U &nbsp;fokusu emisije E uživo je nasilje u školama. Nakon što je prije nekoliko dana u dvorištu škole odrasla osoba šamarala đaka, postavlja se pitanje koliko je uloga zaštitara opravdana.
Tim povodom gošća emisije E uživo je psihološkinja Stela Burzanović.
Govorimo o prebukiranim vrtićima i da li se u grupama u kojima je djece više od optimalnog broja pažnja može posvetiti baš svakom djetetu..
Komentarišemo nove cijene obuke vozača B kategorije i kako će o uticati na kućni budžet crnogorskih porodica.
Emitujemo priču o svakodnevici jednog od najmlađih obućara u zemlji.
Emisiju E uživo ponedjeljkom možete pratiti u terminu od 16 sati do 17.30 na kanalu E televizije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

E uživo: Nasilje u školama i uloga zaštitara, prebukirani vrtići...

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izvođenje radova na adaptaciji krova i vrtića JPU ,,Vukosava Ivanović" Bar, VJ Mali princ", saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Procijenjena vrijednost radova je 158.355,59 eura, bez PDV-a. Projekat se finansira iz sredstava kapitalnog budžeta.
- Tender se realizuje u okviru Memoranduma o saradnji na realizaciji prioritetnih infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovne infrastrukture u Opštini Bar, koji su potpisali ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof.dr Anđela Jakšić-Stojanović i predsjednik te opštine, Dušan Raičević - navedeno je u saopštenju MPNI.
Poručuju da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo javnih radova i Opština Bar nastaviti da unapređuju kvalitet predškolske infrastrukture u Baru.
- Jedino zajedničkim, kontinuiranim radom i ulaganjima možemo stvoriti adekvatan ambijent za boravak, vaspitanje i obrazovanje najmlađih - poručeno je iz MPNI.

1250x600

1084x550

Za adaptaciju vrtića u Baru 158,3 hiljade eura

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za rekonstrukciju i dogradnju dijela objekta dječjeg vrtića u okviru Osnovne škole „Džafer Nikočević“ u Gusinju, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz tog Vladinog resora su kazali da je procijenjena vrijednost radova sa porezom na dodatu vrijednost 120 hiljada eura.
U saopštenju se navodi da su MPNI i Ministarstvo javnih radova ulaganje u obrazovnu infrastrukturu prepoznali kao jedan od prioriteta rada Vlade.
- Posebna pažnja biće posvećena izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih vrtića kako bi naši najmlađi u svim krajevima Crne Gore imali dostupno i kvalitetno predškolsko obrazovanje - navodi se u saopštenju.

Raspisan tender za rekonstrukciju vrtića u Gusinju

U Crnoj Gori će ove godine početi izgradnja nekoliko novih škola i vrtića, što će u velikoj mjeri unaprijediti kvalitet obrazovne infrastrukture, saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se u očekuje početak izgradnje novih vrtića u Baru i Nikšiću, sportske sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, nove škole u Lastvi Grbaljskoj u Tivtu.
Jakšić Stojanović je istakla da su stvorene pretpostavke da početkom godine bude raspisan i tender za odabir izvođača radova na vrtiću u Ulcinju i da bi do aprila trebalo da počne izgradnja novog paviljona Osnovne škole „Oktoih“ u podgoričkom naselju Zabjelo.
Ona je rekla da je uvjerena da će u toku ove godine konačno početi i izgradnju škole i vrtića u podgoričkom naselju Siti kvart, nove škole na Karabuškom polju, vrtića u Beranama, kao i rekonstrukcija i nadgradnja vrtića na Zabjelu i u Kotoru, i dogradnju škole „Vlado Milić“ u Donjoj Gorici.
Sve navedeno, kao i završetak radova na objektima škole „Vladimir Nazor“ i škole u tivatskom naselju Radovići, prema riječima Jakšić Stojanović, označiće ovu godinu kao godinu stvaranja infrastrukture.
Ona je kazala da se ubrzo očekuje i nabavka namještaja za sve škole i vrtiće u Crnoj Gori.
Jakšić Stojanović je istakla da je tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), uz podršku Ministarstva finansija i Vlade, u velikoj mjeri obezbijedio finansije za sve navedene projekte, ali i mnoge druge.
Ona je podsjetila da je prošle godine zaključen ugovor sa Evropskom bakom za obnovu i razvoj (EBRD) za 20 miliona eura kreditnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti crnogorskih škola.
Kako je navela, u završnoj fazi su pregovori sa Evropskom investicionom bankom (EIB) i Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za dodatnih oko 40 miliona EUR kreditnih sredstava, a crnogorskom obrazovnom sistemu je obezbijeđeno oko 18 miliona bespovratnih sredstava kroz aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama.
- Sve to daje razloge za optimizam da će, zbog zrelosti samih projekata, infrastruktura obrazovnog sistema i finansiranje njenog unapređenja biti i na vrhu liste prioriteta kroz Plan rasta, o čijim prvim rezultatima ćemo uskoro upoznati crnogorsku javnost - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla zadovoljstvo činjenicom da su, u proteklom periodu, školski objekti na teritoriji skoro cijele Crne Gore bili predmet određenih infrastrukturnih intervencija.
- Za rekonstrukcije je ukupno uloženo oko 20 miliona EUR, od čega skoro pet miliona iz tekućeg budžeta MPNI, oko tri miliona donatorskih sredstava (u prvom planu donacija Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), te kreditnih sredstava iz aranžmana sa EIB-om i njemačkom razvojnom bankom - KfW - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je naglasila da su prethodne godine završeni ili su u završnoj fazi radovi na instalaciji 17 novih sistema grijanja u objektima širom Crne Gore, čija je vrijednost skoro dva miliona eura.
- Crnogorske škole opremljene su sa oko sedam miliona EUR vrijednom računarskom opremom, školama su predata na upotrebu 42 nova vozila za prevoz učenika, vrijednosti preko 2,5 miliona - podsjetila je Jakšić Stojanović.
Govoreći o kvalitetu nastavnih planova i programa, Jakšić Stojanović je kazala da na njih, ali i na udžbenike, primjedbe imaju i nastavnici i roditelji i učenici, što je više nego jasan signal da se negdje u prošlosti pogriješilo.
- U tom smislu, od krucijalne važnosti je donošenje Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035) na kojoj radimo u saradnji sa UNICEF-om, a što je grantom od milion EUR podržala i Evropska komisija. Proces izrade ovog dokumenta je u završnoj fazi i očekujemo da će biti usvojen na Vladi do kraja februara - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da je jedna od ključnih aktivnosti koja je prepoznata Strategijom izmjena plana i programa, koja će se realizovati po ciklusima.
- U našim planovima i programima nijesu dovoljno zastupljeni kultura, umjetnost, održivi razvoj, građansko obrazovanje, medijska pismenost, etika, filozofija - navela je Jakšić Stojanović i dodala da će u narednom periodu posebna pažnja biti posvećena i kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika.
Prema njenim riječima, izmjenu nastavnog plana i programa pratiće i izmjena udžbenika.
- To je kompleksan proces, ali sam sigurna da Crna Gora ima izuzetne resurse i kadrovske potencijale u koje treba ulagati i koje treba promovisati kao izuzetne primjere koji služe na ponos našem obrazovnom sistemu i Crnoj Gori - rekla je Jakšić Stojanović.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prepoznata su dva umjesto četiri klasifikaciona perioda, a kakvi su efekti takve odluke će, kako je navela Jakšić Stojanović, pokazati vrijeme.
Ona je dodala da svaka promjena zahtijeva određeno vrijeme za adaptaciju, kako bi se svi učesnici u obrazovnom procesu – nastavnici, učenici i roditelji – prilagodili novim uslovima i načinima rada.
- Imajući u vidu da je u pitanju relativno kratak period, očekujemo da se već u drugom polugodištu svi u potpunosti adaptiraju na novi sistem rada i da upravo u prvom planu budu svi benefiti ovog koncepta - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je navela da će MPNI na kraju školske godine uraditi analizu kako se ove izmjene sprovode u praksi i kakve efekte donose na duže staze jer su, kakao je kazala, upravo evaluacija i povratne informacije od nastavnika, učenika i roditelja ključne za uspjeh takvih promjena.
Govoreći o dvojezičnoj nastavi u školama, Jakšić Stojanović je ukazala da je 2024/2025. godine nastava po CLIL pristupu zastupljena u deset odjeljenja prvog razreda u osnovnim školama u Crnoj Gori, a da su u ovu svrhu posebno opremljeni i CLIL kabineti.
CLIL metodologija predstavlja inovativni pristup u kojem učenici kroz sadržajnu nastavu spontano uče jezik, istovremeno usvajajući znanja iz različitih nastavnih predmeta.
Jakšić Stojanović je navela da je obuke u oblasti primjene CLIL metodologije u bilingualnoj nastavi do sada prošlo oko 40 nastavnika.
- Obuke će se nastaviti i u ovoj godini za škole u ostalim opštinama u Crnoj Gori, kako bismo od septembra imali još veći broj odjeljenja obuhvaćenih ovim program - istakla je Jakšić Stojanović i napomenula da je u toku izrada trojezičnog Priručnika za nastavnike na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku.
Ona je saopštila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prošloj godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u školama - tri u Podgorici i po jedan u Budvi i Tuzima.
Jakšić Stojanović je podsjetila da je, zbog tih slučajeva, MPNI izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će biti upućen Vladi na usvajanje, predvidjelo da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje, može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
- Uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene, a osnov za razrješenje biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je ukazala da su u završnoj fazi i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, kojim je predviđeno povećanje broja pedagoga i psihologa u školama, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja.
Jakšić Stojanović smatra da objelodanjivanje slučajeva seksualnog uznemiravanja može ohrabriti učenice da prijave slične incidente.
- Kada se o ovakvim pitanjima otvoreno govori, to može stvoriti sigurnije okruženje za žrtve, ali i podići svijest o ovom problemu u društvu - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da je važno da škole i institucije pruže adekvatnu podršku i zaštitu onim osobama koje prijavljuju uznemiravanje, kako bi se osjećale sigurno i osnaženo da govore o svojim iskustvima.
Kada je riječ o propustima u radu nastavnog osoblja, Jakšić Stojanović je kazala da je u prethodnom periodu pokrenuto više postupaka protiv nastavnika, a o kojima je javnost uglavnom bila blagovremeno obaviještena - slučajevi profesora u Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici, beranskoj Gimnaziji “Panto Mališić”.
Upitana na koji način će biti riješen problem nedostatka smještajnih kapaciteta za studente budući da je istekao rok na koji je, u te svrhe, bio iznajmljen objekat u vlasništvu kompanije "Čelebić" u Donjoj Gorici, Jakšić Stojanović je kazala da je Vlada zadužila Upravu za državnu imovinu da pronađe trajno rješenje za problem nedostajućih kapaciteta za smještaj studenata.
- Postupak je još u toku, a javnost će svakako biti blagovremeno obaviještena o ishodu - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su na inicijative studenata pokrenuli aktivnosti kako bi se riješili problemi smještaja studenata u Podgorici i ukazala da je u 2023. godini oko 750 studenata koji su zadovoljavali osnovne kriterijume ipak nije ostvarilo pravo za korišćenje studentskog doma zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta.
Jakšić Stojanović je ukazala da je Radna grupa za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju, predložila jedinstven model za sve ustanove visokog obrazovanja, odnosno model 3+1+1+3 ili 3+2+3 za sve studijske programe koji ne pripadaju regulisanim profesijama, iz razloga što je model trogodišnjih osnovnih studija dominantan u Evropskom prostoru visokog obrazovanja.
Kako je navela, nakon okruglog stola o Nacrtu zakona, koji je organizovan u Ministarstvu u novembru, na kojem su učestvovali predstavnici akademske zajednice, neakademsko osoblje, studenati, nevladin sektor, i predstavnici drugih relevantnih institucija, mogli su se čuti različiti stavovi u vezi sa modelom studija predloženim tekstom Nacrta zakona.
- Smatram opravdanim da se novim zakonskim rješenjem omogući fleksibilan model studija, koji bi s jedne strane prepoznao trocikličnost studija kao zahtjev bolonjskog procesa i Evropskog prostora visokog obrazovanja, ali bi istovremeno bio usklađen sa nacionalnim potrebama i tržištem rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da bi prepoznavanjem dodiplomskih studija obima 180 ECTS, odnosno 240 ECTS kredita, postdiplomskih studija koje bi se realizovale kao specijalističke studije obima 60 ECTS kredita i master studije obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS kredita, bila data mogućnost ustanovama visokog obrazovanja da studijske programe koncipiraju u zavisnosti od zahtjeva tržišta za određenom kvalifikacijom.
Jakšić Stojanović smatra da bi se na taj način sa jedne strane omogućila nesmetana mobilnost studenata, imajući u vidu da je dominantan model studija u Evropi 3+2.
- A s druge strane bi se zadovoljile nacionalne potrebe za onim profesijama za kojima postoji potreba da se realizuju kao četvorogodišnji studij, što je slučaj, primjera radi sa kvalifikacijom pravnika, gdje postoji opravdana potreba da se za oblast advokature i pravosuđa - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da će novi Zakon o visokom obrazovanju biti u najboljem interesu studenata i akademske zajednice u cjelini, te da bi trebalo da bude donijet u prvom kvartalu ove godine.
Jakšić Stojanović je kazala da je od od preuzimanja funkcije u novembru 2023. godine do danas potpisala 42 krivične prijave zbog sumnji da se radi o falsifikatima, od čega 38 prijava tokom prošle godine, i jednu prijavu zbog sumnje u falsifikovanje rješenja Ministarstva prosvjete u slučaju zaposlene u Institutu za javno zdravlje.
Kako je navela, prilagani su falsifikati o navodno stečenom obrazovanju kako u regionu tako i po zemljama Evrope i svijeta.
- Tako je pet krivičnih prijava podnijeto zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja stečenog u Turskoj, 31 krivična prijava podnijeta je zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja (Srbija osam, BiH četiri, Turska 14, Albanija dva, Rusija, SAD i Austrija po jedan)) - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su dvije krivične prijave podnijete zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja sa obrazovnih ustanova u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Jakšić Stojanović: Ove godine počinje izgradnja nekoliko škola i vrtića, i završetak radova i na OŠ „Vladimir Nazor“

Prema podacima resornog ministarstva, u svim predškolskim ustanovama u Crnoj Gori upisano je više djece od broja predviđenog standardima.
Naročito prebukirani vrtići su u Podgorici.&nbsp;
U Udruženju roditelja nijesu optimistični da će se situacija uskoro promijeniti, uprkos najavljenim novim objektima.
Blizu 25.000 mališana u Crnoj Gori pohađa nastavu u državnim vrtićima, a 1.300 u privatnim. Od tog broja je više od jedne trećine djece u glavnom gradu – njih 10.700. Prema Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju propisano je da u zavisnosti od uzrasta djece u grupama može da boravi od osmoro do 25-oro djece. U odnosu na idelane uslove, zakonom propisane, u vrtićima boravi znatno više djece nego što je predviđeno.
- Jer zaista ima grupa koje broje 50, 60, 70, imali smo u prethodnom periodu čak i do 80-oro djece - kaže Kristina Mihailović iz Udruženja roditelja.
Portparolka vrtića “Žina Vrbica” Dragana Bijelić kaže da je vrtić projektovan za određeni broj.&nbsp;
- Međutim, ta brojka je čak duplo viša od onoga što je predviđeno. Tako da u svim skoro našim vaspitnim jedinicama i vasptnim grupama imamo prebukiranost - navela je ona.
Spasoje Ostojić iz Ministarstva prosvjete ističe da su ogromne grupe.
- I da bi se približili evropskim standardima, &nbsp;negdje i sa komunikacijom sa evropskim partnerima &nbsp;prilikom kreiranja refonske agende, &nbsp;smo svijesni da nam je potrebno nekih 1.800 novih mjesta u vrtićima - rekao je Ostojić.
Samo u ovoj školskoj godini, u vrtićima Đine Vrbice je broj djece uvećan za 7 odsto.
- S tim što bih negdje naglasila da je posebno povećan broj obuhvata djece jaslenog uzrasta, što nam negdje već ukazuje da ćemo mi u narednim godinama imati većih problema kada je u pitanju prebukiranost vrtića - kaže Bijelićeva.
Svjesni potrebe ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, iz ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da je do decembra 2027. planirana gradnja sedam vrtića na teritoriji CG.
- Od toga su tri na sjeveru i ostali vrtići su u Podgorici. &nbsp;Govorimo o vrtiću u City kvartu, govorimo o vrtiću u bloku 35, 36, &nbsp;govorimo o još jednom vrtiću na Starom aerodromu &nbsp;i govorimo o vrtiću pored OŠ “Dragiša Ivanović”. &nbsp;Trenutno je u fazi tenderska procedura za izredu projekta &nbsp;za vrtiću u City kvartu, a u toku ove godine očekujemo &nbsp;i rješavanje pitanja idejnog rješenja za ove ostale vrtiće - kazao je Ostojić.
U Udruženju roditelja nijesu optimistični da će se situacija uskoro promijeniti, uprkos najavljenim projektima.
- Opet je to proces koji traje, gradnja sama po sebi traje, onda njihove procedure su prilično duge, uvijek ima neko ko se žali na određene tenderske postupke, onda se to otežava, zato smo i tražili ministarstvima i vladi da za obrazovne ustanove promijene procedure, međutim tu se ništa nije promijenilo. U svakom slučaju predugo u odnosu na problem i na sve ono što se dešava u takvim grupama koje ne zna ni sama kako funkcionišu - kazala je Mihailović.
Zbog prebukiranosti, najviše trpe djeca. S toga im se, upozoravaju iz Udruženja roditelja, mora obezbijediti više prostora, uz poštovanje standarda i propisa.

Vrtići prebukirani, potrebno 1.800 novih mjesta

Adekvatno planiranje budžeta i raspodjela sredstava na pravilan način 
omogućiće, pored ostalog, besplatne vrtiće za sve naše najmlađe 
stanovnike, jer Evropski savez u svojim redovima ima ljude koji imaju 
znanje i sposobnost da realizuju ovaj cilj - poručio je nosilac liste “Evropski savez - Petar Odžić (SDP, SD, LP i građani) - Čist izbor” Petar Odžić.
On je naglasio da je samo 900.000 eura dovoljno za realizaciju projekta besplatnih vrtića u Budvi.
- Zato ćemo nakon dolaska na vlast u budžetu za 2025. godinu 
predložiti izdvajanje sredstava za ovu namjenu, jer je riječ o sumi 
novca koju opština Budva mora da izdvoji - rekao je on. 
 
Podsjetio je da lokalna uprava posljednjih desetak godina prenosi 
desetine miliona eura na glavni račun trezora u nesposobnosti da ih 
potroši. 
 
Odžić je kazao da najmlađi građani Budve, treba da budu prioritet, 
odgovorne lokalne vlasti, upoređujući sredstva potrebna za realizaciju 
ovog projekta, sa drugim izdacima koje Opština Budva opredjeljuje u 
druge svrhe. 
 
- Ovo će biti jedna od prvih stvari koje ćemo uraditi za naše najmlađe. 
Treba naglasiti da je samo za doček Nove 2024. godine potrošeno preko 
600.000 eura, što predstavlja dvije trećine potrebne sume, a da je na 
reprezentaciju u Morskom dobru potrošeno preko 100.000 eura, što je 
dovoljno za dva mjeseca besplatnih vrtića za naše mališane - naveo je 
Odžić. 
 
Istakao je uvjerenje da će od 17. novembra građani Budve dobiti 
zaslužene promjene, čiji će stub biti Evropski savez. 
 
- Zato, glasanjem za broj 7, glasate za promjene i promijenićemo one koji 
su dokazali da ne umiju upravljati Budvom - zaključio je Odžić.

Odžić: Promijenićemo one koji ne umiju da upravljaju Budvom, planiraćemo sredtsva za besplatne vrtiće

Nosilac liste "I riječju i djelom!" Nermin Abdić, obećao je da će podgorički mališani nakon konstituisanja nove vlasti u Podgorici imati besplatan boravak u državnim vrtićima, odnosno da će Glavni grad subvencionirati puni iznos troškova, dok će roditelji čija djeca pohađaju privatne predškolske ustanove imati obavezu da doplate razliku u cijeni.&nbsp;
- To je jedno od značajnih programskih ciljeva koje je Demokratska partija socijalista predstavila pred lokalne izbore, koji će se održati 29. septembra - navodi se u saopštenju te partije.
Besplatan vrtić za sve je, podvlače, jedna od ključnih politika buduće gradske uprave.
- Koja će doprinijeti ne samo poboljšanju životnog standarda naših sugrađana, već će stvoriti i veću društvenu jednakost, mogućnost radnog angažovanja oba roditelja, ali i pružanje mogućnosti socijalizacije i razvijanja društvenih vještina za svu djecu predškolskog uzrasta - dodali su u DPS-u.
Kako bi Podgorica postala bolje mjesto za život svih njenih građana, potrudiće se, kažu, i da pomognu izgradnju novih objekata predškolskih ustanova.
- Nastavićemo pozitivnu praksu dodjele gradskog zemljišta za ove namjene, kao i oslobađanje investitora obaveza komunalnog opremanja. Vratićemo Podgoricu na put razvoja, i 29. septembra dobiti odgovornu, kompetentnu i profesionalnu upravu, kakvu zaslužuje glavni grad naše države - zaključili su u saopštenju.

Abdić: Vrtić će biti besplatan za sve, to će sigurno dovesti do boljeg životnog standarda i veće jednakosti u društvu

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: vrtici