Potpisivanje Deklaracije o namjeri i procedurama priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke najavljeno je za 19. decembar, ali i cjelokupan postupak automatskog priznavanja tih dokumenata obično traje nekoliko mjeseci i zavisi isključivo od njemačke administracije.&nbsp;
Tome se raduje brojna dijaspora, potvrdili su Radiju Crne Gore iz Bošnjačke stranke. Dobiti vozačku dozvolu u Njemačkoj je skup i težak proces. Dragocijeno iskustvo za vozače sa ovih prostora koji bivaju oprezni i nakon toga jer se veoma lako gubi i zbog najmanjeg prekršaja u saobraćaju, kažu sagovornici Radija Crne Gore koji žive u toj zemlji.
Početni korak ka priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj biće ozvaničen s potpisivanjem Deklaracije, potvrdila je Kenana Strujić Habić iz Bošnjačke stranke. Ta se partija zalagala za rješavanje tog pitanja, imajući u vidu brojnu dijasporu u Njemačkoj.
- Nadam se zaista da će i Vlada Crne Gore pripremiti sve do 19. decembra. Ja koliko imam informaciju, sve je spremno što se tiče njemačke Vlade, odnosno da će potpisivanje Deklaracije ispred te zemlje biti u resoru saobraćaja - kazala je Strujić Harbić.
Do vozačke dozvole u Njemačkoj nije lako doći. Građani prolaze složene procedure, troše puno novca, kazala je Marija Šikmanović koja sa suprugom boravi i radi u Frankfurtu.
- Mogla sam da koristim svoju vozačku dozvolu prvih šest mjeseci nakon dolaska u Njemačku. Kako bismo mogli normalno da funkcionišemo, moj suprug je morao ponovo da polaže vozački ispit što je bilo finansijski zahtjevno i veoma naporno. Ja sam ipak opdlučila da sačekam, nadajući se da će vozačka dozvola u skorijem periodu biti priznata. Ovo pitanje je jako bitno za sve građane Crne Gore koji žive u Njemačkoj i kojima bi priznavanje vozačke dozvole uveliko olakšalo život - kaže Šikmanovićeva.
Potpisivanju deklaracije se raduje i Jakša Šestović koji je dobio njemačku vozačku dozvolu.
- Izvukao sam jedno fenomenalno iskustvo što se tiče još boljeg znanja i vještina u vožnji. Kad se prođe tako težak put za dobijanje vozačke dozvole, onda, vjerujte mi, čovjek se trudi da tu vozačku dozvolu zadrži. Poštujući sva ta pravila koja su ovdje jako rigorozna, uspjeh je još veći zadržati je - kazao je on.
Uočio je veliku razliku u našoj zemlji i Njemačkoj gdje su složenije procedure i kriterijumi.
- Prevod košta u prosjeku dvije i po do tri hiljade eura, a možete onda da zamislite, neko ko polaže od nule, ko mora da prođe sve te časove. Vozački ispit onda može da izađe i na pet hiljada eura. Teorijski ispit priprema se putem aplikacije, 1.500 pitanja sa videima, raznim situacijama i primjerima u saobraćaju. Otprilike nekih dva mjeseca treba da se dobro spremi taj ispit. Praktični dio traje 50 minuta, a u svakoj sekundi može da se desi mala greška koja će nas koštati ponavljanja ispita. Dosta je pravila koja su nova, koja mi u Crnoj Gori nemamo ni priliku da vidimo - kaže on.
Nakon potpisivanja deklaracije, procedura prelazi u nadležnost Njemačke. Upravo njemačke institucije moraju da izvrše tehničku provjeru sigurnosnih elemenata i kategorija crnogorske vozačke dozvole i uvrste Crnu Goru na službenu listu zemalja čije dozvole priznaju bez polaganja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Priznavanje crnogorske vozačke u Njemačkoj oslobađa velikih troškova i teških ispita

Crnogorske vozačke dozvole i dalje nisu priznate u Njemačkoj i Italiji. Kada će biti? To je pitanje na koje ni danas nema konkretnog odgovora. Nakon što je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović krajem oktobra poručio da će se priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj desiti „veoma brzo“, iz Ministarstva vanjskih poslova za Portal ETV– bez konkretnog odgovora.&nbsp;
&nbsp;„Vjerujemo da će se to dogoditi u najskorijem roku i da će javnost biti blagovremeno informisana.“
Ovo pitanje postavlja se godinama, a odgovor je gotovo uvijek isti.
Još 2017. godine tadašnji premijer Duško Marković, u okviru Premijerskog sata, saopštio je da Crna Gora „aktivno radi“ na sporazumu o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola sa Njemačkom. Gotovo deceniju kasnije – ni sporazuma, ni priznavanja.
Crna Gora, prema sopstvenim izjavama, i dalje „aktivno radi“ na istom pitanju.
Iz Ministarstva vanjskih poslova za Portal ETV ponovo stiže slično objašnjenje:
„U vezi sa Sporazumom o priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Saveznoj Republici Njemačkoj, obavještavamo da su nadležni organi dviju država u stalnoj komunikaciji i aktivno rade na finalnom usaglašavanju tehničkih i administrativnih detalja za potpisivanje koje očekujemo u najskorijem roku, a o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.“
Na pitanje Portala ETV kada će se to okvirno dogoditi – odgovora nema, osim konstatacije: „u najskorijem roku“.
<h2>Italija – isti šablon&nbsp;</h2>
&nbsp;„U vezi sa Sporazumom Vlade Crne Gore i Republike Italije o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola, obavještavamo da su nadležni organi dviju država u stalnoj komunikaciji i rade na usaglašavanju teksta Sporazuma. Po okončanju propisanih procedura, javnost će biti informisana.“
Drugim riječima – ništa novo. Protokolarni i nekonkretni odgovori koji formalno ispunjavaju obavezu da se „na pitanje odgovori“. Posebno je "upečatljiv i konkretan" &nbsp;odgovor ds će "javnost biti blagovremeno informisana", zaboravljajući &nbsp;valjda da mediji upravo pitaju zbog javnosti, a da "javnost ne dobija konkretnu informaciju" i da to već skoro deceniju taje u slučaju sa priznavanjem crnogorskih vozačlih dozvola u Njemačkoj.&nbsp;
<h2>Optimistična najava ministra Ibrahimovića</h2>
U međuvremenu, potpredsjednik Vlade, ministar vanjskih poslova i predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović nedavno je objavio da će crnogorske vozačke dozvole „veoma brzo“ biti priznate u Njemačkoj:
„Sjajna vijest za mnogobrojne građane Crne Gore koji privremeno borave u SR Njemačkoj. Kraj više od deset godina borbe za međusobno priznavanje vozačkih dozvola između Crne Gore i SR Njemačke – pobjeda vanjske politike CG i politike Bošnjačke stranke da bude servis građanima u Crnoj Gori i dijaspori. Tekst Zajedničke deklaracije o namjeri i procedurama međusobnog priznavanja vozačkih dozvola usaglašen je i spreman za potpisivanje koje očekujem u narednim danima, nakon čega će, već za tri nedjelje, Zajednička deklaracija biti u proceduri završnog odobravanja u Bundesratu i saveznim pokrajinama. Konačno, veoma brzo naše vozačke dozvole biće priznate u SR Njemačkoj i za to više nema administrativnih prepreka...“
Dok zvaničnici najavljuju „skorije rješenje“, građani već deceniju čekaju da njihove vozačke dozvole postanu važeće izvan granica Crne Gore.
Riječi se ponavljaju, obećanja se nižu. Još samo "sitnica" nedostaje, &nbsp;da ovo pitanje bude riješeno.&nbsp;

Miraš Dušević

Vozačke dozvole i decenijska priča: Njemačka će ih „priznati veoma brzo“, Italija – ko zna kad

U Crnoj Gori je obuka za vozačku dozvolu B-kategorije danas postala luksuz koji mnogi građani teško mogu priuštiti, saopšteno je iz SEP-a.
- Cijene obuke koje se kreću do 1.000 eura gotovo su jednake prosječnoj mjesečnoj plati. Za mnoge mlade, učenike i nezaposlene, sticanje vozačke dozvole postalo je finansijski nedostižno. A bez vozačke dozvole, šanse za posao, naročito u privredi, znatno su ograničene- navode u saoopštenju.
Crna Gora je, dodaju, država u kojoj je obuka u auto školama među najskupljima u regionu.
- U Sjedinjenim Državama situacija je sasvim drugačija. Tamo kurs vožnje košta oko 13 odsto mjesečnog prihoda prosječnog domaćinstva. Drugim riječima, polaganje vozačkog ispita u Crnoj Gori višestruko je skuplje u odnosu na životni standard nego u jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta- kazali su iz SEP-a.
Stručnjaci upozoravaju da je uvođenjem novih pravilnika o auto-školama i ispitnim procedurama država povećala formalne zahtjeve, ali bez uvođenja socijalnih mjera koje bi zaštitile građane sa nižim primanjima.
- Dakle - pristupačnost vozačkog ispita drastično je smanjena. Na taj način, mladi ljudi i porodice sa skromnijim prihodima ostaju bez mogućnosti da steknu osnovno pravo na mobilnost kao preduslov mogućnosti za posao- kažu iz SEP-a.
Pored toga, kako ističu, neophodno je uvesti veću transparentnost u radu auto-škola, objavljivati cijene, strukturu troškova i statistiku prolaznosti, kako bi građani mogli da biraju na osnovu kvaliteta, a ne samo cijene.
- Prije svake nove izmjene propisa, stručna javnost poziva da se uradi procjena uticaja na cijene i pristupačnost obuke, uz uključivanje potrošačkih organizacija i omladinskih savjeta. U zemlji u kojoj mobilnost znači pristup poslu, obrazovanju i zdravstvu, vozačka dozvola ne bi smjela biti luksuz. Nažalost ona to u Crnoj Gori danas jeste- zaključuju u saopštenju.&nbsp;

1250x600

1084x550

SEP: Vozačka dozvola postaje luksuz, cijene obuke prestigle mjesečnu platu

Evropski parlament u utorak je podržao nova pravila EU za vozačke dozvole koje bi sada trebalo da važe 15 godina, dok bi se za vozače početnike uveo probni rok od dvije godine uz stroža pravila i sankcije.
Evropski parlament u utorak je na plenarnoj sjednici u Strazburu potvrdio revidirana pravila Evropske unije o vozačkim dozvolama, odredbe o novim vozačima, digitalnim dozvolama i zabrani vožnje. Cilj novih pravila je da se poveća bezbjednost na putevima i smanji broj saobraćajnih nesreća, koje godišnje odnose gotovo 20.000 života, objavio je EP.
Za sticanje vozačke dozvole sada se mora ispitivati i znanje o mrtvim uglovima, sistemima za pomoć u vožnji, bezbjednom otvaranju vrata i opasnostima upotrebe mobilnog telefona u vožnji. Zahvaljujući zahtjevima poslanika, tokom obuke i ispitivanja veća će se važnost pridavati svijesti o rizicima za pješake, djecu, bicikliste i druge ranjive učesnike u saobraćaju, navodi EP.
Vozačke dozvole za automobile i motocikle trebalo bi da važe 15 godina, ali državama članicama ostavljena je mogućnost da smanje to razdoblje na 10 godina ako vozačka dozvola ujedno služi i kao lična identifikaciona isprava.

Nova pravila o vozačkim dozvolama i kaznama u EU

Prošlo je osam godina otkako je tadašnji premijer Duško Marković, u okviru Premijerskog sata 2017. godine, saopštio da Crna Gora “aktivno radi” na sporazumu o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola sa Njemačkom. Osam godina kasnije – ni sporazuma, ni priznavanja.
Dok mnogi crnogorski građani u Njemačkoj — kojih prema procjenama ima više destina hiljada — i dalje prolaze kroz mukotrpan proces ponovnog polaganja vozačkog ispita, zemlje bivše Jugoslavije ovaj problem su već odavno riješile bilateralnim sporazumima sa Njemačkom. Crna Gora, pak, ostaje zarobljena u maglovitim najavama i apstraktnim “završnim fazama”.
<h2>Od “uskoro” do “finalne faze”&nbsp;</h2>
U odgovoru na pitanje Bošnjačke stranke, premijer Milojko Spajić je prošlog novembra izjavio da očekuje potpisivanje sporazuma na jesen 2024. godine. Jesen je prošla, godina skoro da je otišla, ali sporazuma nema.
- Prema posljednjim informacijama, od 10. jula 2024. većina saveznih pokrajina u Njemačkoj je dala pozitivno mišljenje za zaključivanje sporazuma. Slijedi priprema nacrta zajedničkog pisma namjere - kazao je tada Spajić, dodajući da je pitanje “formalizovano još 2016.” i da će “uskoro biti riješeno”.&nbsp;
Iako u Ministarstvo vanjskih poslova za Portal ETV potvrđuju da su procedure sa Njemačkom, ali i Italijom, u “završnoj fazi”, ne postoji nijedan konkretan datum kada će se sporazum potpisati niti kada će crnogorske vozačke dozvole biti priznate.
- Procedure za međusobno priznavanje vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke, kao i između Crne Gore i Italije, su završnoj fazi. Imajući u vidu važnost ovih pitanja za veliki broj naših državljan u Njemačkoj i Italiji, nadležne institucije, uz učešće naših ambasada u Berlinu i Rimu, su u stalnoj komunikaciji s njemačkim i italijanskim vlastima i zajednički rade na usaglašavanju teksta oba međudržavna sporazuma. Napominjemo da je proces usaglašavanja tekstova za oba sporazuma, takođe, u finaloj fazi, a po okončanju procedura, javnost će biti informisana o svim detaljima - poručuju iz Ministarstva vanjskih poslova u odgovoru na pitanja Portala ETV.&nbsp;
<h2>Zašto je ovo pitanje važno?</h2>
Za hiljade crnogorskih državljana u Njemačkoj i Italiji, priznavanje vozačke dozvole nije luksuz već potreba. Bez priznatog dokumenta, oni su primorani da prolaze kroz komplikovan i skup proces iznova polaganja ispita — uz troškove koji često iznose i po 2.000 eura.
Vozačka dozvola nije samo pitanje mobilnosti, već i zapošljavanja, posebno u sektorima poput logistike, građevine i dostave, gdje je vožnja sastavni dio posla.&nbsp;
<h2>Dokle više?</h2>
Pitanje koje sve glasnije postavljaju i građani: dokle više? Koliko još “finalnih faza” i “pozitivnih mišljenja” je potrebno da bi crnogorska vozačka dozvola bila validna u ovim državama?

Osam godina magle - Crna Gora još čeka na priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su preduzimajući aktivnosti iz svoje nadležnosti u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv zaposlenog u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zlostavljanje.
Sumnja se, kako se navodi u saopštenju, da je zaposleni u UIKS-u G. Đ.(46) iz Danilovgrada 8. aprila u službenim prostorijama, odnosno u okviru kruga za kratku šetnju Zatvora za kratke kazne, oštećenom osuđeniku zadao više udaraca u predjelu glave i tijela nanoseći mu lake tjelesne povrede.

Krivična prijava protiv zaposlenog u UIKS-u: Osumnjičen da je napao zatvorenika nanoseći mu lake tjelesne povrede

Evropska unija (EU) će usvojiti direktivu koja uključuje prelazak na digitalne vozačke dozvole, kojima će se moći pristupiti na mobilnim telefonima ili drugim digitalnim uređajima, do kraja 2030. godine - javlja Anadolu.
Evropska komisija saopštila je danas da će se ažuriranjem direktive o vozačkim dozvolama promijeniti minimalni zahtjevi za prikladnost vozača u zemljama EU-a, a uskladiće se i pravila za vozače početnike.
- Nova Direktiva o vozačkim dozvolama ima za cilj smanjiti broj nesreća na putevima EU i smanjiti opterećenje građana i vlasti u vezi s administrativnim postupcima - navodi se.
Sprovodiće se politika za koju se pokazalo da povećava bezbjednost na putevima, uvođenje programa vožnje uz pratnju u cijeloj Evropskoj uniji za vozače od 17 godina i starije.
Takođe je napomenuto da će po zahtjevu pojedinca biti izdavane i fizičke verzije vozačke dozvole. Njihov period važenja će biti deset godina ako se koristi i kao lična karta, a 15 godina ako se koristi isključivo kao dozvola za upravljanje automobilima i motociklima.
- Ova ažurirana pravila o vozačkim dozvolama predstavljaju veliki korak napred u modernizaciji našeg sistema izdavanja dozvola i poboljšanju bezbjednosti na putevima širom EU - rekao je evropski komesar za saobraćaj Apostolos Cicikostas.
Dodaje da, od uvođenja digitalnih vozačkih dozvola do mjera koje podržavaju mlade vozače, ovaj akt utemeljava put pristupačnijem, učinkovitijem i sigurnijem sistemu mobilnosti.&nbsp;
- Ono što je najvažnije, pomoći će nam da smanjimo broj smrtnih slučajeva na putevima u EU-u, približavajući nas našem cilju bez smrtnih slučajeva - zaključio je Cicikostas.

EU će uvesti digitalnu vozačku dozvolu do 2030.

Proces priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke ušao je u finalnu fazu i očekuje se skoro potpisivanje sporazuma, saopšteno je iz Ministarstva dijaspore. 
 
Navodi se da je nakon višemjesečnih napora i intenzivnog rada, koji je podrazumijevao komunikaciju između ministarstava dijaspore i vanjskih poslova i aktivnu saradnju sa nadležnim njemačkim institucijama, postignut značajan napredak. 
 
Iz Ministarstva dijaspore su rekli da je Savezno ministarstvo za digitalizaciju i saobraćaj Njemačke dalo pozitivno mišljenje, što je omogućilo da se pristupi izjašnjavanju saveznih pokrajina. 
 
- Svi njemački savezni pokrajinski organi su dali pozitivno mišljenje, čime je proces priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke praktično završen - navedeno je u saopštenju. 
 
Trenutno se, kako su naveli iz Ministarstva, radi na finalizaciji teksta sporazuma, koji će uskoro biti potpisan, čime će se omogućiti jednostavniji i efikasniji proces priznavanja vozačkih dozvola za građane obje zemlje. 
 
Ministar dijaspore Mirsad Azemović rekao je da je uvjeren da će potpisivanje sporazuma biti veoma važno za brojnu crnogorsku dijasporu u Njemačkoj, kao i za sve građane koji borave u obje zemlje. 
 
- Taj sporazum će omogućiti građanima Crne Gore u Njemačkoj, kao i njemačkim državljanima u Crnoj Gori, da bez većih administrativnih prepreka priznaju svoje vozačke dozvole, čime se unapređuje mobilnost i poboljšavaju uslovi za život i rad - navodi se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva su rekli da očekuju da će sporazum biti potpisan u najkraćem mogućem roku. 
 
- Ministarstvo dijaspore će nastaviti s aktivnim radom na pitanjima koja se tiču interesa crnogorske dijaspore i unapređenja odnosa sa zemljama u kojima naši građani žive, rade i stvaraju - navodi se u saopštenju.

Uskoro potpisivanje sporazuma sa Njemačkom o priznavanju vozačkih dozvola

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: vozacka-dozvola