Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) pozdravlja odluku Vrhovnog suda Crne Gore da usvoji zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukine rješenje Upravnog suda i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.
- Ova odluka predstavlja veliku pobjedu i satisfakciju za sve koji su mjesecima uporno, javno i argumentovano ukazivali da je najveće državno priznanje dodijeljeno nezakonito. Nakon toliko mjeseci borbe, snažnog pritiska javnosti, institucionalne šutnje i nažalost, policijske represije, danas možemo jasno da saopštimo - pobijedili smo - naglasili su u STEGA.
Posebno ističu da je postupak pokrenut po tužbi prof. dr Dragana Hajdukovića sa Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija - Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. Godinu.
- Profesor Hajduković je već prvog dana, na konferenciji za medije u organizaciji STEGA-e, precizno i argumentovano izložio sve elemente nezakonitosti dodjele nagrade, ukazujući na grubo kršenje Zakona o državnim nagradama. Izražavamo razočarenje činjenicom da je Upravni sud krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, uz obrazloženje da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca - naveli su u STEGA.
Odlukom Vrhovnog suda ovaj, kako su kazali, pogrešan pravni stav je preinačen.
- Čime je potvrđeno da zakon mora važiti jednako za sve I da nijedna institucija nije iznad pravne kontrole - naveli su u STEGA.
Odluka Vrhovnog suda posebna je, dodaju oni, satisfakcija i za sve građane koji su na protestu na Gorici, građanski, dostojanstveno I odgovorno, podigli glas u odbranu digniteta Trinaestojulske nagrade I principa zakonitosti.
- STEGA podsjeća da se upravo nakon događaja na Vili Gorica desila nezapamćena policijska represija nad slobodnim građanima, intelektualcima, doktorima, arhitektama I umjetnicima koji su stali u odbranu časti I obraza Crne Gore i zaštite njenog najvećeg državnog priznanja. Nakon toga uslijedila je lančana reakcija građanskog otpora - skupovi 13. Jula, a potom I 19. Decembra - čime je Gorica inaugurisana kao novo uporište borbe za slobodnu, bolju I modernu Crnu Goru - istakli su u STEGA.
STEGA posebno naglašava da je ovo velika pobjeda i za svih 35 procesuiranih građana koji su na Gorici branili pravnu državu i pravni poredak, a protiv kojih je, uprkos tome što je tužilaštvo prethodno odbacilo prijave policije, ponovo i nezakonito pokrenut prekršajni postupak kao vid institucionalne odmazde.
- Podsjećamo i na ulogu reditelja Danila Marunovića, koji je kao jedini član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade ukazao na neregularnosti u postupku, alarmirao javnost zajedno sa drugim ljudima iz javnog života I sav novac dobijen za učešće u žiriju donirao. Taj čin ostaje snažan simbol lične odgovornosti I profesionalnog integriteta. Odluka Vrhovnog suda potvrđuje da je borba STEGA-e protiv nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade bila opravdana, zakonita i vođena isključivo u javnom interesu. Istovremeno, ona svjedoči da je u Crnoj Gori konačno sazrio dugo željeni društveni konsenzus zasnovan na zdravim, univerzalnim vrijednostima - poštovanju zakona, pravdi, slobodi i dostojanstvu institucija - naveli su oni.
Ovo je, poručuju, veliki vjetar u leđa za STEGA.
- Velika pobjeda koja nas raduje, ali i obavezuje. Obavezuje nas na nove misije, na istrajnost i budnost u borbi za pravnu državu, vladavinu prava I Crnu Goru kakvu zaslužuju njeni građani. No pasaran - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

STEGA: Nakon mjeseci borbe, pritiska, institucionalne šutnje i policijske represije možemo da kažemo da smo pobijedili

The Supreme Court of Montenegro announced that it has upheld a request for the review of a court decision in a dispute concerning the awarding of the Thirteenth of July Award, annulled the decision of the Administrative Court, and returned the case for renewed proceedings and decision-making.
The proceedings were initiated following a lawsuit filed by Dragan Hajduković from Cetinje against the decision of the Ministry of Culture and Media - the Jury for the Awarding of the Thirteenth of July Award for 2025. By that decision, the award was granted to Miloš Karadaglić, Bećir Vuković and Veljo Stanišić. Hajduković challenged the decision, claiming that all three awards were granted within a single field - culture and artistic creativity - thereby violating Article 17 of the Law on State Awards, which stipulates that only one Thirteenth of July Award may be granted in a single field.
At the end of July, the Administrative Court dismissed the lawsuit as inadmissible, stating that the decision on awarding the prize was not an administrative act deciding on a right or legal interest of the plaintiff.
Hajduković subsequently filed a request for the review of the court decision, arguing that there had been a violation of substantive law and the rules of administrative procedure.
In the reasoning of its judgment, the Supreme Court stated that the conclusion of the Administrative Court could not be considered correct. The Court recalled that the awarding of the Thirteenth of July Award is based on a public call, which constitutes a competitive procedure, a special form of a public promise of a reward. In such a procedure, participants have the right to seek annulment of the decision if the award was not granted in accordance with the rules of the competition and the law.
The Court also referred to the case law of the European Court of Human Rights, emphasizing that a single prior decision does not constitute established judicial practice, nor can it limit the authority of the Supreme Court to review and change legal positions in order to ensure uniform and correct application of the law.
Taking all of the above into account, the Supreme Court annulled the decision of the Administrative Court and returned the case for renewed proceedings. The statement was issued by the Supreme Court of Montenegro.

500x500

1250x600

1084x550

The Supreme Court orders new decision on the awarding of the Thirteenth of July Award

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je osporio odluku tvrdeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, čime je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.
Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca.
Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, tvrdeći da je došlo do povrede materijalnog prava i pravila upravnog postupka.
Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da se zaključak Upravnog suda ne može smatrati pravilnim. Sud je podsjetio da je dodjela Trinaestojulske nagrade zasnovana na javnom pozivu, što predstavlja konkursni postupak – poseban vid javnog obećanja nagrade. U takvom postupku, učesnici imaju pravo da traže poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i zakonom.
Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da pojedinačna ranija odluka ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i mijenja pravne stavove u cilju osiguranja jedinstvene i pravilne primjene prava.
Vrhovni sud je, imajući sve navedeno u vidu, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Saopštenje je izdato iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Vrhovni sud naložio novo odlučivanje o dodjeli Trinaestojulske nagrade

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je odbio kao neosnovan zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo, potvrđujući odluku Višeg suda u Podgorici kojom su ukinute privremene mjere ograničavanja raspolaganja imovinom Milivoja Katnića u Danilovgradu. Sud je ocijenio da tužilaštvo nije dokazalo da sporna imovina znatno premašuje zakonite prihode, niti da postoji vremenska veza između njenog sticanja i krivičnih djela koja se okrivljenom stavljaju na teret.
Prema ocjeni Vrhovnog suda, Viši sud je pravilno utvrdio da nepokretnosti u Katastarskoj opštini Grbe nijesu u vezi sa krivičnim postupkom, budući da su građene 2010. godine – više od decenije prije događaja obuhvaćenih optužbama. Sud naglašava da je ova činjenica ključna, imajući u vidu prirodu i period izvršenja krivičnog djela.
Vrhovni sud je takođe saopštio i da tužilaštvo nije preciziralo koji dio imovine smatra nezakonitim, kada je ona navodno stečena, niti je dostavilo konkretne podatke o visini imovinske koristi koja bi poticala iz kriminalne djelatnosti. U zahtjevu je, navodi se, uglavnom analiziran prihod okrivljenog od 2019. godine, dok su zanemareni dokazi o zakonitim prihodima koje je ostvarivao još od 2005.
Sud konstatuje da nije dokazana očigledna nesrazmjera između zakonitih prihoda i vrijednosti imovine čije se oduzimanje tražilo, niti je urađena sveobuhvatna finansijska analiza koja bi takvu tvrdnju potkrijepila. Takođe, tužilaštvo nije identifikovalo konkretne tokove novca koji bi ukazivali da je imovina uvećavana ili održavana sredstvima iz kriminalne djelatnosti.
Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, Vrhovni sud navodi da privremene mjere obezbjeđenja predstavljaju ozbiljno ograničenje prava na mirno uživanje imovine i mogu se izreći samo kada su ispunjeni jasno utvrđeni i provjerljivi uslovi. U suprotnom, takve mjere bi poprimile karakter preventivne sankcije.
Sud podsjeća i da se zahtjev za zaštitu zakonitosti ne bavi ponovnim ocjenjivanjem činjenica i dokaza, već isključivo provjerom da li je zakon pravilno primijenjen u pravosnažnim odlukama. U ovom slučaju, nije utvrđena nijedna bitna povreda postupka niti pogrešna primjena zakona.
Na osnovu svega navedenog, Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva odbijen u cjelini.

Vrhovni sud odbio zahtjev VDT-a u predmetu privremenog oduzimanja imovine Milivoja Katnića

Vrhovni sud Crne Gore izradio je Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, čime je ispunjena jedna od ključnih mjera iz Reformske agende, na osnovu koje će država dobiti finansijsku podršku Evropske unije u iznosu od 2,317 miliona eura.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić ocijenila je da izrada ovog dokumenta predstavlja potvrdu institucionalne spremnosti pravosuđa da preuzme aktivnu ulogu u sprovođenju reformi od suštinskog značaja za vladavinu prava.
– Smjernice predstavljaju jasnu opredijeljenost sudstva za politiku nulte tolerancije prema seksualnom i rodno zasnovanom nasilju, kao ozbiljnom napadu na ljudsko dostojanstvo i temeljne vrijednosti demokratskog društva. One naglašavaju ključnu ulogu sudova u zaštiti žrtava, jačanju povjerenja javnosti u pravosudni sistem i afirmaciji pravde i pravne sigurnosti kroz izricanje djelotvornih i proporcionalnih kazni – poručila je Pavličić.
Izrada Smjernica potvrđuje, navodi se, odlučnost crnogorskog pravosuđa da kroz odgovornu, dosljednu i efikasnu kaznenu politiku pruži snažan institucionalni odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje, uz jasnu poruku da je zaštita žrtava jedan od najviših prioriteta.
Dokument je koncipiran kao praktičan i normativno utemeljen alat, lako primjenjiv u sudskoj praksi. Smjernice daju okvir za individualizaciju kazni uz uvažavanje svih okolnosti svakog konkretnog slučaja. One ne ograničavaju sudijsku nezavisnost, već je dodatno osnažuju, doprinoseći ujednačenosti sudske prakse, predvidljivosti odluka i jačanju pravne sigurnosti.
Smjernice se zasnivaju na međunarodnim obavezama Crne Gore, posebno na Istanbulskoj konvenciji i Lanzarote konvenciji, čime se nacionalna sudska praksa usklađuje sa najvišim standardima zaštite ljudskih prava.
Dokument je pripremila Radna grupa Vrhovnog, Apelacionog, Višeg i Osnovnog suda, uz podršku konsultantkinja Savjeta Evrope.

Vrhovni sud izradio smjernice za izricanje kazni u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja

Vrhovni sud Crne Gore je usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i utvrdio da je pravosnažnim presudama Osnovnog suda u Bijelom Polju i Višeg suda u Bijelom Polju povrijeđen zakon u korist okrivljenog H.B.
Predmet se odnosio na dva krivična djela građenja objekta u Žabljaku tokom 2023. godine, bez prijave i propisane dokumentacije.&nbsp;
Nižestepeni sudovi su okrivljenog oslobodili od optužbe, smatrajući da je stupanjem na snagu novog Zakona o izgradnji objekata 2025. godine takva gradnja prestala da bude zabranjena, odnosno da novi zakon predstavlja blaži propis za okrivljenog.
- Odlučujući po zahtjevu za zaštitu zakonitosti, Vrhovni sud Crne Gore je zauzeo jasan pravni stav da takvo tumačenje nije pravilno. U presudi je naglašeno da krivično djelo iz člana 326a Krivičnog zakonika ima blanketnu (upućujuću) dispoziciju, odnosno da, dok god važeći zakon propisuje da se ne smije graditi bez dozvole ili prijave, gradnja bez toga ostaje nelegalna, bez obzira na to da li je ranije postojao drugačiji član ili drugačiji naziv dokumenta - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
U tom kontekstu, Vrhovni sud je izričito naveo da „Stupanje na snagu novog Zakona o izgradnji objekata ne znači prestanak zabrane nelegalne gradnje, već izmjenu uslova pod kojima se gradnja može zakonito vršiti.“
Sud je ukazao da novi Zakon o izgradnji objekata propisuje strožije uslove za zakonitu gradnju, jer pored prijave početka građenja, zahtijeva i prethodno pribavljanje građevinske dozvole, zbog čega se ne može smatrati blažim propisom u smislu pravila o vremenskom važenju krivičnog zakonodavstva.
- Posebno je istaknuto da su nižestepeni sudovi propustili da cijene činjenicu da je okrivljeni H. B. nastavio izvođenje građevinskih radova i nakon donošenja rješenja nadležnog organa o zabrani građenja, iako &nbsp;takvo postupanje predstavlja nastavak izvršenja krivičnog djela - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.

Vrhovni sud utvrdio povredu zakona u korist okrivljenog u predmetu nelegalne gradnje na Žabljaku

Vrhovni sud Crne Gore predstavio je Smjernice za unapređenje sudske prakse u postupcima naknade štete žrtvama trgovine ljudima i drugih krivičnih djela – dokument namijenjen sudijama, tužiocima i drugim učesnicima u krivičnom postupku, čiji je cilj jačanje zaštite žrtava i efikasnije ostvarivanje njihovih imovinskopravnih zahtjeva.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić ocijenila je da Smjernice predstavljaju važan korak ka ujednačavanju sudske prakse i jačanju garantovanih prava žrtava.
– Smjernice treba da obezbijede djelotvornu, pravovremenu i pravičnu naknadu štete u okviru krivičnog postupka, u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima – poručila je Pavličić.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković naglasio je da dokument podstiče bolju saradnju svih organa u krivičnom postupku, uz puno uvažavanje zakonskih nadležnosti i zajedničkog cilja – efikasne i pravične zaštite žrtava.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici Lejla Dervišagić podsjetila je da se Smjernice predstavljaju u trenutku završnih radova na prvoj Strategiji za zaštitu prava žrtava u Crnoj Gori.
– Strategija će biti krovni dokument za uspostavljanje jasnog, sveobuhvatnog i funkcionalnog sistema zaštite. Smjernice potvrđuju posvećenost svih aktera stvaranju okruženja u kojem se žrtve osjećaju zaštićeno i u kojem mogu u potpunosti ostvariti svoja prava – rekla je Dervišagić.
Regionalni specijalista UNODC-a Marko Milićević istakao je da pravo na naknadu štete često ostaje „najsLabija karika“ u praksi.
– Ovaj dokument je važan iskorak ka tome da se pravo na naknadu štete prevede iz zakonske norme u efektivno ostvarivo pravo – poručio je Milićević.
Smjernice je detaljno predstavio konsultant Savjeta Evrope Miloš Vukčević, sa posebnim fokusom na njihovu praktičnu primjenu, izazove u praksi i neophodnost ujednačavanja sudske prakse.
Članovi radne grupe govorili su o metodologiji izrade, analizi domaćih i međunarodnih modela, kao i preporukama za sudije i tužioce koje treba da doprinesu boljoj zaštiti žrtava.
Dio programa bio je posvećen iskustvima zemalja regiona i EU u ostvarivanju prava žrtava na naknadu štete, a o praksi Republike Srbije govorile su sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Tomić Jokić, bivša sutkinja Vrhovnog kasacionog suda Ljubica Milutinović, javna tužiteljka Vrhovnog javnog tužilaštva Tamara Mirović i glavna javna tužiteljka Apelacionog javnog tužilaštva u Novom Sadu Tatjana Lagumdžija.
Smjernice su izrađene na inicijativu Vrhovnog suda, u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom i Advokatskom komorom, uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, kao i Kancelarije Ujedinjenih nacija za droge i kriminal.

Vrhovni sud predstavio Smjernice za naknadu štete žrtvama krivičnih djela

Vrhovni sud Crne Gore produžio je pritvor okrivljenom L. R. za još tri mjeseca, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju.
Kako je saopšteno, vijeće Vrhovnog suda je, odlučujući o predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 17. decembra 2025. godine, donijelo rješenje kojim je pritvor L. R. produžen do 22. marta 2026. godine.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, L. R. se osnovano sumnjiči da je u septembru ove godine, u večernjim satima, u bašti restorana u Rijeci Crnojevića, nakon prethodnog verbalnog i fizičkog sukoba, pokušao da liši života V. M., tako što mu je oštrim predmetom zadao više ubodnih rana u predjelu grudnog koša.
Pritvor je produžen zbog postojanja opasnosti da bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao dovršiti pokušano krivično djelo. Sud je, između ostalog, cijenio ponašanje okrivljenog nakon incidenta, imajući u vidu iskaze svjedoka prema kojima je L. R., i nakon što je oštećeni napustio lice mjesta, pokušavao da sazna informacije o njegovom kretanju i pokazivao namjeru da nastavi sukob, ali je u tome bio spriječen od strane prisutnih lica.
L. R. je pritvor prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 24. septembra, a potom produžen rješenjem krivičnog vijeća tog suda 20. oktobra ove godine. Na osnovu najnovije odluke Vrhovnog suda, pritvor mu može trajati do 22. marta 2026. godine.

Zbog pokušaja ubistva u Rijeci Crnojevića osumnjičeni ostaje u pritvoru još tri mjeseca

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor okrivljenom B. L. za još tri mjeseca, odnosno do 20. marta 2026. godine, odlučujući o prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 16. decembra 2025. godine. Pritvor je produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je B. L. izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju, kao i zbog opasnosti od bjekstva.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, okrivljeni se osnovano sumnjiči da je 20. septembra, oko četiri časa ujutro, u Podgorici, ispred stana oštećenog L. Ć., sa umišljajem pokušao da ga liši života. Nakon prethodnog sukoba u ugostiteljskom objektu, B. L. je došao na adresu stanovanja oštećenog noseći kuhinjski nož. Poslije kraće verbalne i fizičke rasprave ispred ulaznih vrata stana, zamahivao je nožem u pravcu grudi oštećenog i zadao mu ubodnu ranu u predjelu lijeve strane grudnog koša, gdje se nalaze vitalni organi.
Sud je, prilikom donošenja odluke, uzeo u obzir i činjenicu da je okrivljeni pokušao da napusti lice mjesta nakon događaja, ali je u tome spriječen od strane policijskih službenika.
Pritvor B. L. prvobitno je određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 21. septembra, a potom produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda 17. oktobra ove godine. Prema rješenju Vrhovnog suda, pritvor može trajati najduže do 20. marta 2026. godine.

Vrhovni sud produžio pritvor tri mjeseca osumnjičenom za ubistvo u pokušaju

Vrhovni sud odbio je kao neosnovanu žalbu je žalbu društva Corporacion America Airports S.A. iz Luksemburga, u vezi sa postupkom koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat i potvrdio da rješenje Komisije za koncesije o vraćanju rang liste na ponovni postupak nema izvršni karakter i da se ne može se odložiti.
Corporacion America Airports podnio je žalbu protiv rješenja Upravnog suda Crne Gore od septembra 2025. godine. 
Upravni sud je prethodno odbacio zahtjev tužioca za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore od 1. septembra 2025. godine, kojim je usvojen prigovor tužioca na rang listu ponuđača u postupku koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat i predmet vraćen na ponovni postupak radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti. 
- Vrhovni sud je potvrdio stav Upravnog suda da rješenje Komisije za koncesije nema svojstvo izvršnog upravnog akta, jer se njime ne priznaje pravo, ne nalaže obaveza niti se odbija zahtjev stranke, već se postupak vraća u fazu prije utvrđivanja rang liste - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda. 
Iz tog razloga, kako je navedeno u presudi, takvo rješenje ne može biti predmet odlaganja izvršenja u smislu Zakona o upravnom sporu. 
- Ovom presudom potvrđena je zakonitost postupanja Upravnog suda Crne Gore u konkretnom predmetu, dok se sam koncesioni postupak nastavlja u skladu sa rješenjem Komisije za koncesije i važećim propisima - poručuju iz Vrhovnog suda.

Vrhovni sud odbio žalbu u vezi sa koncesijom za aerodrome, postupak se nastavlja u skladu sa rješenjem Komisije

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Tag: vrhovni-sud