. godine.

Ko je novi šef kabineta Zelenskog?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je smijenio šefa Državne granične straže Serhija Deineka.
U večernjem obraćanju u petak, Zelenski je rekao da će Ukrajina proći značajne interne promjene kako bi bila povećana otpornost.
On je kazao da će biti imenovan novi šef službe i da čeka nominacije ministra unutrašnjih poslova Igora Klimenka, prenosi Anadolija.
Prema riječima Zelenskog, Deineko koji je više od šest godina bio šef Državne granične straže nastaviće rad u sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova.
Zelenski je, prema posebnoj uredbi, imenovao prvog zamjenika šefa granične službe Valerija Vavriniuka za vršioca dužnosti šefa agencije.

Zelenski smijenio šefa Državne granične straže

.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je da aktuelni ministar za digitalnu transformaciju Mihailo Fedorov postane novi ministar odbrane Ukrajine.
- Predložio sam da Mihailo Fedorov postane novi ministar odbrane Ukrajine. Mihailo je duboko uključen u pitanja vezana za liniju dronova, veoma efikasno radi na digitalizaciji javnih usluga i procesa - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Unian.
Prema njegovim riječima, uskoro će biti objavljeno imenovanje i novog šefa ukrajinske Spoljne obaveštajne službe.
- Danas je počelo značajno unutrašnje resetovanje, promjene usmjerene ka tome da Ukrajina bude otpornija.. Prošle godine, državne institucije su pokazale i dobre rezultate koje treba ojačati i probleme koji se ne mogu prenijeti u novu godinu - &nbsp;dodao je Zelenski.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski imenovao je dosadašnjeg šefa Spoljne obavještajne službe (FISU) Olega Ivaščenka za novog načelnika Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane (DIU), objavili su ukrajinski mediji.
- Od danas će Oleg Ivaščenko nastaviti da služi našoj državi i sa poziciji ukrajinske vojne obavještajne službe obavljati zadatke ograničavanja ruskog vojnog potencijala - &nbsp;naveo je Zelenski, prenose mediji.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika za medije Dmitro Litvin objasnio je da će Ivaščenko voditi DIU i da su formalne procedure u toku.
Ovaj potez dolazi nakon predloga Zelenskog da sadašnji šef DIO Kirilo Budanov vodi Kancelariju predsednika, što je Budanov prihvatio.
Ivaščenkovo imenovanje označava povratak u vojnu obavještajnu službu nakon nešto više od godinu dana vođenja Spoljne obavještajne službe.
Zelenski ga je imenovao na tu funkciju u martu 2024. godine, nakon što je Ivaščenko služio kao prvi zamenik načelnika DIU i pomoćnik vrhovnog komandanta Oružanih snaga za obavještajna pitanja.
Prije nedavnog imenovanja u Spoljnu obavještajnu službu, Ivaščenko je proveo devet godina kao prvi zamenik načelnika DIU. Istovremeno je služio kao zamenik načelnika Generalštaba za obavještajna pitanja, a zatim kao pomoćnik vrhovnog komandanta za obavjštajna pitanja.

Zelenski: Mihail Fedorov će biti novi ministar odbrane Ukrajine

Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski imenovao je Olega Ivaščenka, koji je bio na čelu Spoljne obavještajne službe (SVR), za novog šefa Glavne obavještajne uprave (GUR).

 - Od danas, Oleg Ivaščenko će nastaviti da služi našoj zemlji i obavlja zadatke ograničavanja ruskog vojnog potencijala na pozicijama ukrajinske vojne obavještajne službe - napisao je Zelenski na svom Telegram kanalu, prenosi Unian.
Zelenski je napomenuo da je sa njim održao sastanak tokom kojeg je Ivaščenko izvijestio o opštoj situaciji u Ukrajini i aktuelnim prijetnjama.

Zelenski imenovao novog šefa obavještajne službe

Rustem Umerov je svakodnevno u kontaktu sa američkim timom i našim partnerima u Evropi. Pripremamo formate i važne sastanke.
To je, u današnjem video-obraćanju, saopštio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.&nbsp;
Otkrio je i da će se već 3. januara u Ukrajini održati sastanak savjetnika za nacionalnu bezbjednost. Ističe da je ovo prvi takav sastanak u Ukrajini i fokusiran je na mir. Naveo je da će mu prisustvcovati evropski predstavnici. Očekuje da će se američki tim pridružiti onlajn.
Tvrdi da je petnaest zemalja potvrdilo svoje učešće, zajedno sa predstavnicima evropskih institucija i NATO-a.
- Zatim, 5. januara, biće održan sastanak vojske – načelnika generalštabova. Glavno pitanje su bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Politički, skoro sve je spremno i važno je razraditi svaki detalj kako će garancije funkcionisati u vazduhu, na kopnu i na moru – ako uspijemo da okončamo rat. A to je ključni cilj za sve normalne ljude - kazao je ZNapomenuo je i da će se 6. januara održati sastanak na nivou evropskih lidera iz Koalicije voljnih.
- Sada se pripremamo da osiguramo da sastanak bude produktivan, da se podrška poveća i da postoji veće političko povjerenje, kako u bezbjednosne garancije, tako i u mirovni sporazum - izjavio je on, uz zahvalnost svima koji im pomažu.

Zelenski: Važno razraditi svaki detalj kako će bezbjednosne garancije funkcionisati u vazduhu, na kopnu i moru

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je mirovni sporazum za okončanje rata s Rusijom 90 odsto spreman, u novogodišnjem obraćanju koje se uglavnom fokusiralo na otpor Moskvi nakon njene pune invazije.
Zelenski je rekao da preostalih 10 odsto sporazuma za okončanje blizu četiri godine sukoba određuje sudbinu mira, sudbinu Ukrajine i Evrope.
U svom 20-minutnom obraćanju naciji, Zelenski je rekao da Ukrajina ne želi mir po svaku cijenu, dodajući da želi kraj rata, a ne kraj Ukrajine.
Navodeći da bi ukrajinsko povlačenje iz istočne regije Donbasa značilo da će sve biti gotovo, Zelenski je aludirao na maksimalistički zahtjev Rusije da Moskva osigura potpunu kontrolu nad industrijskom regijom u bilo kojem mirovnom sporazumu.
Moskva trenutno kontroliše oko 75 odsto Donjecke oblasti i oko 99 odsto susjedne Luganske oblasti. Te dvije regije su zajedno poznate kao Donbas.
Njihova sudbina bila je glavni kamen spoticanja tokom pregovora, budući da Rusija dosljedno odbija kompromis u svom cilju da preuzme punu kontrolu nad Donbasom.
U obraćanju, Zelenski je zahvalio liderima koji su podržali Ukrajinu, ali je rekao da namjere moraju postati sigurnosne garancije i biti ratifikovane.
Nakon razgovora između Zelenskog i njegovog američkog kolege Donalda Trampa na Floridi ranije ove sedmice, ukrajinski lider je rekao da je Vašington ponudio sigurnosne garancije na 15 godina, ali okvir za njihovu implementaciju još nije jasan.
- Potpisi pod slabim sporazumima samo hrane rat. Ili svijet zaustavlja Rusijin rat, ili Rusija uvlači svijet u svoj rat - rekao je Zelenski u svom obraćanju.
Zelenski je izrazio želju da pregovori o miru budu nastavljeni i ubrzani ovog mjeseca uz učešće američkih i evropskih zvaničnika.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da će evropske države i saveznici, koji se trebaju sastati u Parizu 6. januara, preuzeti konkretne obaveze da zaštite Ukrajinu i osiguraju pravedan i trajan mir na našem evropskom kontinentu.
U srijedu su Trampovi savjetnici održali razgovore sa Zelenskim i savjetnicima za nacionalnu sigurnost iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke o okončanju rata u Ukrajini.
Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof rekao je da su razgovarali o jačanju sigurnosnih garancija i razvoju efikasnih mehanizama dekonflikta kako bi se pomoglo okončanje rata i osiguralo da se rat ne ponovi.

Novogodišnje obraćanje Zelenskog: Plan za mir u Ukrajini je 90 odsto gotov

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da bi posjeta američkog predsjednika Donalda Trampa Ukrajini bila korisna, naročito ukoliko bi čelnik Sjedinjenih Američkih Država doputovao direktno u tu zemlju. Zelenski je to izjavio danas, odgovarajući na pitanja novinara, prenosi Ukrajinska pravda.
Zelenski je komentarisao poruke američkog predsjednika o njegovoj spremnosti da se obrati ukrajinskom parlamentu i posjeti Ukrajinu.
- Mislim da bi to bilo korisno – ako predsjednik Tramp može doći. On zagovara plan za završetak rata. Rekao sam mu da bismo ga rado ugostili- rekao je Zelenski.
&nbsp;Dodao je da bi bilo „poželjno“ da američki predsjednik ne doputuje avionom u Poljsku, već direktno u Ukrajinu.
- Jer ako predsjednik Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, doleti u Ukrajinu – i to po mogućnosti direktno u Ukrajinu, a ne u Poljsku pa da putuje vozom – to bi signalizovalo da definitivno možemo računati na prekid vatre- pojasnio je Zelenski.
Naglasio je da su „spremni za posjetu predsjednika Trampa u svakom trenutku kada on bude spreman i kada se stvore svi potrebni uslovi, uključujući i bezbjednosne“.
<h3>Zatvoren vazdušni prostor Ukrajine</h3>
Od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, vazdušni prostor Ukrajine je zatvoren. Svi strani zvaničnici koji su posjetili Ukrajinu u protekle gotovo četiri godine stizali su kopnenim putem preko Poljske.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je prije dva dana da ne planira posjetu Ukrajini, ali nije isključio tu mogućnost ukoliko bi ona doprinijela postizanju mirovnog sporazuma.

Zelenski: Neka Tramp dođe u Ukrajinu, ali direktnim letom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je danas, 29.decembra, tvrdnje ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova o napadu ukrajinskih dronova na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zelenski je naveo da je riječ o "novoj rundi laži", ocjenjujući da Rusija pokušava da potkopa napredak u pregovorima Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o okončanju rata u Ukrajini, prenose agencije.
Zelenski je dodao da Moskva planira kopnene napade na zgrade ukrajinske vlade u Kijevu i zatražio od američkog predsjednika Donalda Trampa da "reaguje na ruske prijetnje".
Ranije danas Lavrov je saopštio da je ukrajinska vojska pokušala da napadne državnu rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina pomoću 91 drona, ali su ruski PVO sistemi uništili dronove.
- U noći između 28. i 29. decembra, kijevski režim pokrenuo je teroristički napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu dugog dometa na državnu rezidenciju predsjednika Ruske Federacije u Novgorodskoj oblasti. Sve letjelice su uništili sistemi protivvazdušne odbrane ruskih oružanih snaga. Nije bilo izvještaja o žrtvama ili šteti od ostataka bespilotne letjelice - rekao je Lavrov, prenose Nezavisne.
Lavrov je ocijenio da je "kijevski režim prešao na politiku državnog terora" i poručio da će Rusija zbog toga preispitati svoju pregovaračku poziciju.
Istakao je da uprkos napadu ukrajinskih dronova, Rusija ne namjerava da se povuče iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini, prenose agencije.

Zelenski negira napad na Putinovu rezidenciju, traži reakciju Trampa

Kremlj jedanas saopštio da Ukrajina treba da povuče svoje vojnike iz djelova Donbasa koje i dalje kontroliše ukoliko želi mir, upozorivši da bi, u suprotnom, mogla izgubiti još teritorije ako se ne postigne dogovor.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Tramp razgovarali su juče, uoči Trampovog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je planiran još jedan telefonski razgovor u skorije vrijeme. Odbio je da komentariše ideju o slobodnoj ekonomskoj zoni u Donbasu ili sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, kojom upravlja Rusija, navodeći da Kremlj takve teme smatra neprimjerenim.
Rusija drži oko 90 odsto Donbasa
Na pitanje o izjavama Putinovog savjetnika za vanjsku politiku Jurija Ušakova, koji je rekao da Ukrajina treba da donese brzu odluku o teritoriji u Donbasu, Peskov je odgovorio da Kijev mora povući vojsku iz djelova regiona koje još drži pod kontrolom.
- Govorimo o povlačenju oružanih snaga režima iz Donbasa- kazao je Peskov. Na pitanje da li se to odnosi i na Zaporošku i Hersonsku oblast, odbio je da ulazi u detalje.
Prema ruskim procjenama, Rusija trenutno kontroliše oko petine teritorije Ukrajine, uključujući Krim, koji je anektirala 2014. godine, oko 90 odsto Donbasa, 75 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i manje djelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske oblasti. Moskva polaže pravo na Donbas, Zaporošku i Hersonsku oblast, iako su te regije međunarodno priznati dio Ukrajine.
Peskov je naveo i da se u ovom trenutku ne razmatra telefonski razgovor između Putina i Zelenskog.

Kremlj poručuje: Ukrajina mora povući vojsku iz Donbasa ako želi mir

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: volodimir-zelenski