Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro priznao je da je koristio lemilicu da bi otvorio svoju elektronsku nanogicu, rekavši da je to učinio iz radoznalosti, vidi se na snimku koji je objavio Vrhovni sud Brazila.
Osuđen na 27 godina zatvora zbog pokušaja puča, bivši šef države je danas stavljen u pritvor nakon što je pokušao da polomi nanogicu koju je morao da nosi od avgusta dok je bio u kućnom pritvoru, prema riječima sudije koji vjeruje da je Bolsonaro planirao bjekstvo.
Na video snimku, elektronska nanogica je i dalje na njegovom zglobu, ali je teško oštećena i izgorjela.
Na pitanje kako je to uradio, čuje se Bolsonaro koji kaže da je koristio lemilicu, dodajući da je to uradio iz "radoznalosti".
Bolsonaro je bio predsjednik Brazila od 2019. do 2022.

Bolsonaro koristio lemilicu da bi otvorio elektronsku nanogicu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro uhapšen je u subotu u svom domu u glavnom gradu Brazila, nekoliko dana prije nego što je trebalo da počne sa služenjem zatvorske kazne zbog vođenja pokušaja državnog udara.
Savezna policija je u saopštenju navela da je izvršila nalog za preventivno hapšenje koji je sama policija zatražila, a odobrio Vrhovni sud, izvijestio je CNN.&nbsp;
Uhapšen je u svom domu u Braziliji.
Izvori su rekli CNN Brazil da je bdenje koje je organizovao Bolsonarov najstariji sin, senator Flavio Bolsonaro, ispred kompleksa stambenih zgrada u kojima živi bivši predsjednik pokrenulo zahtjev za preventivni pritvor.
Bolsonaro je ranije ove godine osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja ostanka na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. godine od predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve i nalazi se u kućnom pritvoru.

Uhapšen bivši predsjednik Brazila Žair Bolsonaro

Građani Brazila održali su danas proteste u svih 26 saveznih država protiv mogućeg pomilovanja bivšeg predsjednika te zemlje Žaira Bolsonara i njegovih saveznika, koji su osuđeni za pokušaj državnog udara.
Na demonstracije su pozvali istaknuti brazilski umjetnici i ljevičarske grupe, nakon što je Donji dom parlamenta u utorak, 16. septembra usvojio ustavni amandman kojim bi se otežalo hapšenje ili pokretanje krivičnih postupaka protiv poslanika, što sada ide na razmatranje u Gornjem domu.
Donji dom je sljedećeg dana glasao za ubrzano usvajanje zakona koji su podržali poslanici desničarske opozicije, koji bi mogao da pomiluje Bolsonara, njegove bliske saradnike i više stotina njegovih pristalica koji su osuđeni za pokušaj državnog udara 2023. godine.
Bolsonaro je u četvrtak, 11. septembra osuđen na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja da ostane na vlasti nakon poraza na izborima 2022. godine, što je on negirao.
Bolsonaro je prvi bivši predsjednik Brazila koji je osuđen za takvo djelo.
Istraživanja javnog mnjenja u Brazilu pokazuju da su građani i dalje duboko podijeljeni oko Bolsonarove vladavine, dok većina podržava njegovu zatvorsku kaznu.

Brazil: Protesti zbog usvajanja amandmana kojim bi mogao da se pomiluje Bolsonaro

Bivši predsjednik Brazila, Žair Bolsonaro, osuđen je za planiranje državnog udara.
Troje od pet sudija Vrhovnog suda proglasilo je sedamdesetogodišnjaka krivim za kovanje zavjere čiji je cilj bio da ostane na vlasti iako je izgubio izbore 2022. od ljevičarskog rivala, Luiza Inasija Lule da Silve.
Iako zavjera nije dobila dovoljnu podršku vojske da bi bila sprovedena u djelo, kulminirala je upadom Bolsonarovih pristalica u vladine zgrade 8. januara 2023. godine, utvrdile su sudije.
Jedan sudija je oslobodio Bolsonara, a peti još nije glasao, ali je prosta većina dovoljna da osudi bivšeg predsjednika, koji bi sada mogao da se suoči sa višedecenijskim zatvorskim kaznama.
Presuda će biti izrečena u petak.
Sudija Karmen Lusija, čiji je glas „zapečatio“ sudbinu Bolsonara, rekla je da je on pokrenuo „pobunu“ 8. januara 2023, kada su hiljade njegovih pristalica vandalizovale Vrhovni sud, predsjedničku palatu i Kongres.
Proglasila ga je krivim po svih pet tačaka optužnice: pokušaj državnog udara, vođenje naoružane kriminalne organizacije, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava i još dvije tačke optužnice u vezi sa oštećenjem imovine tokom upada u zgrade u Braziliji 8. januara 2023.
Bolsonaro je tvrdio da je nevin i nazvao je suđenje „lovom na vještice“, tvrdeći da je politički motivisano.
Očekuje se da će njegovi advokati uložiti žalbe.
Ako dvoje od pet sudija u vijeću Vrhovnog suda glasaju da nije kriv, njegovi advokati bi mogli da zahtijevaju da ovaj sud u punom sastavu od 11 sudija preispita odluku.
Glasanje sudije koji će donijeti konačnu presudu, Kristijana Zanina, stoga će se pažljivo pratiti.

Brazil: Bolsonaro proglašen krivim za planiranje vojnog puča

Brazilska policija optužila je bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara (70) i njegovog sina Eduarda (41) za opstrukciju pravde.
Tvrde da su pokušali da utiču na suđenje koje je u toku protiv starijeg Bolsonara, a u kojem se tereti da je predvodio pokušaj državnog udara nakon poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Policija navodi da je na Bolsonaroovom mobilnom telefonu pronađen dokument koji sugeriše da je planirao da izbjegne krivični postupak tražeći politički azil u Argentini.
Takođe, Eduardo Bolsonaro se tereti da je lobirao kod administracije Donalda Trampa u korist svog oca, što je, prema tvrdnjama policije, dovelo do toga da Sjedinjene Države uvedu kaznene carine na brazilsku robu.
Policijski izvještaj na 170 stranica objavljen je manje od dvije sedmice prije početka završne faze suđenja za pokušaj puča i dodatno povećava pritisak na bivšeg predsjednika.
Žair Bolsonaro negira da je planirao obaranje izbornog rezultata i poraz od ljevičarskog protivnika Luiza Inasija Lule da Silve.
Međutim, osporava pravednost procesa, tvrdeći da je meta "političkog progona".
On je u intervjuu za Rojters prošlog mjeseca rekao da "nema sumnje" da su sudije Vrhovnog suda, koje vode proces, već odlučile da ga osude. U tom trenutku je negirao da je planirao da bježi.
- Nikada nisam razmatrao napuštanje zemlje, nikada - rekao je, dodavši da vjeruje da su optužbe o puču osmišljene da ga "eliminišu" kao predsjedničkog kandidata za izbore 2026. godine.
Prema izvještaju policije podnesenom u srijedu, u njegovom telefonu je pronađen nacrt pisma u kojem on traži politički azil u Argentini.
Pismo na 33 stranice bilo je adresirano direktno na predsjednika Argentine Havijera Mileja, koji je osudio "progon" Bolsonara i koji se smatra njegovim političkim saveznikom.
Pismo je bez datuma, ali policija navodi da je posljednji put izmijenjeno u februaru 2024, nedugo nakon što je Bolsonaro morao da preda pasoš policiji.
Nije jasno da li je pismo ikada poslato, a izvor iz argentinske vlade rekao je Rojtersu da kancelarija predsjednika nije zaprimila takav zahtjev.
Ipak, brazilska policija tvrdi da nacrt jasno pokazuje Bolsonaroovu namjeru da izbjegne pravdu.
Sudija Aleksandar de Moraes, koji vodi proces, dao je Bolsonaroovim advokatima rok od 48 sati da objasne navodni zahtjev za azil.
Žair Bolsonaro se trenutno nalazi u kućnom pritvoru i zabranjeno mu je da koristi društvene mreže, kao i kontakt s Eduardom zbog ranijih kršenja sudskih mjera.
U izvještaju se navodi i da je Eduardo Bolsonaro pokušao da utiče na suđenje lobiranjem kod administracije Donalda Trampa kako bi izvršila pritisak na brazilske vlasti i Vrhovni sud.
Tramp je u junu najavio povećanje carina na brazilski uvoz do 50 odsto, navodeći postupanje prema Žairu Bolsonaru kao razlog. Takođe, američki Stejt department zabranio je osmorici sudija brazilskog Vrhovnog suda, uključujući de Moraesa, ulazak u SAD.
Eduardo Bolsonaro, koji je u SAD-u već gotovo šest mjeseci, u srijedu je putem društvenih mreža negirao optužbe. Tvrdi da njegovo djelovanje u SAD-u nikada nije imalo za cilj da utiče na pravosudne procese u Brazilu, već da mu je cilj bio "obnova individualnih sloboda u zemlji".

Brazilska policija tvrdi: Bolsonaro planirao bijeg u Argentinu

Sud u Brazilu odlučio je da bivši predsjednik države Žair Bolsonaro mora da nosi nanogicu, a da ne bi pobjegao tokom suđenja, biće pod dvadesetčetvoročasovnim policijskim nadzorom.
Bolsonaro je bio predsjednik od 2019. do 2022. godine, a optužen je za planiranje puča kako bi spriječio Luiza Inasija Lulu da Silvu da preuzme predsjedničku funkciju u januaru 2023. godine, prenosi BBC.
Odluka suda uslijedila je poslije pokušaja američkog predsjednika Donalda Trampa da zataška taj slučaj, koji je nazvao „lovom na vještice“, prijeteći visokim carinama na brazilsku robu.
Bolsonaro je rekao da je odluka suda za njega „vrhovno poniženje“ i da nikada nije razmišljao o napuštanju Brazila.
Po nalogu Vrhovnog suda, policija je danas izvršila raciju u njegovom domu i političkom sjedištu, a sudija Aleksandar de Moraes je naredio i da se Bolsonaru zabrani korišćenje društvenih mreža i komunikacija sa sinom Eduardom, koji lobira za njega u SAD i stranim ambasadorima.
Bolsonarovi advokati su izrazili „iznenađenje i ogorčenje“ zbog odluke suda, dodajući da je bivši predsjednik „uvijek poštovao naloge suda“.
Federalna policija je prethodno saopštila da je Bolsonaro pokušao da ometa suđenje i preduzeo radnje koje predstavljaju prinudu, ometanje pravde i napad na nacionalni suverenitet.
Tramp je prošle nedjelje zaprijetio Brazilu carinom od 50 na svu robu koju izvozi u SAD, direktno navodeći kao razlog način na koji sud tretira Bolsonara.
Lula mu je odgovorio da će odmah uvesti recipročne carine i poručio da je Brazil „suverena zemlja sa nezavisnim institucijama“ u kojoj „niko nije iznad zakona“.
Bolsonaru se sudi sa još sedam optuženih zbog događaja koji su kulminirali upadom njegovih pristalica u vladine zgrade, nedjelju dana nakon Luline inauguracije u januaru 2023. godine.
Svi su optuženi po pet tačaka: pokušaj državnog udara, učešće u oružanoj kriminalnoj organizaciji, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava, velika materijalna šteta i uništavanje zaštićene baštine.
Ako bude proglašen krivim, Bolsonaro bi mogao da se suoči sa decenijama iza rešetaka.
Nedjelju dana nakon Luline inauguracije, 8. januara 2023. godine, hiljade Bolsonarovih pristalica upale su u Kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palatu, što su tužioci okvalifikovali kao pokušaj državnog udara.
Bolsonaro je u to vrijeme bio u SAD i negirao je bilo kakve veze sa učesnicima nereda.
Pokrenuta je federalna istraga o neredima i događajima koji su im prethodili, nakon čega je saopšteno da su istražitelji pronašli dokaze o „kriminalnoj organizaciji“ koja je „djelovala koordinisano“, kako bi tadašnjeg predsjednika Bolsonara održala na vlasti.

Bolsonaro mora da nosi nanogicu: Brazilski sud odlučio da bivši predsjednik bude pod stalnim policijskim nadzorom

Američki predsjednik Donald Tramp je u pismu svom brazilskom kolegi Luisu Injasiju Lula da Silvi saopštio namjeru da uvede dodatnu carinu od 50 odsto na brazilske proizvode kao odgovor za krivično gonjenje bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara.
- Brazilski tretman prema bivšem predsjedniku Bolsonaru je međunarodna sramota - napisao je Tramp u pismu, opisujući krivično gonjenje bivšeg brazilskog lidera ekstremne desnice kao "lov na vještice (koji) mora odmah da se završi".
Brazilsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je ranije danas da je pozvalo otpravnika poslova SAD na razgovor u znak protesta zbog podrške ambasade Bolsonaru, kojem se sudi za pokušaj državnog udara.
Američki diplomata je pozvan da pruži objašnjenja poslije saopštenja koje je u srijedu objavila američka ambasada, a u kojem je ponovljena podrška Trampa Bolsonaru u ponedjeljak.
Brazilski predsjednik odbacio je u ponedjeljak svako "miješanje" u unutrašnje poslove zemlje poslije podrške Trampa Bolsonaru.
- Mi smo suverena zemlja. Ne prihvatamo miješanje ili tutorstvo ni od koga - rekao je Lula da Silva u kratkoj izjavi, ubrzo nakon što je Tramp zatražio od te južnoameričke zemlje da "ostavi na miru" Bolsonara.

Tramp: Carina od 50 odsto na brazilske proizvode kao podrška bivšem predsjedniku Bolsonaru

Brazilski glavni tužilac Paulo Gonet Branko podigao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara zbog pokušaja državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine.
Bivši predsjednik Brazila optužen je u utorak da je nadgledao ogromnu šemu da zadrži vlast nakon što je izgubio izbore, uključujući jednu zavjeru za poništavanje glasanja, raspuštanje sudova i osnaživanje vojske, i drugu za planiranje ubistva novoizabranog predsjednika Inasija Lule da Silve.
U optužnici na 272 stranice navodi se da je Brazil bio izuzetno blizu ponovnom poniranju u vojnu diktaturu nakon skoro četiri decenije.
Bolsonaro i još 33 osobe, uključujući bivšeg šefa obavještajne službe, ministra odbrane i savjetnika za nacionalnu bezbjednost, optuženi su za niz zločina protiv brazilske demokratije.
Optužbe su u suštini usvojile preporuke brazilske federalne policije date u novembru, prenosi Njujork tajms.
Slučaj će sada ići pred Vrhovni sud Brazila, koji će odlučiti da li da naredi hapšenje Bolsonara.
Ako bude proglašen krivim, mogao bi se suočiti sa 12 do 40 godina zatvora.
U intervjuu prošlog mjeseca Bolsonaro je negirao optužbe da je planirao državni udar, rekavši da je pravno doveo u pitanje pogrešan izborni sistem i istražio načine u Ustavu da popravi ono što je smatrao „sumnjivim rezultatom“.&nbsp;
Njegov advokat u utorak nije imao komentar.

Žair Bolsonaro optužen za pokušaj državnog udara

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Tag: zair-bolsonaro