Novi Zakon o igrama na sreću predstavlja značajan iskorak u unapređenju regulatornog okvira u ovoj oblasti, uvodeći jasna pravila koja imaju za cilj zaštitu javnog zdravlja, jačanje odgovornog ponašanja i sprečavanje zavisnosti od igara na sreću, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Jedna od ključnih novina odnosi se na oglašavanje priređivača igara na sreću.
- U skladu sa članom 19 stav 1 Zakona, zabranjeno je oglašavanje igara na sreću na javnim mjestima. Time se dodatno uređuje javni prostor i smanjuje izloženost građana, naročito maloljetnika i ranjivih kategorija stanovništva, reklamnim sadržajima koji mogu podsticati rizično ponašanje - rekli su iz Ministarstva.
Zabranjenim oglašavanjem smatra se isticanje naziva priređivača igara na sreću, kao i korišćenje logotipa, zaštitnih znakova, boja i drugih elemenata vizuelnog identiteta po kojima je priređivač prepoznatljiv, bez obzira na to da li reklamna poruka sadrži direktan poziv na učešće u igrama na sreću.
Takođe, kako su objasnili, zabranjeno je oglašavanje usluga igara na sreću kroz promociju konkretnih igara, upućivanje na adresu priređivača, njegovu internet stranicu ili mobilnu aplikaciju, kao i svaka promocija pogodnosti u vezi sa igrama na sreću, poput bonusa, džekpotova, nagrada, besplatnih spinova i sličnih sadržaja.
- Zabrana se odnosi na sve oblike reklamiranja u javnom prostoru, uključujući reklame, bilborde, panoe i druge javno vidljive površine koje sadrže naziv i/ili logotip priređivača igara na sreću, kao i poruke povezane sa uslugama i pogodnostima igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Istovremeno, Zakon predviđa jasno definisane izuzetke.
Dozvoljeno je isticanje naziva i logotipa priređivača na objektima u kojima se igre na sreću priređuju, u skladu sa zakonom, pod uslovom da takvo obilježavanje ne sadrži poziv na učešće u igrama na sreću. 
Takođe, dozvoljeno je brendiranje sopstvenih ili iznajmljenih vozila koja se koriste za obavljanje djelatnosti priređivača, isključivo logotipom, bez promotivnih poruka ili poziva na igranje.
- Ove mjere predstavljaju važan korak ka stvaranju uređenijeg i odgovornijeg društvenog okruženja, u kojem se balansira sloboda poslovanja sa interesima javnog zdravlja i zaštite građana. Poseban akcenat stavljen je na smanjenje negativnog uticaja reklamnih sadržaja o igrama na sreću u javnom prostoru, kao i na prevenciju prekomjernog i rizičnog učešća u igrama na sreću - dodali su iz Ministarstva.
Nadležne institucije pozivaju sve priređivače i druge privredne subjekte da dosljedno poštuju zakonske odredbe, podsjećajući da njihovo nepoštovanje predstavlja prekršaj i povlači zakonom propisane sankcije.
- Dosljedna primjena Zakona doprinosi jačanju povjerenja građana i izgradnji društva koje odgovorno upravlja rizicima povezanima sa igrama na sreću - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Novi zakon uvodi stroga pravila za reklame igara na sreću

Ministarstvo finansija saopštilo je da je nakon više od dvije decenije, Crna Gora je dobila savremeni i funkcionalan Zakon o igrama na sreću, kojim se po prvi put sveobuhvatno uređuje jedna od najdinamičnijih i najosjetljivijih industrija.&nbsp;
- Ministarstvo finansija je, kroz temeljnu i inkluzivnu reformu, preuzelo vodeću ulogu u uspostavljanju sistema koji podrazumijeva jači nadzor, jasna pravila i snažniju zaštitu javnog interesa - kazali su.
Kako ističu, industrija igara na sreću je u prethodnom periodu prošla kroz ubrzan tehnološki i komercijalni razvoj, dok je stari zakonski okvir bio zastareo i nedovoljno efikasan.&nbsp;
Novi zakon, koji je stupio na snagu 14. avgusta, kažu oni, ispravlja uvodi moderna rješenja koja omogućavaju bolju kontrolu, odgovorno poslovanje i stabilan institucionalni okvir.
- Rad na zakonu trajao je gotovo dvije godine i vođen je kroz otvoreni dijalog sa svim relevantnim stranama, od predstavnika industrije i regulatornih tijela, do organizacija civilnog društva. Ministarstvo finansija je, kao predlagač zakona, uspješno uskladilo često suprotstavljene zahtjeve, uz poseban fokus na prevenciju zloupotreba, borbu protiv pranja novca i smanjenje rizika od zavisnosti - navode iz ovog resora.
Kako su kazali, jedna od ključnih novina odnosi se na regulaciju oglašavanja, koje je do sada bilo bez ikakve samoregulacije i bez dovoljne zakonske osnove.&nbsp;
- Novi zakon donosi jasna ograničenja u ovoj oblasti, posebno imajući u vidu izuzetnu dostupnost priređivača i njihove ponude, kao i činjenicu da se oglašavanje vrši na raznovrsnim i često teško kontrolisanim medijskim kanalima - rekli su.
Ministarstvo finansija jasno ističe da je cilj smanjenje agresivnosti reklamnih sadržaja i veća zaštita osjetljivih grupa, naročito maloljetnih lica.&nbsp;
Prema njihovim navodima, novi zakon prepoznaje važnost zaštite zdravlja građana i sprječavanja negativnih obrazaca ponašanja, što je u skladu sa najboljim međunarodnim praksama.
- Sve norme u oblasti oglašavanja su već stupile na snagu, a sa njihovim sadržajem relevantni subjekti upoznati su još od faze javne rasprave. Uprkos pokušajima da se umanji značaj ovih ograničenja, Ministarstvo podsjeća da su slični mehanizmi regulacije prisutni u evropskoj i široj međunarodnoj praksi - saopštili su.
Takođe, važno je istaći da retroaktivna primjena propisa ne postoji, odredbe se odnose isključivo na buduće slučajeve, čime je ispoštovana pravna sigurnost i predvidivost za sve strane.
Ministarstvo finansija i Uprava za igre na sreću izraili su zahvalnost svim učesnicima procesa, čije su sugestije i komentari doprinijeli kvalitetu zakonskog rješenja. Kako dodaju, kroz desetine održanih sastanaka obuhvaćeni su različiti interesi, od velikih i malih priređivača, do organizacija koje se bave zaštitom potrošača i maloljetnika.
- U međuvremenu su značajno unaprijeđeni informatički sistemi nadzora, proširena su inspekcijska ovlašćenja, a institucije su apsolutno spremne da primjenu zakona sprovedu u partnerstvu sa industrijom, ali uz jasan fokus na javni interes - poručili su.
Ministarstvo ostaje dosljedno u svojoj misiji da, kroz sistemske i odgovorne mjere, unaprijedi regulaciju sektora, poveća transparentnost i obezbijedi dugoročne koristi, kako za privredu, tako i za građane Crne Gore.

Ministarstvo finansija: Stupio na snagu novi Zakon o igrama na sreću

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da je usvajanje novog Zakona o igrama na sreću, koji je donijet nakon dvadeset godina, jasan znak da država ima snagu i volju da uredi ovu oblast. Javne politike se stvaraju transparentno, u interesu građana, privrede i države, sa akcentom na zdravlje i dobrobit svih, a posebno mladih, poručio je Vuković.
Najvažnije, ističe Vuković, ovaj zakon štiti zdravlje građana.
- Ograničavamo dostupnost igara na sreću onima koji su najranjiviji, suzbijamo zavisnost i štetne društvene posljedice, a institucije konačno dobijaju alate da djeluju preventivno i odgovorno - rekao je Vuković.
On kaže da ovim zakonom stvaramo bezbjedno i ugledno okruženje, oslobođeno finansijskog kriminala i spremno za održiv i odgovoran razvoj.
- Uvodimo red u oblast oglašavanja - više neće biti mjesta za reklame koje obmanjuju građane lažnim poklonima i brzom zaradom. Posebnu pažnju posvetili smo zaštiti mladih i stavili jasnu zabranu maloljetničkog klađenja - istakao je Vuković.
Naglašava da je povećana minimalna udaljenost kladionica od škola, a prvi put se jasno definiše šta su obrazovne ustanove.
- Zaštita maloljetnika i prevencija zavisnosti od kockanja su prioritet, jer je to ozbiljan javnozdravstveni problem koji posebno pogađa najranjivije. Internet klađenje sada je pod većom kontrolom - kroz obaveznu identifikaciju i digitalni nadzor, sprječavamo zloupotrebe, dijeljenje naloga i pratimo tok novca. Time činimo sektor manje ranjivim na pranje novca i druge zloupotrebe - kaže Vuković.
On naglašava da nije riječ o reformi na papiru.
- Ovo je stvaran iskorak - jačamo digitalni nadzor, uvodimo kontrolu nad online klađenjem, štitimo maloljetnike i odlučno se borimo protiv sive ekonomije i finansiranja terorizma. Tim Ministarstva finansija nastavlja da radi odlučno, odgovorno - i u vašem interesu - poručio je Vuković.

500x500

1084x550

Vuković: Novi Zakon o igrama jasno zabranjuje maloljetničko klađenje

Skupština Crne Gore danas je usvojila više važnih zakonskih rješenja, među kojima su Zakon o igrama na sreću, izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kao i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Skupština je usvojila i Predlog Zakona o dopunama Zakona o tužilaštvu i predlog Zakona o dopunama zakona o Ustavnom sudu Crne Gore kao i predlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata. Većinom glasova prihvaćen je i Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju.
Usvojen je i Zakon o privrednim društvima. Kada su u pitanju amandmani na taj akt, povodom kojih je danas bilo mnogo rasprave, nijesu prošli oni koje su predložili iz bloka "Za budućnost Crne Gore" i Demokrata - opozicija je bila protiv, a uzdržani su bili iz Evrope sad i dijela manjinskih stranaka.
Zakon o porezu na dobit pravnih lica nije dobio potrebnu podršku u Skupštini Crne Gore. Taj akt nijesu ga podržali iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".
Da iz tog bloka neće glasati za pomenuti akt, ranije je najavio Milan Knežević (DNP), pošto prethodno iz BS i dijela PES-a nijesu podržali Zakon o amnestiji.
Kada je riječ o Predlogu zakona o privrednim društvima, iz Ministarstva ekonomskog razvoja naglašeno je da je riječ o sistemskom aktu ključnom za funkcionisanje tržišne ekonomije.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva Renata Milutinović kazala je da zakon precizno uređuje sve važne aspekte poslovanja – od osnivanja i organizacije, preko načina upravljanja i restrukturiranja, do prestanka rada privrednih društava.
– Zakon obuhvata i preduzetnike, kao i ogranke stranih firmi koje posluju u Crnoj Gori. Njime se postavljaju jasna pravila za funkcionisanje tržišta i obezbjeđuje se zaštita ekonomskih sloboda u skladu sa ustavnim principima – navela je Milutinović.
Opozicioni poslanici kritikovali su zakon ukazujući na, kako su naveli, i dalje prisutne primjere partijskog zapošljavanja i uticaja politike na ekonomski sistem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK9ndmpy0cUg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skupština usvojila Zakon o igrama na sreću i Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, Zakon o porezu na dobit pravnih lica nije dobio potrebnu podršku

Grupacija priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG) izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog, kako tvrde, sistemskih i suštinskih manjkavosti Predloga zakona o igrama na sreću, čije se usvajanje očekuje u narednim danima.
Iz Grupacije su, kao ključno, ukazali da se tim predlogom vrši značajna promjena u načinu dodjele prava za obavljanje djelatnosti, koja je zakonski prepoznata kao djelatnost od javnog interesa – igara na sreću.
- Umjesto dosadašnjeg modela koncesije, koji je uspješno funkcionisao dugi niz godina, pa čak i decenija i koji je predstavljao pravno obavezujući odnos između države i priređivača, predloženi zakon ide korak unazad i uvodi model odobrenja kao jednostranog upravnog akta Ministarstva finansija - rekli su iz Grupacije.
Takvo rješenje, kako su poručili, značajno narušava transparentnost i pravnu sigurnost postupka, jer se ozbiljno utiče na javni aspekt procesa dodjele prava na priređivanje igara na sreću koji se uklanja iz okvira javnog tendera i javnog nadmetanja i podređuje administrativnoj diskreciji državnog organa.
Koncesioni model, kroz ugovor sa jasno definisanim pravima i obavezama, omogućavao je dugoročnu stabilnost i predvidivost poslovanja, čime se obezbjeđivala investiciona sigurnost i kontinuitet u razvoju sektora.
Nasuprot tome, model odobrenja ostavlja priređivače u izuzetno nepovoljnom položaju, izloženom arbitrarnim odlukama državnog organa, s obzirom na to da država zadržava pravo da to odobrenje ukine, izmijeni ili povuče bez prethodnog dogovora ili ugovorne zaštite.
Time se briše garancija kontinuiteta poslovanja i ugrožava osnov investicione logike u sektoru.
- U kontekstu prethodno navedenog, posebno zabrinjava činjenica da je u članu 86 predloženo čak 50 različitih razloga za oduzimanje odobrenja, što u praksi otvara prostor za arbitrarnu i selektivnu primjenu zakona. Ovakvo rješenje unosi ozbiljnu pravnu nesigurnost i dodatno obeshrabruje odgovorno poslovanje kao i potencijalna značajna ulaganja u ovu oblast - kazali su predstavnici Grupacije.
Oni su dodali da priređivač koji posluje u skladu sa propisima mora imati jasno predvidive uslove pod kojima može izgubiti pravo na rad, a ne da svakodnevno strahuje od gubitka odobrenja zbog bilo kog od brojnih razloga gdje se ne pravi razlika između težih i lakših prekršaja, već se izjednačavaju tehnički propusti sa teškim povredama čime se narušava načelo srazmjernosti sankcije u odnosu na učinjeni prekršaj.
- Dodatno, zabrinjava činjenica da predstavnicima Grupacije priređivača igara na sreću nije bilo omogućeno da prisustvuju posljednjoj sjednici Zakonodavnog odbora, iako se na njoj razmatrala ustavnost pojedinih odredbi, konkretno člana 106 predloga zakona, kojim se propisuje da već zaključenim ugovorima i stečenim pravima priređivača prestaje važenje u roku od 270 dana od dana stupanja zakona na snagu - naveli su iz Grupacije.
Takva norma, kako tvrde, ima povratno dejstvo (retroaktivno djelovanje), jer utiče na pravne odnose koji su nastali, zaključeni i proizveli pravna dejstva na osnovu važećih propisa u trenutku njihovog nastanka.
Ustav Crne Gore jasno propisuje da zakoni i drugi propisi ne mogu imati povratno dejstvo, osim ako je to u korist građana ili pravnih subjekata.
- U ovom slučaju, retroaktivna primjena norme ide na štetu priređivača, čime se krše principi pravne sigurnosti, legitimnih očekivanja i zaštite stečenih prava - rekli su iz Grupacije.
Oni su poručili da takvo rješenje direktno ugrožava dugoročno planiranje poslovanja, stabilnost postojećih investicija i povjerenje u pravni sistem, jer se stiče utisak da zakonodavac bez pravne osnove i izvan ustavnih okvira, interveniše u već formirane obligacione odnose.
- Posebno naglašavamo da bi prihvatanje ovakvih zakonskih izmjena i na ovakav način, definitivno značilo manju zaštitu javnog interesa nego što je to slučaj u postojećim pozitivnim propisima - zaključuje se u saopštenju.

PKCG ukazala na manjkavosti Predloga zakona o igrama na sreću

Namjera Ministarstva finansija nije da donese Zakona o igrama na sreću kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, poručeno je iz tog resora.
U resoru Novice Vukovića kažu da je Ministarstvo finansija 21. oktobra objavilo javnu raspravu povodom Nacrta Zakona o igrama na sreću, a potom i organizovalo Okrugli sto na ovu temu, što je, kako navode, izazvalo veliko interesovanje i rezultiralo prisustvom više od četrdeset predstavnika naučne, stručne i zainteresovane javnosti.
- Namjera Ministarstva finansija, nije kako se to prethodnih dana navodilo u pojedinim medijima, da donese rješenje kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, ne zanemarujući, kako je to proteklih, gotovo dvije decenije, bio slučaj, interese države i igrača - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
S obzirom da je nakon mnogo godina i više neuspjelih pokušaja, pripremljen nacrt novog zakona u ovoj oblasti, razumiju, kako kažu, veliko interesovanje javnosti, kako samih priređivača, tako i predstavnika medija, imajući u vidu namjeru predlagača da, po prvi put, reguliše pitanje oglašavanja igara na sreću.
- Međutim, tokom trajanja javne rasprave, u nekoliko medijskih tekstova problematizovane su pojedine odredbe ovog dokumenta, posebno iznosi naknada koji se propisuju priređivačima, kao i ograničenja u pogledu njihovog oglašavanja. Podsjećamo da je ovo jedna od rijetkih oblasti koja se normira u nacionalnom zakonodavstvu i u državama članicama EU, kao i da ne postoji važeća direktiva Evropske unije kojom se reguliše ova oblast. Takođe, nijesu tačni navodi o planiranom desetostukom uvećanju naknada u odnosu na primjere iz drugih država, posebno što se ne može jedna naknada koja se propisuje priređivačima posmatrati izolovano od neke druge. Dakle, sve propisane naknade (fiksne i varijabilne za različite vrste igara) kumulativno opterećuju priređivača. Crna Gora je jedna od rijetkih država regiona koja propisuje varijabilne naknade (kao procenat osnovice koja predstavlja razliku između uplata i isplata), a da pritom ne obavezuje priređivača na minimalni iznos naknade koji mora da plati. Naglašavam da se ni predloženim propisom ova praksa neće promijeniti - ističe se u saopštenju.
U Ministarstvu napominju da, u dijelu novih odredbi koje se tiču oglašavanja, većina država članica EU i zemalja regiona ima mnogo restriktivnije mjere nego što je predviđeno nacrtom zakona koji je predmet javne rasprave. Takođe, kako kažu, nisu planirali ni pooštravanje u pogledu pitanje sponzorstava sportskih takmičenja i organizacija koja su u nekim državama potpuno zabranjena.
- Ne treba zaboraviti da smo jedna od rijetkih država u Evropi koja je godinama dozvoljavala jedan vid anarhičnog ponašanja u pogledu oglašavanja priređivača, iako smo prije dvadeset godina normirali priređivanje igara na sreću. Namjera MF je da ovu oblast napokon normativno adekvatno uredi - navedeno je u saopštenju.
U vezi sa navodima da se MF u fazi izrade pomenutog nacrta nije obratilo za potrebna mišljenjima drugim nadležnim institucijama, napominju da je javna rasprava još u toku, da je njeno trajanje produženo, kao i da će se, u skladu sa procedurom, do okončanja procesa, dobiti sva relevantna mišljenja, te da je potpuna transparentost procesa ispoštovana počevši od samog javnog poziva, formiranja raznolike radne grupe i Koordinacionog tijelo za zaštitu javnog interesa u oblasti igara na sreću, čiji su članovi predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, Ministarstva sporta i mladih i mnogi drugi.
U Ministarstvu finansija kažu da ovim obraćanjem žele da istaknu značaj korisnih sugestija koje su pristigli od strane priređivača, a koje će i formalno biti obrađene kroz izvještaj sa javne rasprave. 
- Zahvaljujemo se i na doprinosu medija, uz neskriveno čuđenje u kojoj mjeri je opstanak velikog broja medija doveden u direktnu vezu sa oglašavanjem priređivača. Napominjemo da ćemo i njihove komentare ozbiljno razmotriti prije definisanja konačnog teksta. Kao što je poznato, u prethodnom periodu bilo je više bezuspješnih pokušaja izrade zakonskog rješenja u ovoj oblasti, budući da su nacrti zakona povlačeni nakon izostanka saglasnosti svih zainteresovanih strana, a takva inicijativa pokrenuta je i na poslednjem okruglom stolu. Želimo da prekinemo takvu praksu, koja je nedvosmisleno najmanje doprinijela interesima države, ali i interesima i izloženosti priređivanju samih građana. Cilj Ministarsva finansija je da predloži propis koji će, u mjeri mogućeg, biti na opštu korist svih zainteresovanih strana - poručeno je u saopštenju.

MF: Odlučni smo da adekvatno uredimo oblast igara na sreću

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: zakon-o-igrama-na-srecu