Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dječak brutalno fizički ponižavan

Srednjoškolci i srednjoškolke žele školu koja reaguje brzo, odlučno i dosljedno, koja gradi povjerenje, komunicira otvoreno i prati slučajeve do kraja. Njihovi odgovori potvrđuju da rješenja postoje, ali da je ključ u većoj vidljivosti procedura, usmjerenijem osnaživanju učenika, dosljednijem postupanju nastavnika i aktivnijoj ulozi roditelja.
To je zaključak rezultataistraživanja o vršnjačkom nasilju u srednjim školama u Crnoj Gori, koje je sprovelo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Udruženjem roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak Nade.
Kako su saopštili iz UMHCG, nalazi istraživanja jasno pokazuju da u crnogorskim srednjim školama preovlađuju verbalni, socijalni i digitalni oblici nasilja, dok fizičko i seksualno nasilje, iako manje vidljivo, takođe predstavljaju relevantan problem, dok se istovremeno suzbijanje vršnjačkog nasilja doživljava kao složen izazov koji zahtijeva ipreventivne i represivne mjere.
- Više od polovine učenika/ca, njih 59,8 odsto doživljava verbalnu agresiju kao prisutnu u velikoj mjeri ili pretežno prisutnu u školama, pri čemu su &nbsp;ismijavanje, vrijeđanje i pogrdni komentari postali su gotovo „normalizovani“, a mnogi učenici/ce navode da traju mjesecima bez adekvatne reakcije. Socijalna isključenost i ogovaranje, takođe, su široko rasprostranjeni, a 53,7 odsto učenika/ca procjenjuje da su prisutni u velikoj mjeri, iako često ostaju nevidlnastavnicimaom i stručnom kadru i roditeljima - naveli su oni.
Dodaju da je svaki peti učenik/ca lično doživio neki oblik vršnjačkog nasilja, pri čemu otvoreni odgovori otkrivaju bolnu širinu iskustava, odismijavanja zbog fizičkog izgledaipogrdnog prozivanja, dofizičkih napada, guranja niz stepenice i zastrašivanja u školskim prostorijama.
- Značajan broj učenika/ca svjedoči i o onlajn nasilju, širenju lažnih glasina i izradi lažnih profila. Posebno zabrinjavaju svjedočenja u kojima su nasilnici odrasli; pojedini učenici/ce opisuju omalovažavanje i uvrede od strane nastavnika. U percepciji učenika/ca, nasilje je najčešće usmjereno prema onima koji se razlikuju po izgledu, stilu i interesovanjima, ali i prema osobama s invaliditetom i pripadnicima drugih marginalizovanih grupa. Učenici/e ističu nedostatak razumijevanja različitosti, pritisak vršnjačke grupe i potrebu za dominacijom kao važne pokretače nasilja - ističu u saopšenju.
Navode i da, iako 43,5 odsto učenika/ca smatra da škola ima definisanu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja, veliki broj njih ne zna kome da se obrati, kako izgleda prijava i šta se dešava nakon nje. Osim toga, glavni razlozi zbog kojih učenici/e ne prijavljujunasilje su strah od osvete i osude vršnjaka, nepovjerenje u institucije i osjećaj da „prijavljivanje neće promijeniti ništa“. Zato više od četvrtine učenika/ca, koji je bio žrtva, nikome ne prijavi nasilje.
- Ohrabrajuće je da većina učenika/ca, njih 78 odsto navodi da je makar jednom pružila podršku žrtvi, što pokazuje da empatija među mladima postoji, ali nije dovoljno osnažena. Kada ipak potraže pomoć, učenici/e se najčešće obraćaju razrednom starješini i predmetnim nastavnicima, dok se rijetko javljaju stručnim službama ili institucijama - stoji u saopštenju ove nevladine prganizacije.
Kako su kazali, procjene reakcija škole pokazuju mješovitu sliku.
- Gotovo polovina učenika/ca smatra da škola djeluje ozbiljno i efikasno, ali isto toliko njih navodi da reakcija nije bila zadovoljavajuća ili je potpuno izostala. Preventivne aktivnosti poput radionica i edukacija sprovode se, ali neujednačeno jer četvrtina smatra da se one dešavaju rijetko ili nikada. Mnogo je podijeljeno i mišljenje o ličnom primjeru nastavnika, gotovo polovina njih promoviše toleranciju i nenasilnu komunikaciju, ali više od četvrtine učenika/ca to ne prepoznaje u školskoj praksi - dodali su.
Uloga roditelja, naglašavaju, takođe varira.&nbsp;
- Dok polovina učenika/ca smatra da su roditelji uključeni i da prepoznaju nasilje, trećina to dovodi u pitanje, a značajan udio učenika/ca ne zna kako bi procijenio njihov angažman. Učesnici/e otvoreno govoreo strahu, povlačenju, suzama, ali i o trenucima kada su pronašli snagu da se suprotstave.Ovi glasovi jasno pokazuju da školske zajednice moraju snažnije reagovati, graditi kulturu podrške i stvoriti okruženje u kojem se svako dijete osjeća sigurno, viđeno i zaštićeno odnosno potvrđuju potrebu za ciljanom edukacijom, jačanjem mehanizama prijavljivanja i sistemskom podrškom učenicima/ama, kako bi se svim oblicima nasilja pristupilo pravovremeno i efikasno, kao i da se učenicima/ama omogući sigurno okruženje u kojem će se svaki oblik nasilja prepoznati i sankcionisati - naveli su u saopštenju.
Navode i da najveći broj učenika/ca ponavlja da je neophodno uvesti jasne, dosljedne i svima poznate školske procedure i sankcije, jer imaju osjećaj da se nasilje često ne kažnjava adekvatno ili da reakcije zavise od procjene pojedinih nastavnika.
- Strože kazne, uključujući i drastične mjere poput isključenja iz škole, česte su u odgovorima, što govori o snažnoj potrebi za većim osjećajem sigurnosti. Uz želju za striktnijim sankcijama, veliki broj učenika/ca ističe i važnost radionica, edukacija i razgovora sa psiholozima, pedagozima i drugim stručnjacima. Učenici/e smatraju da se krozkontinuirani rad, obuke i otvoren dijalog mogu razvijati empatija i vještine nenasilne komunikacije, a mnogi vjeruju da bi upravo radionice o mentalnom zdravlju i toleranciji bile ključne za sprečavanje nasilja. Neki predlažu i uključivanje iskustava stvarnih žrtava, jer smatraju da bi to imalo jači uticaj od teorijskih predavanja -.
Primjetno je, kako kažu, i da jedan dio učenika/ca naglašava važnost komunikacije, ne samo između učenika i nastavnika, već i sa roditeljima.
- Smatra se da bi redovno informisanje roditelja o ponašanju djece, kao i njihovo aktivnije učešće u rješavanju problema, značajno doprinijeli smanjenju nasilja. Drugi učenici/e ističu da je ključ u jačanju međusobnog poštovanja, stvaranju prostora za bolju integraciju i druženje, te u aktivnostima koje spajaju, a ne dijele učenike. Iako se mnogi zalažu za institucionalne mjere, dio učenika/ca izražava osjećaj nemoći ili nedostatka ideja, navodeći da ne znaju šta bi uradili ili da nisu imali iskustva sa nasiljem. Pojedini odgovori odražavaju i frustraciju, ponekad kroz ironične ili ekstremne prijedloge, što zapravo potvrđuje koliko je tema emotivno nabijena - dodali su u saopštenju.
U istraživanju je učestvovalo ukupno 359 srednjoškolaca sa i bez invaliditeta i iz različitih opština Crne Gore.

Portal ETV

Srednjoškolci traže brzu i odlučnu reakciju škole na vršnjačko nasilje

Nova epizoda emisije "Galerija tajni" emituje se večeras od 18 sati na TV E.
Maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje predstavljaju ozbiljne društvene probleme u Crnoj Gori, koji utiču i na širu zajednicu.
“Nasilje među djecom eskalira, sistem ne reaguje”, naslovi su koji se iz godine u godinu ponavljaju, dok institucije i sistem, čini se, ostaju bez suštinske reakcije.
Čak je i u najnovijem izvještaju Evropske komisije ukazano da je nasilje među djecom i dalje ozbiljan problem, te da iako Crna Gora ima dobro uspostavljen pravni okvir, primjena i nadzor su i dalje slabi. 
 
A slučajevi vršnjačkog nasilja koji su se dogodili u posljednjih nekoliko mjeseci, još jednom su pokazali koliko je ovo ozbiljan problem dok sistem i institucije kaskaju.
Emisiju "Galerija tajni" pogledajte večeras od 18 sati na TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRkGlvPOimLM%3Fsi%3D5A8c088F-HnBrKCr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Galerija tajni“ večeras na TV E: Maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje

Mladi u Ulcinju svjesni su govora mržnje, seksizma i rodne diskriminacije. No, istraživanje koje je SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Ulcinju, radio u dvije osnovne škole, u okviru projekta Zajedno za jednakost- Protiv diskriminacije i za rodnu harmoniju u Ulcinju, ukazuje da je na tim temama sa mladima potrebno dodatno raditi.
Posebno zabrinjava i podatak da je skoro 70 odsto ispitanika potvrdilo prisustvo vršnjačkog nasilja u školama. Nešto preko 15 odsto anketiranih osnovaca svjedoči da su bili žrtve nasilja više puta, što zahtjeva, navode iz SOS telefona, hitne i sistemske mjere prevencije.
<h2>NASILJE I PREMA NASTAVNICIMA</h2>
Asistentkinja na projektu Ajdina Metanović Luković kaže da rezultati ukazuju na zabrinjavajuću pojavu nasilničkog ponašanja učenika prema nastavnicima i drugim zaposlenim u školama.
- Čak 33,33 odsto ispitanika je izjavilo da su primjetili takvo ponašanje, dok je najveći procenat 42,42 odsto naveo da su to uočili povremeno - dodala je ona.
Tako 30 odsto đaka tvrdi da su prisustvovali više puta takvom ponašanju. 42 odsto kaže da to nijesu vidjeli, dok zabrinjava što gotovo 28 odsto djece nije ni željelo da odgovori na to pitanje.
<h2>ŽRTVE MANJE ĆUTE</h2>
Iz Odjeljenja bezbijednosti Ulcinj navode da se nasilje sve više prijavljuje i da žrtve sve manje ćute. Poručuju da je edukacija ključna, te da mora biti čak i agresivna, kako niko ne bi trpio nasilje. Kao posebno problematičnu izdvajaju diskriminaciju preko društvenih mreža, jer se do počionica teško dolazi.
Načelnik OB Ulcinj Blažo Ćetković kaže da je „vrlo teško doći do onog nasilnika koji je neprimjerenim porukama, zvanjem, preko drušvenih mreža vrši konstatno nasilje“.&nbsp;
- Najčešće su to žene ili djevojke ili neke druge ranjive kategorije. Zato mislim da bi zakonodavac morao da propiše teže kazne upravo zbog toga što je vrlo teško otkriti ta djela da budu teže kazne, kako bi se nakon otkrivanja, oni koji su i potencijalno takvi nasilnici, da se odvrate od takvih radnji. Jer ako ostanu neotkriveni i nekažnjeni nastaviće sa tim radnjama - ocijenio je on.
<h2>DRUŠTVO NE REAGUJE NA GOVOR MRŽNJE KA ŽENAMA</h2>
Ajdina Metanović Luković istakla je da rezultati pokazuju da većina ispitanika, odnosno 42.42 odsto, smatra da su žene u javnom životu zaista više izložene govoru mržnje u odnosu na muškarce.
- Ovaj procenat ukazuje na visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji i nasilja u javnom diskursu. Zanimljivo je da 15,15 odsto ispitanika odgovara sa „možda“, što ukazuje na određenu neodlučnost ili potrebu za više informacija i dubljim razumijevanjem problema - navela je ona.
Sa druge strane, 90 odsto ispitanika smatra i da društvo nedovoljno ili uopšte ne reaguje kada je u pitanju govor mržnje usmjeren ka ženama koje djeluju u javnom prostoru. To ukazuje, poručuju iz SOS telefona, na slab institucionalni i društveni odgovor na rodno zasnovanu mržnju.
Direktorica SOS telefona Ulcinj Hatidža Nelaj kaže da su glavni ciljevi smanjenje govora mržnje i seksizma prema ženama i djevojkama u javnom i medijskom prostoru, dekonstrukcija tradicionalnih rodnih uloga i osnaživanje mladih da preuzmu aktivnu ulogu u prevenciji diskriminacije i promociji jednakosti.
Iz SOS telefona stižu i preporuke koje se odnose na uvođenje obrazovnih programa u školama o rodnoj ravnopravnosti, nasilju i diskriminaciji, kao i obuke za nastavnike, ali i roditelje i učenike o prevenciji nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vršnjačko nasilje u školama potvrđuje 70 odsto ispitanika, postoji visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji

Ako se apeluje, govori i radi da nema mjesta bilo kojoj vrsti nasilja u društvu onda fizički napad odrasle osobe na dijete u školskom dvorištu izaziva strah, nevjericu i ljutnju kako kod građana, tako i kod stručne javnosti - rekla je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, psihološkinja Stela Burzanović.
Nakon incidenta u dvorištu OŠ ,,Vuk Karadžić” kada je odrasla osoba fizički napala učenika tokom odmora javnost s pravom traži odgovore, kako je moguće da dijete bude napadnuto u školskom dvorištu i to od strane jednog roditelja. Roditelji postavljaju pitanje zbog čega niko nije obavijestio porodicu, niti pozvao policiju.
Kod svih koji su &nbsp;pročitali tu informaciju, kaže Burzanović, javio se strah, tuga, nevjerica i ljutnja, jer takve vijesti ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim.&nbsp;
- Takve i slične vijesti ne mogu nas ostaviti ravnodušnim, ako već govorimo da mi odrasli moramo biti primjer kako omladini, tako i svima i generalno samo su naboji negativnih emocija bili, kako na sve građane, na sve ljude, tako naravno i na stručnjake. Ako apelujemo i govorimo da za bilo koji vid nasilja nema opravdanja, ovo nas samo stavlja u jedan šok i nevjericu zašto se dešava, a svakog dana podižemo taj kub na veći nivo ne bi li se sve to umanjilo - rekla je Burzanović.
Teško je reći roditelju da ostane pribran ako je njegovo dijete fizički napadnuto, jer ako je to bilo kome ko je vidio i pročitao to djelovalo sa ogromnim nabojem negativnosti, kako li je roditelju.
- Ovo su situacije i teme koje moraju institucionalno da se prođu, kad je u pitanju samo dijete, tačnije roditelj prema svom djetetu, mora dijete da osjeti da mu je roditelj podrška, otvoren razgovor, empatija i ljubav i da nekako roditelj ne ide putem da se nasilje vraća nasiljem i slično, nego nekako kad je odnos roditelj dijete u pitanju povući ručnu i vidjeti šta je najbolje za dijete u tom trenutku, da krene sa njim da razgovara, da mu se dijete otvara i slično, a naravno dalji koraci škola, dalje institucije - zaključila je Burzanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3TE6C_q2FN8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Burzanović: Teško je reći roditelju da ostane pribran u trenutku kad je njegovo dijete napadnuto

Vršnjačko nasilje je problem koji se ne vezuje samo za obrazovni sistem već je, ocjenjuje u izjavi za Antenu M ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, jako prisutno u svim sferama života.
- Ne treba ni da se čudimo s obzirom na to da smo mi djeci modeli i uzori, a kad vidimo šta se dešava i na medijskoj sceni i na političkoj sceni onda mi se čini da nažalost takvo ponašanje djece i nije iznenađujuće - ističe Jakšić-Stojanović.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije je, navodi ministarka, izmijenilo zakone i pravilnike kojima se reguliše ova oblast tako da je, kako dodaje, po prvi put prepoznato eksplicitno nasilje čak i u opštem Zakonu o obrazovanju i vaspitanju. Navodi i da, kroz određene pravilnike na kojima rade, planiraju da pooštre mjere koje se odnose na sve oblike nasilja.
- Čak i za slučajeve potencijalnog seksualnog ili nekog drugog vida nasilja od strane nastavnika je prepoznata suspenzija kao moguća kazna. Naravno ne prejudicirajući nečiju krivicu, nastavnik će biti suspendovan do onog momenta dok se ne utvrdi eventualna odgovornost - pojašnjava ministarka prosvjete.
Ministarstvo je, kako je kazala, izmijenilo Pravilnik o normativima, čime je povećan broj psihologa pedagoga, a po prvi put su kroz sistematizacije radnih mjesta uključeni i asistenti u borbi protiv nasilja.
U prvom polugodištu angažovani su i zaštitari, koji će svoj rad, uvjerena je ministarka, nastaviti i u drugom polugodištu.
<h2>Prve obuke za zaštitare na Policijskoj akademiji </h2>
O radu zaštitara su, navodi, u saradnji sa Zavodom za školstvo sproveli i istraživanje, pa će uskoro za njih biti obezbijeđene prve obuke za rad sa djecom na Policijskoj akademiji.
- Sa Policijskom akademijom smo organizovali niz sastanaka, uključena je i Uprava policije, već se radi na tom programu. Ja se nadam veoma brzo da ćemo imati prve obuke na Policijskoj akademiji koje će uključiti sve zaštitare koji su angažovani u obrazovno-vaspitnim ustanovama širom Crne Gore i upravo će fokus biti na radu sa tim ranjivim kategorijama, odnosno sa djecom. Poseban akcenat će biti i na tom specifičnom pristupu koji je neophodan - ističe Jakšić-Stojanović.
U saradnji sa Savjetom Evrope, Ministarstvo prosvjete je, kaže Jakšić-Stojanović, započelo realizaciju velikog projekta koji se odnosi upravo na nasilje u školama.
- Podržava ga Ambasada Njemačke. Vrijednost projekta je oko pola miliona eura i taj projekat će uključiti istraživanje gdje ćemo tačno da definišemo i reprezentativne uzorke, a na osnovu analiza istraživanja ćemo doći do određenih zaključaka. Prvi put da se radi tako temeljno i sveobuhvatno istraživanje i to će nam biti smjernica na koji način da predvidimo dalje aktivnosti kada je u pitanju ova pojava - pojašnjava ministarka prosvjete.
Veliki broj obuka na temu prevencije vršnjačkog nasilja sprovodi se u osnovnim i srednjim školama, navodi sagovornica Antene M.
- Trudimo se da targetiramo sve uzraste jer se i u različitim uzrastima javljaju i drugačiji problemi i oblici nasilja i potpuno je drugačiji pristup kad su u pitanju manja djeca, adolescenti, djeca koja su u pubertetu i sl. Tako da se nadam da ćemo u narednom periodu još intenzivnije raditi na toj edukaciji, a uz podršku pedagoških i psiholoških službi i angažman zaštitara i asistenata da ćemo uspjeti da damo svoj doprinos da takvih slučajeva bude sve manje - navodi Jakšić-Stojanović.
Ministarstvo se, ističe ministarka, u prethodnom periodu bavilo i video-nadzorom, pa je u skoro svim školama u Crnoj Gori postavljen video-nadzor koji omogućava dodatan mehanizam kontrole i blagovremenu reakciju.

Jakšić-Stojanović: Ponašanje djece nažalost nije iznenađujuće, pooštrićemo mjere koje se odnose na sve oblike nasilja

Istraživanje nevladine organizacije Juventas, koje je obuhvatilo više od 3.000 srednjoškolaca, ukazalo je na postojanje određenih rizika u porodičnom okruženju, a najčešće su bolest bliske osobe, svađe među roditeljima, razvodi, fizički sukobi u porodici, prisustvo problema sa alkoholom, ili drogom, fizičko kažnjavanje djece u čak 60 odsto situacija - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milica Simonović iz ove nevladine organizacije.
Nevladina organizacija Juventas juče je na konferenciji pod nazivom "Izgradnja otpornosti mladih prema kriminalnim aktivnostima" predstavila preliminarne rezultate istraživanja o navikama, uvjerenjima, stavovima, iskustvima sa sukobom sa zakonom srednjoškolske populacije.
Javnost je više zainteresovana, smatra Simonović, za delikventno ponašanje maloljetnika, pa samim tim broj delikventnih prestupa izgleda veći, a podaci su isti kao i prethodnih godina.&nbsp;
Kaže da su prestupnici i djeca mlađa od 14 godina, što govori da se s djecom treba baviti u najranijem uzrastu, vrijednostima i usmjerenjima, kako kaže, još od vrtićkog uzrasta.
- Moramo djelovati preventivno i posvetiti djeci pažnju još od tog najranijeg uzrasta. Takođe, siromaštvo i društvena isključenost predstavljaju razloge zbog kojih se mladi odlučuju na kršenje zakona, dok dodatni faktori uključuju korištenje psihoaktivnih supstanci, institucionalno nepovjerenje, kao i disfunkcionalne porodice što je veliki problem u našem društvu - rekla je Simonović.&nbsp;
Smatra da porodica mora biti prva linija zaštite, odmah zatim institucije, škola i društvo. Sama škola nije samo obrazovna ustanova već i vaspitna gdje dijete poslije porodice provodi najviše vremena.
- Neophodno je ojačati sistemsku podršku centrima za socijalni rad, policiji, koji zbog svoje preopterećenosti ne mogu na adekvatan način da odgovore potrebama djece u sukobu sa zakonom, kao ni one djece koja su u riziku da to postanu - istakla je Simonović.
Prema istraživanjima NVO Juventas, trećina mladih je navela da su bili izloženi nekom obliku nasilja u porodici, Simonović ističe da su ispitanici bili uglavnom uzrasta od 15 do 18 godina.
- Anketiranjem je obuhvaćeno oko 3.000 srednjoškolaca, na reprezentativnom uzorku koji obuhvata sve regione Crne Gore i različite tipove škola. Ono što rezultati istraživanja pokazuju je da većina srednjoškolaca ima dobar odnos sa članovima porodice i roditeljskom figurom, većina njih, čak 84,7 oDsto izjavila je da bi se osjećala loše ako bi razočarala roditelje, dok je roditeljski nadzor prema kretanju mladih uglavnom prisutan kod mladih, ali roditelji u manjoj mjeri nadgledaju online aktivnosti djece. Prema podacima, 62,1 odsto ispitanika smatra da roditelji znaju šta rade dok su na internetu, ali taj podatak može biti diskutabilan - zaključila je Simonović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX5hoMECG1NM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simonović: Porodica mora biti prva linija zaštite

Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.
Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.
Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.
Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.
Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.
- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE Mihailo iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.
Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.
- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.
Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".
Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.
- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.
I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".
Jelica, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.
- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.
Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.
- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
Baranki Milici Pešić, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".
- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.
Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.
- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je Sava Kovačević, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.
Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. 
- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.
Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.
Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.
- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.
Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.
- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.
On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.
- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.
Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.
- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.
Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.
Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.
Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…
- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.
Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.
<h2>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</h2>
Psihloskinja Branka Ćalasan za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.
- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.
Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".
- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.
<h2>Grupni pritisak</h2>
Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.
- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.
Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.
Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".
Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.
- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.
Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva podnijeli su krivičnu prijavu protiv četrnaestogodišnjaka koji je osumnjičen za nanošenje teških tjelesnih povreda vršnjaka u Budvi 2. oktobra, saopšteno je iz Uprave policije.
Podsjećaju da su službenici policije po saznanju da je došlo do fizičkog sukoba nekoliko maloljetnika ispred Osnovne škole „Stefan Mitrov Ljubiša“ izašli na teren i preduzeli hitne mjere i radnje na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti i identifikaciji onih koji su učestvovali u nasilju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbudva-identifikovani-ucesnici-u-vrsnjackom-nasilju-postupanje-policije-u-toku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Brzim i efikasnim aktivnostima na terenu, policijski službenici su identifikovali izvršioce, nakon čega je sa cjelokupnim predmetom upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Nakon detaljnog uvida u spise predmeta postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama maloljetnika (14) stiču elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, te da se protiv njega krivična prijava podnese u redovnom postupku - kazali su iz Uprave policije.
Još tri maloljetne osobe, mlađe od 14 godina, koje - imajući u vidu starosnu dob - nisu krivično odgovorne, takođe su identifikovane.
- Od njih su prikupljena obavještenja i u odnosu na njihovo učešće u ovom događaju, u kom je jedan maloljetnik zadobio teške, a drugi maloljetnik lake tjelesne povrede, policija je upoznala Centar za socijalni rad Budva, kao i rukovodstvo Osnovne škole „Stefan Mitrov Ljubiša“ radi preduzimanja aktivnosti iz njihovih nadležnosti - navodi se u saopštenju.
Osim toga, službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva će podnijeti i prekršajnu prijavu protiv zakonskih staratelja ovih maloljetnika.

Budva: Maloljetniku krivična prijava zbog nanošenja teške tjelesne povrede vršnjaku

Roditelji se u prethodnih nekoliko godina sve češće žale zbog toga što većina škola ne nudi mogućnost produženog boravka, a i u onima koje to imaju problematično je što rade samo do 14 sati - rekla je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Sagovornica Budilnika kaže da se stiče utisak da je ove godine nikad manje škola organizovalo takvu vrstu boravka u školama. Podsjeća da škole fizički ne mogu organizovati produženi boravak jer prostora nema zbog prebukiranosti, međutim, ističe ona, nema ga ni u onim školama u kojima ima prostornih mogućnosti.
- Primijetili smo da se u prethodnih nekoliko godina roditelji mnogo više žale na trajanje boravka, jer škole čak i kad uspostave produženi boravak on funkcioniše do nekih 14 sati, što je naravno za roditelje koji rade do 15 ili 17 sati nemoguća misija da se organizuje i da dođe po dijete…Činjenica je da većina škola nema produžene boravke i da u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka iako se kaže da će se raditi na tome u skladu sa potrebama - navela je ona.
Važno je to, cijeni Mihailović, podcrtati ovom rukovodstvu Ministarstva prosvjete.
- Ali ne samo njima, nego i prethodnima, da moraju da znaju jednu važnu informaciju i činjenicu koja im je i sada vrlo jasno - nijesu roditelji ti koji su odlučivali, niti ih je iko pitao kako će funkcionisati sistem obrazovanja u Crnoj Gori, nijesu odlučili da se uvede devetogodišnji sistem obrazovanja, već su morali da se prilagode onome što je država odlučila kada je odlučila prije više decenija - navela je Mihailović.
Redakcija Budilnika uputila je resornom Ministarstvu pitanja o tome u koliko je škola organizovan produženi boravak i iz kojih razloga nije u svakoj.
Oni su kazali da je tokom prošle školske godine 51 škola imala organizovan produženi boravak za djecu, dok se za ovu školsku godinu podaci još unose u Informacioni sistem obrazovanja (MEIS).
- Produženi boravak koji se, u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju, organizuje u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama za učenike prvog, a izuzetno za učenike drugog razreda. U okviru boravka učenicima se obezbjeđuje čuvanje u toku kojeg se odvijaju različite sportske i kulturno-umjetničke aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima škole - naveli su oni.
Organizacija produženog boravka u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama zavisi, kažu, od iskazanog interesovanja roditelja i mogućnosti škola.
- Dakle, organizovanje produženog boravka je u nadležnosti škole, a broj učenika, broj smjena, prostorni uslovi, utiču na mogućnosti škola da organizuju produžene boravke. Napominjemo da su novi statuti škola u procesu usvajanja. Zakonom je propisano da dio sedmične norme časova vaspitači ostvaruju u produženom boravku, dok je izmjenama statuta osnovnih škola utvrđeno da nastavnici, u okviru radnog vremena, po jedan čas sedmično rade u produženom boravku - istakli su oni.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, poručuju oni, posvećeno radi na razvoju školske infrastrukture.
- Te će se kroz izgradnju novih i proširenje kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje - naveli su u MPNI.
Mihailović se osvrnula i na činjenicu da je vikend protekao u znaku još jednog slučaja vršnjačkog nasilja u kojem su vršnjaci pretukli maloljetnog državljanina Bosne i Hercegovine, te naglasila da država ne radi ništa po tom pitanju.
- Zaista je više sramota šta smo dopustili, gdje smo došli, jer situacije koje su se samo u posljednjih mjesec dana desile, za koje javnost zna, a mnogo situacije nijesu doprle do javnosti, nam pokazuju gdje smo i u kakvim smo sve problemima - rekla je Mihailović.
Podsjeća da konstantno - već deset godina od nadležnih dobijaju iste odgovore.
&nbsp;- Da je nasilja uvijek bilo i da će ga uvijek biti, da je percepcija kriva i da se stiče da je nasilja mnogo više. Krive sve, pa i medije, samo odrasli i nadležni traže izgovore u krivici druge strane, bez sopstvene odgovornosti - navela je ona.
Sramota je, podvlači ona, da uopšte o ovome govorimo na ovaj način kada se sve ovo dešava i kada ne želimo da se pozabavimo ovim problemom.
- Nijesmo mi mimo svijeta, pa nije valjda moguće da Crna Gora ne može da nađe model da prvo shvati u čemu je problem a onda nakon toga da se ovim pozabavi - istakla je Mihailović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkbezscE6MZk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Činjenica je da je u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka

Crnogorsko društvo „Lovćen“ iz Lovćenca upozorilo je da bi uvođenje dvojnog državljanstva predstavljalo ozbiljnu prijetnju po opstanak Crne Gore, njen suverenitet i državnost, ocjenjujući da je riječ o „sigurnom putu ka nestajanju države“.
U saopštenju koje potpisuje ovo udruženje navodi se da bi potencijalni priliv najmanje 100.000 građana „porijeklom“ iz Crne Gore, a sa prebivalištem u Srbiji, imao dalekosežne i nesagledive posljedice, ističući da je riječ o brojci koja predstavlja ozbiljan izazov čak i za znatno veće države od Crne Gore.
- Aktuelna vlast, u sadejstvu sa Crkvom Srbije, trasira put ka nestanku Crne Gore kroz politiku dvojnog državljanstva - poručuju iz Crnogorskog društva „Lovćen“, uz ocjenu da su, kako navode, priče o zaštiti državnosti „licemjerne i politikantske“.
Oni tvrde da su namjere vlasti, kako kažu, svima jasne, te da se politika dvojnog državljanstva sprovodi u interesu Beograda, a na štetu Crne Gore. Prema njihovim riječima, pitanje dvojnog državljanstva predstavlja „crvenu liniju“ preko koje suverenističke snage ne bi smjele da pređu.
Iz ovog udruženja apeluju na jedinstvo svih koji Crnu Goru vide kao suverenu i nezavisnu državu, poručujući da je, kako navode, „posljednji trenutak“ da se prevaziđu lične i političke razmirice i fokus stavi na, kako ističu, jedini zajednički interes – opstanak Crne Gore.
- Vrijeme neumitno ističe. Zadnji je vakat – u pamet se - poručuje se u saopštenju Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca.

Crnogorsko društvo “Lovćen”: Dvojno državljanstvo vodi ka nestanku Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je mogućnost operacije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, uporedivši je sa akcijom koju je američka vojska sprovela protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, kojeg je uhapsila i dovela pred sud u Njujorku.
Tramp je o toj temi govorio na sastanku sa čelnicima naftnih i gasnih kompanija.
Jedan od novinara tom prilikom je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao hapšenje Madura, poručivši da, ukoliko se tako postupa sa diktatorima, Sjedinjene Američke Države očigledno znaju šta im je činiti, uz jasnu aluziju na ruskog lidera. Novinar je zatim upitao Trampa da li bi se „venecuelanski scenario“ mogao ponoviti i u slučaju Rusije.
– Ne mislim da će to biti potrebno. Oduvijek sam imao veoma dobar odnos s njim. Međutim, veoma sam razočaran – odgovorio je američki predsjednik.
Tramp se tom prilikom ponovo osvrnuo na ono što je nazvao „rješavanjem osam ratova“ i izrazio nadu da će ruski rat protiv Ukrajine biti „jedan od najlakših“ za riješiti.
Ipak, prema njegovim riječima, samo tokom proteklog mjeseca gubici na ratištu iznosili su oko 31.000 ljudi, među kojima je, kako je naveo, veliki broj ruskih vojnika. Dodao je i da je ruska ekonomija „u lošem stanju“.

Tramp o Putinu i „venecuelanskom scenariju“: Ne mislim da je to potrebno

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Tag: vrsnjacko-nasilje