Bivši direktor Rudnika uglja i funkciner Nove srpske demokratije (NSD) Milan Lekić prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer je, u periodu od 19. aprila do 16. juna 2023. godine, istovremeno obavljao funkciju izvršnog direktora tog preduzeća i odbornika u Skupštini opštini Pljevlja. Takođe, Lekić u imovinskom kartonu za 2022. nije prijavio da posjeduje dva vozila - Volksvagen Pasat i Volvo.
To je konstatovano u odluci Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koju je donijela 28. maja ove godine.
U odluci se navodi da je Lekić naveo da je kasnio sa podnošenjem ostavke na odborničku funkciju zbog, kako je naveo, činjenice da u prethodnom periodu izvršni direktori Rudnika uglja nijesu podnosili izvještaje jer se nijesu smatrali javnim funkcionerima.
On je naveo da Rudnik uglja nije u vlasništvu države već u stopostotnom Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, dok sam zakon, kako je rekao, ne poznaje posredno vlasništvo države.&nbsp;
Lekić tvrdi i da nije želio da spori obavezu koju je ispunjavao i ranije kada je riječ o podnošenju izvještaja ASK-u, pa je podnio ostavku na mjesto odbornika.&nbsp;
Kada je riječ o navodima vezanim za neprijavljena putnička vozila, Lekić ističe da su osnovani iako, kako kaže, nisu bila u njegovom vlasništvu i prije 2022. godine, ali ih je odjavio kasnije.
Nakon ocjene dokaza, odnosno dijela baze podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije i registra javnih funkcionera, ASK je utvrdila da je Milan Lekić prekršio Zakon o sprečavanju korupcije u oba slučaja.
Agencija je uzela u obzir i izjavu i opravdanje Lekića, ali je odbacila to obrazloženje jer je sam priznao da je podnio ostavku sa zakašnjenjem, a prema zakonu, imao je status javnog funkcionera s obzirom na to da je Rudnik u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore, koja je gotovo u potpunosti državna firma (98,5429 odsto).
Milan Lekić postavljen je na čelo Rudnika uglja u aprilu 2021. Smijenjen je u avgustu 2023, a onda imenovan, opet zahvaljujući partiji, u Odbor direktora Rudnika i izabran za predsjednika ovog tijela.
Ostavku na tu funkciju bio je prinuđen da podnese poslije udesa koji je pijan izazvao u oktobru prošle godine, ali je ostao na poziciji još dva mjeseca, do smjene kompletnog Odbora direktora. Lekić i dalje radi u Rudniku, sada kao inženjer.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milan Lekić prekršio Zakon u dva navrata: "Zaboravio" da je javni funkcioner, nije prijavio vozila

Umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori su tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji su u praksi neupotrebljivi. Jedan od najočitijih primjera takvog formalističkog i površnog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije, donesen u junu 2024. godine, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Poseban problem, navodi Kovačević, predstavlja član zakona koji se odnosi na pristup računima javnih funkcionera.&nbsp;
- Upravo on je u vrijeme donošenja zakona istaknut kao rijedak pozitivan pomak u obilju kozmetičkih promjena, jer je trebalo da prevaziđe dugogodišnju praksu izbjegavanja kontrole imovine putem uskraćivanja saglasnosti funkcionera za pristup računima. Međutim, zbog lošeg normativnog rješenja i neusaglašenosti sa drugim zakonima, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sada nema mogućnost da pristupi računima javnih funkcionera funkcionera – ni uz saglasnost, ni bez nje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje da mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama (AZLP) od 24. februara ove godine ukazuje na to da Zakon o sprečavanju korupcije ne pruža pravni osnov za obradu bankarskih podataka javnih funkcionera.&nbsp;
- Upućivanje na Zakon o kreditnim institucijama pokazalo se kao neusaglašeno i pravno neadekvatno rješenje, jer taj zakon ne prepoznaje ASK kao zakonskog korisnika ovih podataka. Uz to, važeći obrazac saglasnosti poziva se na članove zakona koji su prestali da važe, pa ASK, prema mišljenju AZLP, više nema mogućnost pristupa podacima ni na osnovu saglasnosti – jer se ona zasniva na odredbi koja više ne postoji u pravnom sistemu - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ono što, dodaje, dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Zakon o kreditnim institucijama mijenjan u februaru ove godine, a da je tada u skupštinsku proceduru bio upućen – pa naknadno povučen – amandman koji je trebalo da omogući pristup podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu i Agenciji za sprečavanje korupcije, radi vršenja njenih zakonskih ovlašćenja.&nbsp;
Ostaje, ističe Kovačević, nejasno zašto je ta prilika propuštena, i zbog čega nije iskorišćen momenat da se ASK-u omogući pristup podacima funkcionera koji su ključni za kontrolu njihove imovine i prihoda.
- Rezultat je paradoksalan: zakon koji je trebalo da ojača nadzornu funkciju ASK-a onemogućio je osnovnu svrhu te institucije – efikasnu kontrolu izjava o imovini i prihodima. Zakon je, jednostavno rečeno, površno i loše napisan i nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Takav rezultat je direktna posljedica pristupa u kome su se zakoni usvajali radi ispunjavanja političkog cilja – dobijanja IBAR-a – a ne reforme sistema - naglasila je Kovačević.&nbsp;
Kako Ministarstvo pravde već radi na izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iz CDT-a smatraju ključnim da se ovoga puta pristupi poslu sa minimumom profesionalne odgovornosti.&nbsp;
- Neophodno je da izmjene budu zasnovane na ozbiljnoj analizi pravnog okvira, uz uključivanje eksperata i relevantnih aktera, kako bi se konačno obezbijedio efikasan i zakonit nadzor nad imovinom javnih funkcionera - navodi Kovačević.&nbsp;
Posebno je, ističe, važno da se u najhitnijem roku omogući pristup računima, jer ASK u ovom trenutku ne može da vrši jednu od svojih ključnih zakonskih nadležnosti.&nbsp;
Kovačević smatra da svaki dan odlaganja znači produžetak pravne praznine i nastavak perioda u kojem nema stvarne kontrole nad imovinom i prihodima javnih funkcionera.
- Takođe, krajnje je vrijeme da se iz ovog slučaja izvuče lekcija: reforme se ne mogu improvizovati, niti sprovoditi bez promišljenog pristupa i osnovnog razumijevanja sistema koji se mijenja. Dovođenje sistema u gore stanje nego što je bilo prije navodne reforme ozbiljno ugrožava borbu protiv korupcije i šalje poruku da institucije nijesu spremne da preuzmu stvarnu odgovornost za uspostavljanje integriteta u obavljanju javnih poslova - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Kovačević: Pri izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti pristup računima funkcionera

Ministar pomorstva Filip Radulović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod od 3,5 hiljada eura ostvaren u Pokretu Evropa sad, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Radulović je naveo da je provjerio podatke o prilivima sa njegovog bankovnog računa i da je tačno da je napravio propust pri sačinjavanju Izvještaja o prihodima i imovini za 2023. godinu i da nije prijavio cjelokupni iznos koji je prihodovao od političkog subjekta "Pokret Evropa sad".
Agencija je u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti izvršila uvid u Registar javnih funkcionera, u bazu podataka Poreske uprave i Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu.
- Uvidom u Registar javnih funkcionera Agencije utvrđeno je da je Filip Radulović u toku 2023. godine obavljao javnu funkciju odbornika u Skupštini Glavnog grada Podgorice, poslanika u Skupštini Crne Gore i ministra pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore, a nakon toga ministra pomorstva u Vladi Crne Gore počev od 23. jula 2024. godine. Uvidom u dio baze podataka Poreske uprave, a upoređujući ga sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu, utvrđeno je da je javni funkcioner u 2023. godini od političkog subjekta "Pokret Evropa sad" prihodovao 8.270,74 eura, a da je prijavio prihod u iznosu od 4.812,45 eura - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Kako kažu u Agenciji, Radulović je 22. februara, na zahtjev Agencije, dostavio dopunjeni Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu, u kome je prijavio ukupan prihod od PES-a u 2023. godini.
Podsjećamo, Agencija je nedavno objavila izvještaj u kome je utvrđeno da je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura.
Za razliku od Radulovića koji je ispravio grešku i poslao dopunjen izvještaj, Milatović se oglušio o zahtjeve Agencije da se pisano izjasni zbog čega je preskočio da prijavi sredstva koja je dobio na osnovu Ugovora o djelu iz septembru 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nije-prijavio-prihod-iz-pes-a-od-preko-2-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nakon Milatovića i Radulović "preskočio" da prijavi prihod iz PES-a od 3,5 hiljada eura

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Agencija je, po inicijativi Državne revizorske institucije od 23. oktobra 2024. godine, pokrenula postupak po službenoj dužnosti, zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije jer Milatović nije prijavio navedeni prihod po osnovu Ugovora o djelu iz septembra 2023. godine.
U Agenciji kažu da su više puta tražili od Milatovića da se pisano izjasni na ove navode što on nije učinio.
- Agencija je javnom funkcioneru uputila i rezultate ispitnog postupka i to: 3. februara 2025. godine, 20. i 30. januara 2025. godine, a na koje se imenovani nije izjašnjavao - navedeno je u izvještaju ASK-a.
Napominje se da je Agencija, u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za donošenje pravilne i zakonite odluke, izvršila uvid u bazu podataka Agencije – registar javnih funkcionera, kao i u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore.
- Uvidom u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore, a koja je upoređivana sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu od 1. aprila 2024. godine, javnog funkcionera Jakova Milatovića, utvrđeno je da je imenovani ostvario prihod od strane političkog subjekta „Pokret Evropa Sad“ po osnovu Ugovora o djelu u septembru mjesecu 2023. godine u iznosu od 2.093,36 eura, a koji iznos javni funkcioner nije prijavio u Izvještaju - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Podsjećaju da je Zakonom o sprečavanju korupcije javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju, u skladu sa posebnim propisima, podnese Agenciji izvještaj o svojoj imovini i prihodima, kao i o imovini i prihodima bračnog, odnosno vanbračnog supružnika, partnera u zajednici života lica istog pola i djece ako žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja, odnosno postavljenja.
Javni funkcioner je dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke.
- Članom 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, propisano je da je „javni funkcioner dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke“, što imenovani nije učinio - konstatuju u ASK-u.
Milatović i premijer Milojko Spajić osnovali su Pokret Evropa sad" u junu 2022, tada kao bivši ministri Vlade Zdravka Krivokapića, prve koja je formirana nakon izbora 2020. i pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista.
Milatović je krajem februara 2024. godine podnio ostavku na sve funkcije u PES-u, nezadovoljan načinom rada stranke.
Kako je tada rekao, način rada Pokreta Evropa sad suprotan je obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njegovog stvaranja.

Milatović nije prijavio prihod iz PES-a od preko 2.000 eura

Nacrt izmjena Zakona o sprečavanju korupcije ne samo da ne garantuje da će Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) biti nezavisan i štititi javni interes, nego čak omogućava nastavak političkog uticaja na tu instituciju, ocjenjuju iz Centra za demokratsku tranziciju.
- Nezavisnost i nepristrasnost u radu ASK je ključni i suštinski preduslov za rezultate u borbi protiv korupcije. Međutim, pred nama je dug put ka uspostavljanju institucije čiji bi rad doprinio povećanju povjerenja i stvaranju integriteta za kontrolu moćnika, kakav postoji u razvijenim demokratijama. Zato je ovo pitanje zahtijevalo kvalitetniji tretman u nacrtu zakona i konkretne predloge za suzbijanje političkog uticaja na rad ASK – navodi zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
Iz CDT-a podsjećaju da se u završnim mjerilima za pregovaračko poglavlje 23 zahtijeva da ASK bude politički nezavisna, djelujući efikasno, nepristrasno i proaktivno u slučajevima koji su u njenoj nadležnosti. Takođe, da imenovanje i zapošljavanje rukovodstva i zaposlenih u ASK bude zasnovano na meritokratskom principu.
- Stoga, smatramo da je ključno poboljšati kriterijume za izbor članova Savjeta ASK i proširiti ovlašćenja i obaveze Savjeta u pogledu kontrole nad radom ASK, uključujući i izvještavanje prema Skupštini. Savjet ASK bi trebalo da bude nezavisno, stručno i nadzorno tijelo, a ne formalni organ bez suštinske moći. Članovi Savjeta se i dalje biraju kroz političke dogovore, i to tijelo se i dalje tretira kao politički instrument na usluzi trenutnoj vlasti. Dokaz za to je i činjenica da su glasne i opravdane kritike prema načinu izbora i sastavu Savjeta i direktora ASK utihnule kada su izvršene zamjene lica koja pokrivaju ove funkcije, a najave temeljite reforme antikorupcijskih mehanizama u cilju povećanja nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti ASK su se svele na minorne jezičke promjene zakona, na što nam je u procesu usvajanja tzv. IBAR zakona ukazala i Venecijanska komisija – navodi Gvozdenović.&nbsp;
Prema njenim riječima, kriterijumi za izbor članova Savjeta omogućavaju da u njega uđu osobe sa političkim vezama, a ne nužno stručnjaci u borbi protiv korupcije.&nbsp;
- Zato smatramo da je zakonom potrebno ojačati kriterijume stručnosti i garancije partijske i političke nepristrasnosti, te omogućiti transparentnu proceduru za provjeru sukoba interesa. Dalje, nama je potreban Savjet koji će ne samo da bira direktora, već i koji će da obavlja dubinski nadzor nad njegovim radom, prati implementaciju politika, predlaže promjene i zahtijeva odgovornost. Osim što bira i razrješava direktora, Savjet ASK ima malo realnih ovlašćenja koja se uglavnom svode na formalno usvajanje dokumenata na predlog direktora. Zato je važno proširiti ovlašćenja kako bi se omogućilo da Savjet efikasno sprovodi nezavisne revizije i preispituje pojedinačne odluke Agencije – navodi ona.
Agencija za sprečavanje korupcije, kako kaže Gvozdenović, ne može efikasno djelovati dokle god se njeni lideri biraju na temelju političkih preferencija, a ne svojih kompetencija.&nbsp;
- U tom kontekstu, Savjet nije samo neefikasan, već je direktno odgovoran za selekciju direktora koji ne mogu ili ne žele da sprovedu suštinske promjene i unaprijede rad Agencije. Takav sistem ne omogućava istinsku kontrolu, već perpetuira političku kontrolu nad Agencijom, stvarajući začarani krug u kojem politička korupcija opstaje. Crnoj Gori su potrebni jaki, kako normativni tako i institucionalni preduslovi za borbu protiv korupcije, i uspjehe nećemo ostvariti održavanjem postojećeg sistema koji je bez snage i volje da se bori protiv političke korupcije – kaže Gvozdenović. &nbsp;
Prema njenim riječima, Crna Gora mora uspostaviti zaista nezavisne i efikasne institucije koje će se boriti protiv korupcije.&nbsp;
- U suprotnom, institucije će ostati podložne političkim uticajima, a borba protiv korupcije će i dalje biti važna samo u predizbornim parolama i obećanjima partija koje žele doći na vlast – zaključuje ona.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
&nbsp;
&nbsp;

Iskoristiti prililku da se ASK konačno oslobodi političkog uticaja

Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja je li on ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije.
To je ocijenjeno u odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
- Utvrđuje se da je javni funkcioner Budimir Šćepanović prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što se obavljajući javnu funkciju nije izuzeo od odlučivanja u postupanju u pogledu utvrđivanja ispunjavanja zakonskih uslova o prestanku funkcije sudija Ustavnog suda, a time i svoje funkcije sudije Ustavnog suda, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa - piše u odluci ASK.
Oni napominju da je nadležni organ vlasti - tj. Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju.

ASK: Šćepanović prekršio Zakon jer je odlučivao o prestanku sopstvene funkcije

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore iz Obavještajne službe odbrane Ukrajine (DIU), objavili su da se zdravstveno stanje čečenskog lidera Ramzana Kadirova pogoršalo i da je trenutno na dijalizi zbog zatajenja bubrega. Prema izvorima DIU-a, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.
- U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran- rekao je sagovornik ukrajinske agencije.
Iosif Kobzon bio je poznati ruski pjevač i dugogodišnji podržavalac Kremlja, koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, izraz „ići na Kobzonov koncert“ koristi se sarkastično da označi smrt ili blizinu smrti, implicirajući da će se osoba pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.
Izvori navode da su među najizglednijim kandidatima za nasljednika u Čečeniji Magomed Daudov, Apti Alauddinov i Ramzanov najstariji sin Akhmat Kadirov.

Ukrajinski mediji: Kadirov na dijalizi zbog zatajenja bubrega, Čečeni već razmišljaju o novom lideru

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić javno je pohvalio pripadnike Službe zaštite i spašavanja ali i druge službe u gradu za angažovanje tokom prethodnog perioda koji su obilježile vremenske nepogode.
- Tokom novogodišnjih i božićnih praznika, Šavnik nijesu obilježili samo praznični dani, već i izuzetno teške vremenske nepogode koje su zahtijevale punu posvećenost i odgovornost lokalne uprave. U tim okolnostima, zaposleni opštinskih službi su pokazali visok stepen profesionalizma, požrtvovanosti i spremnosti da u svakom trenutku budu istinski servis građana- kazao je Jakić.
Kako ističe, dok su se građani suočavali sa snijegom, ledom, poplavama i otežanim saobraćajem, ekipe su bile neprekidno na terenu, izložene surovim vremenskim uslovima, sa ciljem zaštite ljudskih života i imovine, kao i očuvanja funkcionisanja opštine u vanrednim okolnostima.
- Posebno želim da istaknem pripadnike Službe zaštite i spašavanja, koji su u najkritičnijim trenucima reagovali brzo, hrabro i odlučno. Njihovo djelovanje tokom akcije u rejonu Komarnice, gdje su se suočili s nabujalom rijekom i poplavama, kao i prilikom spasavanja zavijanih građana na prevoju Semolj, pokazalo je da njihova uloga prevazilazi profesionalnu obavezu i predstavlja istinski čin solidarnosti i ljudskosti. U uslovima proklizavanja vozila i sniježnih nanosa, ovi ljudi su izlagali sopstvene živote kako bi spasili druge- poručio je Jakić.
Zato želi da se, &nbsp;kako naglašava, u ime građana Šavnika i u svoje lično ime, zahvalim Ranku, Danilu, Stefanu, Radojici, Slobodanu, Veselinu, Radenku, Siniši i svim zaposlenima koji su tokom praznika bili na terenu. Vaša posvećenost i odgovornost potvrđuju snagu i otpornost naše zajednice.
- Zahvalnost dugujemo i zaposlenima u Komunalnim djelatnostima koji su obavljanjem svojih redovnih aktivnosti doprinijeli nesmetanom funkcionisanju grada- saopštio je Jakić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.4437%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpredsjednikopstinesavnik%2Fposts%2F917048437560237%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zakon-o-sprecavanju-korupcije