Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša saopštio je da su njegovi predlozi zaključaka na budžet za 2026. godinu juče usvojeni tijesnom, odnosno kvalifikovanom većinom. 
Kako je naveo, zaključci se odnose na racionalizaciju i bolju alokaciju planiranih budžetskih izdataka, čime se obezbjeđuju dodatna sredstva za skrining programe za rano otkrivanje karcinoma, kontinuiranu medicinsku edukaciju zdravstvenih radnika, subvencije poslodavcima koji zapošljavaju lica sa invaliditetom, kao i za unapređenje socijalne zaštite na lokalnom nivou. 
Prijedlozima je, prema njegovim riječima, predviđeno i poboljšanje materijalnog položaja revizora u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).
- Nažalost, određeni poslanici koji su podržali navedene moje prijedloge na matičnom Odboru su drugačije glasali na plenumu i doveli u pitanje izglasavanje istih - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F2005182968805949861&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Neki poslanici podržali moje prijedlog na Odboru, ali ne i na plenumu

Poslanici Skupštine Crne Gore podržali su usvajanje Zakona o budžetu za 2026. godinu, kao i odluku o zaduživanju za iduću godinu.
Za usvajanje ovog budžeta glasalo je 50 poslanika, njih sedam je bilo protiv, dok je jedan bio uzdržan. I odluka o zaduživanju je podržana sa istovjetnim brojem glasova.
Zakon o budžetu i odluka o zaduživanju za 2026. će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Nijedan opozicioni amandman nije usvojen, a za budžet nijesu glasali poslanici opozicije. Budžet nije podržao ni lider Demokratske narodne partije Milan Knežević zbog, kako je kazao, diskriminatorskog odnosa prema Zeti, ali je kazao da će ga ostali poslanici iz njegove stranke podržati "kako ne bi ispaštali građani na sjeveru". On je rekao i da će prije tražiti od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 1,2 milion eura, nego što će pristati na ponudu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da mu, kako je rekao, "DPS-ovci skriveni u Vladi grade bulevar u Zeti".
On je rekao i da neće glasati za imenovanje Šćepanovića ako do izbora imenovanja ne pozove građane Botuna na razgovor za sjutra (nedjelja).
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;
Predstavljajući budžet u novembru, ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će zaduženje za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dvije milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi zaštite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.
<h2>Izbori i imenovanja</h2>
Poslanici su podržali i da se aktuelni ombudsman Siniša Bjeković ponovo imenuje za zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Za je glasalo 50 poslanika, protiv i uzdržanih nije bilo.
Bjeković je, po izglasavanju, položio zakletvu u okviru koje je rekao da se zaklinje da će štititi ljudska prava i slobode u skladu sa Ustavom i zakonima i da će se pridržavati načela prava i pravičnosti.
Poslanici su dali i pozitivno mišljenje da Šćepanović bude imenovan za direktora Uprave policije u punom mandatu. Ovo mišljenje Odbora za bezbjednost i odbranu su podržali sa 46 glasova za, četiri poslanika su bila uzdržana, dok nije bilo glasova protiv. Direktora Uprave policije postavlja Vlada.
<h2>Pozitivno mišljenje</h2>
Poslanici su usvojili i Zakon o osiguranju, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova, Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda, Zakon za sprovođenje regulative (EU) 2023/988 o opštoj bezbjednosti proizvoda, Zakon o kolektivnim tužbama za zaštitu interesa potrošača, kao i Zakon o akcizama.
Usvojeni su i Zakon o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i privrednog društva čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakon o poreskoj administraciji, kao i Carinski zakon.
Poslanici su podržali i Zakon o carinskoj službi, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o klasifikaciji djelatnosti, Zakon o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti odnose na poreske ugovore, kao i Zakon o bezbjednosti i interoperabilnosti željeznice.
U parlamentu su izglasani i Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, Zakon o izgradnji objekata, Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Zakon o državnoj imovini, kao i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Usvojen je i Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti i Zakon o ograničavanju duvanskih proizvoda.
Nastavak sjednice zakazan je za sjutra u 10 sati.
J. B.&nbsp;

Usvojen budžet za 2026, kao i odluka o zaduživanju, Šćepanoviću podrška za direktora UP u punom mandatu, Bjeković ponovo ombudsman

Premijer Milojko Spajić izrazio je zadovoljstvo zbog usvajanja budžeta za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2738%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fusvojen-budzet-u-nacelu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Usvojen je budžet! Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja - poručio je Spajić na mreži X.
Parlament je večeras, sa 46 glasova za i jednim uzdržanim usvojio Zakon o budžetu. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1887924617760706802&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja

Poslanici su usvojili sa 46 glasova podrške Zakon o budžetu Crne Gore za 2025, Odluku o zaduživanju Crne Gore za ovu godinu, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, dok su sa 44 glasa podržali Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
U toku glasanja o budžetu jedan poslanik je bio uzdržan.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je na Prijedlog zakona o budžetu podnijeto 54 amandmana.
Zakon o budžetu će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, kao i odluka o zaduživanju Crne Gore za 2025.
Mandić je rekao da će o nastavku rada građani biti obaviješteni.
Obrazlažući detalje iz budžeta za ovu godinu, ministar finansija Novica Vuković je pred poslanicima kazao je da su izvorni prihodi planirani u iznosu od 2,89 milijardi eura.
- U odnosu na procjenu za prošlu godinu veći su 102 miliona eura ili 3,7 odsto - rekao je Vuković u parlamentu prilikom objedinjene rasprave o prijedlozima zakonima o budžetu za ovu godinu, odluke o zaduživanju, kao i izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
On je naveo da i pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, odnosno smanjenja stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), akciza, poreza na dohodak i na dobit, naknade za priređivanje igara na sreću, kao i donacija.
Vuković je kazao da su ukupni izdaci planirani u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505,5 miliona su veći od prošlogodišnjih.
On je naveo da se za tekući budžet opredjeljuje 1,5 milijardi eura, za budžet državnih fondova 1,3 milijarde eura, kapitalni 280 miliona eura, za transakcije finansiranja 886 miliona eura, dok je za rezervu opredijeljeno 43,5 miliona eura.
- Za sektor javnih finansija planiran je iznos od 1,2 milijarde eura, socijalno staranje 1,08 milijardi, zdravstvo 474 miliona, obrazovanje i nauku 362 miliona, a za saobraćaj 242 miliona eura - precizirao je Vuković.
Kapitalni budžet, kako je kazao, planiran je na nivou od 280 miliona eura, što je uvećanje od 40 miliona ili 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Deficit budžetske potrošnje iznosiće 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 278 miliona eura.
U ovoj godini projektuje se zaduživanje od 900 miliona.
- Za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti 820 miliona, najveći dio za isplatu državnih obveznica emitovanih na međunarodnom tržištu iz 2018. godine u iznosu od pola milijarde EUR. Njeno dospijeće je početkom aprila - dodao je Vuković.
Za finansiranje nedostajućih sredstava država će u ovoj godinu koristiti depozite obezbijeđene u prošloj godini i sredstva iz novog zaduženja i to u iznosu od 900 miliona eura.
Podsjećamo, poslanici opozicije neće biti u skupštinskoj sali kada se bude izglasavao budžet za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rekao izvor iz najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, niko iz opozicije nije osporavao potrebu da se usvoji budžet.
- Već nijesmo željeli da pristanemo na vještački isforsiranu dilemu koja je ponižavajuća: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? Jer i jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na to ne pristajemo. A mi kao državotvorna stranka, nećemo lomiti inventar po Skupštini, kao što su to radili Mandić i njegove kolege, koji sad glume mirotvorce. Imamo obavezu više u odnosu na stranke vlasti, čak i kad smo u opoziciji - istakao je izvor Portala ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fopozicija-ne-dolazi-na-glasanje-o-budzetu-necemo-lomiti-inventar-po-skupstini-kao-oni-koji-sad-glume-mirotvorce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je bojkotovala sjednice Skupštine od 17. decembra zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda kada je parlamentarna većina usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Tražili su poništenje ove odluke, ali njihov zahtjev nije uslišen. Umjesto toga, Mandić je većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja 15 dana zasijedanja.&nbsp;
Istog dana kad je izrekao mjere, Mandić je nastavio sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu.&nbsp;
Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta.
Od poslanika opozicije kojima nije izrečena mjera udaljenja, zasijedanju je prisustvovao Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, koji je konstatovao da se u parlamentu dešava slom demokratije.
- Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je tada Mugoša.

Poslanici usvojili budžet i odluku o zaduživanju, kao i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

Nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja u narednih 15 dana zasijedanja, nastavio je sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu. Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta. Mandić je na početku sjednicu pročitao imena poslanika kojima je izrekao mjeru. Njima jedino nijesu obuhvaćeni poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović, Drita Lola, Nikola Milović, Nikola Rakočević, poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka i poseban Klub psolanika koji čine Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović a koji, kako je rekao prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma, nije učestvovao ni u kakvoj blokadi zasijedanja. - Nije mi bilo lako da donesem tu odluku, jer želim da ovdje budu i predstavnici vlasti i opozicije. Nažalost, kada dođe trenutak da država mora da ide naprijed, kada imamo obaveze prema evropskom putu, penzionerima, svim građanima, ta pravila koja su iznad vlasti i opozicije, moraju se primijeniti. Trudili smo se, gotovo dva mjeseca razgovarali sa kolegama iz opozicije, tražili rješenja i vjerovali na prošlom Kolegijumu da smo došli do njega. Juče smo, nažalost, iz medija saznali, da prijedlog većine ne prihvata opozicija. Kako moramo da usvojimo budžet, da idemo naprijed i usvojimo čitav niz zakona, imamo obavezu kao parlamnetarna većina da preuzmemo odgovornost i ja sam kao prvopozvani spreman da preuzmem tu odgovnornost i da uradim što očekuju građani Crne Gore. Nakon ove nađe odluke, i dijaloga koji će usliditi da pronađemo zajednički jezik kako bi opozicija se vratila u Skupštinu - rekao je Mandić, nakon čega je usvojen dnevni red.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150240_63b4cf68a0d58cc974a87542062968d82c2de19de79d9e796fcb65fb48823c90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250203150240_63b4cf68a0d58cc974a87542062968d82c2de19de79d9e796fcb65fb48823c90" data-rendition-name="original" width="1046" height="517" loading="lazy" alt="Boris Mugoša"> </figure>  Danasšnjem zasijedanju iz redova opozicije prisustvovao je samo poslanik SD-a Boris Mugoša koji je istakao da se danas dešava slom demokratije. - Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je Mugoša. On ih je pitao zašto mažu oči domaćoj i međunarodnoj javnosti. - Zašto dozvoljavate da se ovo dešava? Koja je cijena ovoga? Fotelja? Vi doprinosite ovome što se dešava. Ne Mandić, on sprovodi svoju politiku, a čemu vi služite u ovom parlamentu? O kakvom dijalogu vi pričate? Zapamtite, funkcije su prolazne - upitao je Mugoša. Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da je opozicija "nečuvenim mjerama" pokušala da uvede destabilizaciju i izazovu parlamentarni haos. - Zbog toga se Crna Gora našla u parlamenranoj krizi. Bili smo strpljivi i nismo htjeli da odgovaramo mjerama. Nakon što je upućen poziv za dijalog, PES je u petak ponudio sporazum opoziciji. Vidjeli smo signale da su možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, sinoć kasno smo dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na VK i riješimo pitanje Ustavnog suda, da usvojimo Barometar 26, da ne potenciramo teme koje polarizuju društvo... Oni su sinoć jasno dali do znanja, kroz medije da im nije prihvatljivo ništa od ovoga - rekao je Čarapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150240_6516c41e3a4fabd3d4530cf0b10c891834e75c85f135fbd51a73f88323c5c5ba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250203150240_6516c41e3a4fabd3d4530cf0b10c891834e75c85f135fbd51a73f88323c5c5ba" data-rendition-name="original" width="1027" height="512" loading="lazy" alt="Čarapić"> </figure>  Kako je rekao, pokazali su na primjeru Budve da su spremni na kompromis i dijalog i da isporuče ono što traži opozicija. - Za uzvrat smo dobili negaciju svega što je dobra volja. Odbili su ponuđeno i naprasno su se sjetili da ponude neki njihov sporazum. Kad su vidjeli da su zabrljali, sjetili su se da oni treba neki sporazum da ponude. Oni daju plagijat našeg sporazuma i da bude kao oni da su doveli do izlaska iz krize. Mi smo donijeli odluku da pokažemo da možemo da radimo, pozivamo opoziciju da se vrate za pregovarački sto i privedemo sjednicu kraju. Ovo je samo pokazna mjera da možemo da radimo i bez vas - poručio je Čarapić. Mandić se zahvalio Mugoši što je jedini od predstavnika polasnika opozicije kojima nije izrečena mjera došao na sjednicu. - To je dragocjeno za ovaj parlament da nema blokade, da nema odsustva opozicije - rekao je Mandić. Mugoša je odgovorio Mandiću da mu se ne zahvaljuje. - To što Vi uživate u tome što radite to govori o Vama kao političaru. Lično me u životu ne interesujete. Obraćam se kolegama iz vlasti - rekao je Mugoša.&nbsp; Zatim se obratio Čarapiću, poručujući da su netačni njegovi navodi koje je iznio na današnjoj sjednici. - Vama je dijalog vaša ponuda, a da druga strana samo treba da kaže da prihvata ili odbija. Dijalog je da obije strane imaju prijedlog, pa da se pokuša doći do rješenja. Prema tome, volio bih da ostanete pri onome što ste pričali u petak - rekao je Mugoša, nakon čega mu je Mandić oduzeo riječ. Čarapić je odgovorio da je vladajuća većina dala prijedlog sporazuma, a da nijesu dobili alternativu za uzvrat. - Dobili smo javno izrečeno NE i da se snađemo. Mi smo se snašli - kazao je Čarapić. Mandić je rekao da je parlamentarnoj većini neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore sa bilo kojim dijelom parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150244_9d1358b825388270fe9959fc0c9053c6e56cc98770812b954480f7881fa7713b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250203150244_9d1358b825388270fe9959fc0c9053c6e56cc98770812b954480f7881fa7713b" data-rendition-name="original" width="1043" height="515" loading="lazy" alt="Mandić"> </figure>  - Ako oni misle da mogu da prave pojedinačne dogovore, to je neprihvatljivo jer nastupamo kao parlamentarna većina ka opoziciji. Neko je mislio da će taj lukavi dječački plan naći kolege iz PES-a, pa sa njima napraviti dogovor na štetu ostatka većine - mnogo su naivni - poručio je Mandić. On je, nakon skoro pola sata rasprave u parlamentu, zaključio današnji rad, a o nastavku zasijedanja će, kako je kazao, blagovremeno obavijestiti javnost.

Tamara Klikovac

Mugoša: Slom demokratije za koji su krivi poslanici PES-a i manjinskih partija u vlasti; Čarapić: Pokazali smo da možemo da radimo i bez vas

Budžet treba usvojiti bez odlaganja jer građani ne mogu da čekaju - poručili su u poslaničkom klubu Pokreta Evropa sad navodeći da zbog neusvajanja Zakona o budžetu korisnici srazmjernih penzija neće imati povišicu, da uvećanih zarada vojnim licima neće biti, kao ni uvećanih naknada za novorođenčad.
Neusvajanjem budžeta ugrožava se, tvrde oni, se servisiranje preuzetih obaveza - što, kako su kazali, dovodi u pitanje i stabilnost javnih finansija.
- Zbog prispjelih starih dugova na naplatu, koji ove godine iznose preko 820 miliona eura, od čega se dominantan dug mora isplatiti u prvom kvartalu tekuće godine - dodali su u PES-u.
Ugrožavanje stabilnosti javnih finansija ugrožava, dodaju oni, kreditni rejting Crne Gore.
- Što šalje obeshrabrujuću poruku i za zainteresovane investitore. Zbog neodgovornog djelovanja pojedinih kolega u Skupštini Crne Gore, najveću cijenu plaćaju građani. Takođe, pozivamo sve društveno-političke aktere da umjesto proizvoljnog tumačenja Ustava, okrenu se poštovanju institucija Crne Gore, jer se jedino na takav način čuva i poštuje ustavni poredak naše države - dodali su poslanici PES-a.
Sve pojedinci koji smatraju da je na bilo koji način prekršen najviši pravni akt ili im je ugroženo pravo pozivaju da konačno procesuiraju inicijativu pred nadležnim organima kako bi se utvrdilo da li je djelovanjem skupštinskog odbora Ustav prekršen.
- Takođe, apsolutno podržavamo da se po ovom pitanju konsultuje i Venecijanska komisija. Šansu koju je dobio ovaj saziv Skupštine da u naredne dvije godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU ne smijemo propustiti i odlagati - naveli su poslanici PES-a.
Zato, zaključuju, pozivaju sve političke partije koje imaju evropsku orijentaciju na konstruktivno djelovanje i pružanju doprinosa da naša zemlja što prije postane punopravna članica Evropske unije.

PES: Bez odlaganja usvojiti budžet jer neće biti povećanja srazmjernih penzija, zarada vojnih lica i naknada za novorođenčad

Vidio sam 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu, izazvanih time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Nikolić objašnjava da zbog toga što nije usvojen budžet za 2025. situacija nije redovna, niti poželjna ni za ekonomiju, ni za realizaciju javnih politika. Ipak, ističe, da posljedice ne moraju biti značajne. 
- Saglasan sam sa onim što iznose moje kolege ovih dana, da te posljedice ne moraju biti tako loše. Međutim, ne možemo biti imuni na izjave iz, prije svega, skupštinske većine i predstavnika Vlade, jer najbolje poznaju sistem iznutra, i rekao bih da najbolje znaju koliko smo stvarno izloženi riziku, i koliko stvarno te posljedice mogu biti velike. U svakom slučaju, i te poruke bih uzeo kao ozbiljno, a ono što bih definitivno s ovog mjesta apelovao je da oni sami, prije svega, učine sve što je u njihovoj moći da se situacija u parlamentu vrati u redovno stanje i da se u jednoj normalnoj atmosferi diskutuje i o budžetu i zakonima koji su na dnevnom redu - rekao je Nikolić.
Objašnjava da je privremeno finansiranje procedura koja se primjenjuje u situacijama kad iz nekih razloga budžet nije usvojen. To znači da su izdvajanja iz budžeta ograničena na jednu dvanaestinu mjesečnih potreba.
 -To znači da ono što je prošle godine bilo odobreno i plaćeno, da ne bi trebalo da bude problema da bude realizovano, iako se budžetski prihodi realizuju u predviđenom planu. Van toga sve ono što je određenim zakonima i budžetom predviđeno da se desi u ovoj godini, a nije dio redovnih poslova, to bi moralo da sačeka. Definitivno će određenih poteškoća biti, definitivno je da će situacija biti lošija što ovo stanje bude duže trajalo, i apel je da se iz ove situacije što prije izađe - istakao je Nikolić.
Podsjeća sa je bilo primjera u praksi privremenog finansiranja, pa čak i lokalnih uprava. 
Usvajanje Strategije 2027 znači da će se Crna Gora zadužiti 3 milijarde, kaže Nikolić, a većina toga zaduženja će ići na otplatu dugova sa prispjelim kamatama.
- To znači da nova zaduženja planiraju za vraćanje dugova, i za kapitalne izdatke. Ti dugovi ograničeni su realizacijom budžetskih prihoda. Ja bih napomenuo da su sve te trogodišnje projekcije napravljene na bazi određenih pretpostavki, očekivanja po pitanju punjenja budžeta, kao i najava određenih racionalizacija same potrošnje, posebno u javnom sektoru. Tako da realizacija zavisi od realizacije svih tih planova. Generalno, ono što su planovi, i što je propisano tom Strategijom za upravljanje javnog duga su limiti u kojima su predviđanja kretanja javnog duga. Postoji određeno prekoračenje, preko 60 posto, ali ne mislim da je ono problematično. Po meni je glavni rizik hoće li se to realizovati. S obzirom na osjetljivost i krhkost naše ekonomije, male nestabilnosti na prihodnoj strani budžeta mogu izazvati dosta velike uticaje na budžet, s obzirom na to sa rashodne strane budžeta nema dovoljno prostora za promjene i za prilagođavanje u kratkom roku - naglasio je Nikolić.
Smatra sa se u Crnoj Gori više komentariše sami budžet, nego njegova realizacija, što je mnogo važnije. 
- Budžet je plan prihoda i rashoda, da li će se realizovati ili ne, zavisi od umješnosti. Prava ocjena umješnosti i prava ocjena javnih politika je upravo kroz ocjenu realizacije tog budžeta. U tom dijelu se treba više fokusirati- uvjeren je Nikolić.
Smatra sa je veliko je pitanje da li država može svoje obaveze realizovati iz redovnih prihoda, jer čitanjem Nacrta budžeta za 2025. godinu stiče se utisak da je budžet baziran na značajnom optizmu.
- Ono što su i kolege često ovih dana govorile, budžet za 2025. godinu jeste potrošački, bazira na konceptu ekonomije gdje potrošnja treba da generiše neku novu vrijednost. U našoj ekonomiji nijesam siguran da je to najbolji koncept. Da imamo našu domaću proizvodnju, pa da trošimo naše proizvode, to bi bila jedna priča. Ali sa ratom potrošnje raste naš uvoz, u suštini, raste naš platno bilansni deficit. Sa rastom potrošnje u Crnoj Gori mi podižemo neki tuđi BDP, djelimično podižemo i naš BDP, ali to nije pravi efekat, i ti efekti bazirani na modelu potrošnje ne mogu biti dugoročni. Ono što se u budžetu vidi to su prilično optimistične projekcije u određenim stavkama. Pomenuo bih, prije svega, preko 20 posto projekciju rasta poreza na dohodak fizičkih lica. Ne znam odakle i na bazi čega se to projektuje. Oko 10 odsto rast prihoda od akciza, znači više ćemo pušiti, više ćemo trošiti goriva, ne znam na bazi čega, imamo i 15 odsto porast od prihoda na PDV. Jeste povećana stopa PDV-a u turizmu, ali nijesam siguran da ona može baš toliko da doprinese porastu… Povećanje poreza na dobit pravnih lica je oko 9 odsto, ta pozicija već je drastično rasla prethodne dvije, tri godine, tako da je ona već prilično visoka, i nijesam siguran da i tu ima prostora…. Ja sam vidio 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu izazvan time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola- poručio je Nikolić.
Objašnjava da je ključni problemi crnogorske ekonomije mala diversifikacija, a velika zavisnost od sektora usluga.
- Sektor usluga u crnogorskoj ekonomiji definitivno nosi najviše, a koliko je taj sektor osjetljiv pokazalo nam je iskustvo kako turizam reaguje kad su u pitanju epidemije, ratovi, nestabilnosti na ključnim emitivnim tržištima. Od svega toga jako zavisi cijela crnogorska ekonomija, jer turizam i usluge su pokretač svega ostaloga… Jako velika centralizacija, mikro i mala preduzeća, koja treba da budu oslonac naše ekonomije u suštini imaju strahovito velike probleme i nedostatnu podršku države. Zadnjih nekoliko godina, definitivno, tu je i problem nedostatka radne snage - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Privremeno finansiranje ne bi trebalo da ima značajne posljedice, budžet za 2025. baziran na optimizmu

Ministarstvo finansija priprema posebna rješenje kojima će se isplaćivati novac potrošačkim jedinicama do donošenja Zakona o budžetu za 2025. godinu, kazao je resorni ministar Novica Vuković.
Vuković je saopštio da su te mjere preduzeli usljed novonastalih okolnosti i, kako je rekao, sprečavanja pravovremenog usvajanja budžeta za narednu godinu.
- Na taj način ćemo omogućiti redovno servisiranje svih isplata koje su važne za građane i privredne subjekte - istakao je Vuković.
Želi da, kako je kazao, vjeruje da nijednom građaninu, a naročito nosiocu odgovornih javnih funkcija, nije cilj narušavanje "međunarodnog ugleda države u kojoj živi i usporavanje evropskog puta, na kojem smo, u kratkom roku, ostvarili zapažen rezultat".
- Usvajanje budžeta za 2025. godinu je na dobrobit svih građana i neophodno je za realizaciju kapitalnih projekata, sprovođenje reformi, jačanje životnog standarda i nesmetan razvoj države. Naša institucionalna dužnost je odgovorna i racionalna finansijska politika. Stoga, pozivam i druge nosioce javnih funkcija, koji utiču na okončanje ovog važnog procesa, da se ne oglušuju o svoje odgovornosti i dužnosti te da, umjesto opstrukcija koje štete funkcionisanju sistema i društva u cjelini, omoguće rad bez privremenog finansiranja - poručio je Vuković.

Vuković: Pripremamo posebna rješenje za isplate do donošenja Zakona o budžetu

Krajnje kritički ocjenjujemo sprečavanje usvajanja budžeta za 2025. godinu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
U resoru Novice Vukovića kazali su da, ukoliko se to dogodi, slijedi privremeno finansiranje.
- Dakle, u slučaju neusvajanja budžeta za 2025. godinu do 31. decembra, država ulazi u privremeno finansiranje, shodno članu 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Shodno tome finansiranje potrošačkih jednica sprovodi se do 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini, odnosno mjesečna potrošnja može biti najviše do nivoa prosječne mjesečne potrošnje u prethodnoj godini, što svakako značajno otežava realizaciju planiranih politika i javnih usluga - navedeno je u saopštenju MF.
Ističu kako bi finansiranje mandatornih izdataka, koji se usklađuju ekonomskim kretanjima u skladu sa zakonom, bilo izazovno.
- Posebno s obzirom da ovi izdaci imaju trend rasta te da bi već januarski obračun u 2025. godini bio veći od prosjeka u prethodnoj godini. Tako bi npr izdaci za penzije, socijalna davanja i zarade, morali bi biti uvećani kroz privremeno finansiranje, a što bi moralo da se odrazi na smanjenje svih ostalih izdataka. Izuzetno je važno što bi ovakav scenario uticao negativno na redovno servisiranje javnog duga iz prethodnog perioda, koje je neophodno da se odvija pravovremeno i koje se realizuje u skladu sa jasno definisanom dinamikom otplate duga. To je naročito važno naglasiti u kontekstu većih potreba za otplatom dugau 2025. godini, u odnosu na 2024. godinu - navedeno je u saopštenju.
Bilo bi, dodaju, i izuzetno izazovno stvoriti pretpostavke za redovno finansiranje svih obaveza države u uslovima da budžet ne bude pravovremeno usvojen.
- Ključni izazov svakako bi predstavljalo obezbjeđivanje likvidnosti države, imajući u vidu da se kroz usvajanje budžeta i Odluke o zaduživanju stvaraju pretpostavke za obezbjeđivanje izvora finansiranja za otplatu dijela duga i finansiranje infrastrukturnih prijekata. U uslovima da budžet ne bude usvojen, kroz privremeno finansiranje, sredstva za otplatu duga bi bilo potrebno obezbijediti iz depozita države koji nisu dovoljni da pokriju sve obaveze u sljedećoj godini, odnosno dovoljni su za izmirivanje obaveza samo u prvom kvartalu, imajući u vidu dinamiku otplate duga - naveli su iz Ministarstva,
U Ministarstvu kažu da je sljedeća godina dovoljno izazovna i bez institucionalnih blokada.
- Stoga bi neusvajanje budžeta i privremeno finansiranje u značajnoj mjeri otežalo funkcionisanje države i dovelo u pitanje uredno finansiranje svih obaveza - naglasili su u saopštenju.
Očekuju, kako navode, "da prestane institucionalna opstrukcija".
- Kako bi sve institucije ove države mogle svoje obaveze da izvršavaju profesionalno i odgovorno, u skladu sa zakonskim obavezama. Zajednički cilj i dužnost svih nosioca javnih funkcija trebalo bi da budu aktivnosti usmjerene na jačanje ekonomskog standarda građana i ubrzanje evropske integracije države - zaključeno je u saopštenju.

MF: Neusvajanje budžeta bi otežalo funkcionisanje države, prestati sa institucionalnom opstrukcijom

Što se tiče Veljeg brda, želimo da državni budžet opteretimo na minimalnom nivou za ovaj projekat - rekao je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.
- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.
Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.
- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.

Spajić: Velje brdo je u kapitalnom budžetu, želimo da budžet opteretimo minimalno za taj projekat

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Tag: zakon-o-budzetu