Nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog izvršne vlasti za razmatranje po hitnom postupku, biće usaglašen sa stavovima zvaničnog Brisela, rečeno je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vlada-ce-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-usaglasiti-sa-misljenjem-zvanicnog-brisela" target="_blank">Pobjedi</a> iz Vlade Crne Gore, te precizirano kako je u toku intenzivna komunikacija tim povodom.
To bi mogla biti naznaka da Zakonodavni odbor neće razmatrati ovaj akt na sjutrašnjem nastavku 111. sjednice, na čijem su dnevnom redu i sporne izmjene pravnog akta veoma važnog za Poglavlje 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, ali i za Crnu Goru uopšte.
<h2>Stavovi</h2>
Pobjeda je u petak objavila kako su se na dnevnom redu Sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. U odnosu na verziju koju su ranije ove godine predložile Demokrate, a čiji je Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, novi prijedlozi se razlikuju samo u neznatnim detaljima, ali ih je kao predlagač potpisao premijer Milojko Spajić.
Brojne kritike civilnog sektora i evropskih institucija upravo zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u prvobitnom (stranačkom) prijedlogu, krajem jula su imale za posljedicu povlačenje prijedloga sa dnevnog reda parlamenta u posljednjem trenutku.
Nakon što su nove izmjene započele svoj izuzetno kratak put kroz skupštinske odbore, iz Delegacije EU u Crnoj Gori je za naš list rečeno kako je revidirana verzija Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji.
- Trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije. EK će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na Nacrt izmjena Zakona. Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona - ukazali su iz Delegacije EU.
Akcija za ljudska prava (HRA) pisala je, zatim, EK ukazujući na predložene sporne izmjene „posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije“.
- EK je podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost EU i naglasila da se sve izmjene Zakona moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - rečeno je iz ove crnogorske NVO.
Za njih je posebno značajno što su izmjene zakona „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocijenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - rečeno je iz HRA.
Ova NVO je zato upozorila da bi usvajanje zakonskog rješenja koje bi omogućilo „proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole“, predstavljalo „ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava“, što bi moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Prijedlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - pozvala je HRA.
Povodom stavova EK i dijela crnogorskog civilnog sektora, Pobjeda je juče uputila direktno pitanje Vladi Crne Gore da li će povući sporni prijedlog iz skupštinske procedure sve dok ne stigne mišljenje evropskih institucija.
- Vlada Crne Gore je u intenzivnoj komunikaciji sa Briselom u vezi sa predlogom izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima kako bi sve bilo usaglašeno - zvanično je rečeno Pobjedi.
<h2>Nove reakcije</h2>
Udruženje pravnika Crne Gore juče se pridružilo zahtjevu HRA i drugih NVO da se obustavi dalja procedura o usvajanju pomenutih izmjena Zakona, a povodom stavova koji su izneseni iz EK.
Iz ove stručne asocijacije su podsjetili kako je njihov Upravni odbor još prvom prilikom, u julu ove godine, „izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja EK pristupi izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima“. Kako su precizirali, o tome, kao i o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima, upoznali su i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera.
- Ponavljamo stav da usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole nije saglasno proklamovanom ustavnom principu vladavine prava, stvara pravnu nesigurnost i nije dio proklamovane EU agende. Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih zakonodavnih intervencija“ koje mogu ozbilno narušiti osnovne ustavne principe i zaštićena ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže, po ovom pitanju, javno izraženi apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih međunarodnih adresa - zaključuje se u saopštenju ove asocijacije.
Podsjećamo, izmjene će omogućiti lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, konkretno - ministra Šaranovića. U prijedlogu je iznesen stav da, umjesto što ovakvo zakonsko rješenje „predstavlja povod za zabrinutost“, izmjene koje se nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih par mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava Evropske unije - navode odmah nakon toga.
Među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u, koje će biti povjereno posebnoj Komisiji za provjeru bezbjednosnih smetnji koju formira direktno ministar (do daljnjeg – Šaranović).
- Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sada bio slučaj - navedeno je u predlogu izmjena Zakona.
S ozbirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
<h2>USSCG: Prostor za zloupotrebe i kršenje ljudskih prava</h2>
Da su predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima sporne i za one na koje će se to ubuduće odnositi, stav je Unije slobodnih sindikata Crne Gore. U saopštenju su podržali isti stav Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, koji zahtijeva od Vlade da se sporni zakonski akt povuče iz procedure.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji može da ih zadesi svakog dana. Potpuno je jasno da bi u situaciji stalnog straha za posao službenici bili vrlo zavisni od dobre volje poslodavca, podložni manipulaciji svake vrste, ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što bi značajno uticalo na kvalitet njihovog rada - naveli su iz USSCG.
Dalje su ukazali da „predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava“.
- Time se omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting“... Poštovanje prezumpcije nevinosti, prava na odbranu, prava na pravično suđenje i konačno prava na pravni lijek su osnovni elementi svakog demokratskog i transparentnog postupka kojim se utvrđuje nečija odgovornost, ali su svi oni poništeni ovim prijedlogom Vlade - stoji na kraju saopštenja USSCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada će izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima usaglasiti sa mišljenjem zvaničnog Brisela

Zakonodavni odbor Skupštine je danas dao zeleno svjetlo za usvajanje Prijedloga zakona o unutrašnjim poslovima, uprkos tome što je Prijedlog zakona suprotan Ustavu i međunarodnim standardima jer, pored ostalog, uvodi pravo ministra da policijskom službeniku uruči otkaz bez sprovoðenja disciplinskog postupka kad ministrova interna komisija utvrdi da protiv njega postoje bezbjednosne smetnje, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Ovim se, kažu u HRA, eliminiše pravo na odbranu, suprotno međunarodnim standardima, koji zahtijevaju da državni službenici i u slučaju bezbjednosnih smetnji imaju pravo da o njima budu obaviješteni u dovoljnoj mjeri da od njih mogu da se odbrane u pravičnom postupku.
Na sve to je članove skupštinskog Zakonodavnog odbora danas upozorila predstavnica Akcije za ljudska prava, Bojana Malović, koja je naglasila i da Ministarstvo prilikom izrade zakona, bez opravdanja, nije uzelo u obzir ni najmanje tri mišljenja Venecijanske komisije o sličnim temama, a u kojima se naglašava da se, usljed vetinga – bilo u policiji ili među sudijama – moraju poštovati garancije pravičnosti postupka.
- Međutim, uprkos nadležnostima Odbora da se bavi pitanjima ljudskih prava i međunarodnim obavezama Crne Gore u toj oblasti, o spornom Prijedlogu zakona o unutrašnjim poslovima na Odboru nije vođena adekvatna rasprava, već je ukazano da će se "glavna rasprava voditi na matičnom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu i na plenume" - ističe se u saopštenju.
Konstatovano je da je i NVO Institut alternativa dostavila primjedbe na Prijedlog zakona. Sedmoro članova Odbora iz vladajuće koalicije je glasalo za Prijedlog, dok opozicija nije prisustvovala.
U međuvremenu je, podsjećaju u HRA, i Evropska komisija Pobjedi saopštila da je revidirani nacrt Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljen na procjenu i da će naknadno uputiti detaljne komentare, uz poruku da Crna Gora mora obezbijediti zapošljavanje u policiji zasnovano na zaslugama i jasne garancije protiv političkog uticaja.
- Izostanak bilo kakve rasprave o izuzetno zabrinjavajućem prijedlogu da se policijskim službenicima omogući prestanak radnog odnosa bez disciplinskog postupka i prava na odbranu, koji može ugroziti ljudska prava i međunarodne obaveze Crne Gore, posebno u ključnom periodu kada ona treba da potvrdi prihvatanje evropskih standarda, smatramo neodgovornim, naročito imajući u vidu da se na sjednici nije čuo ni glas opozicije koja se javno zalaže za evropske standarde - naglašavaju u HRA.
U toj organizaciji očekuju od Vlade Crne Gore da postupi odgovorno i povuče Prijedlog zakona dok ne dobije mišljenje Evropske komisije.

HRA: Zakonodavni odbor podržao Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima iako je suprotan Ustavu i međunarodnim standardima

The European Commission will submit detailed comments on the draft amendments to the Law on Internal Affairs in the coming period, which arrived in the Montenegrin Parliament last week as a Government proposal for urgent consideration, the Delegation of the European Union in Montenegro stated for <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sporne-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-stigle-na-procjenu-u-evropsku-komisiju">Pobjeda</a>.
- The revised version of the amendments to the Law on Internal Affairs has been submitted to the Commission and is currently under assessment by services of the Commission – is stated in the response to that newspaper.
They also specified that „the European Commission will provide detailed comments on the draft law in the coming period”.
- Generally speaking, Montenegro needs to ensure that police recruitment procedures are merit-based, as well as that appropriate procedural safeguards exist to prevent undue political interference in the work of law enforcement bodies - the EU Delegation pointed out.
Pobjeda reported on Friday that controversial amendments to the legal act were once again placed on the agenda of the seventh session of the autumn sitting of the Parliament of Montenegro, which began last week.
These are slightly revised versions of the amendments proposed at the end of July by the Democrats, whose party official Danilo Šaranović is the Minister of Internal Affairs. Due to controversial provisions regarding the manner of reorganization and recruitment contained in that proposal, the law was withdrawn from procedure following numerous criticisms from the civil sector and European institutions.
However, five months later, the same draft is once again before member of parliaments, but this time not as a party initiative, but as a Government proposal, which was approved at one of the electronic sessions and ultimately signed personally by Prime Minister Milojko Spajić. Although formulated differently, the amendments have essentially remained the same, enabling easier hiring and dismissal solely on the basis of a decision by the top of the Ministry of Internal Affairs, that is Minister Šaranović.
The proponents argue that, instead of their legislative solutions being viewed as „a cause for concern“, the proposed amendments should be seen as „a positive example of the transposition of European values into the domestic legal system, which will be very easily measurable in the first few months of the application of this law, should it be adopted“.
- The aforementioned amendments have not been aligned with primary and secondary sources of EU law - they state immediately thereafter.
In the document that entered parliamentary procedure under an urgent procedure, one of the key novelties is the determination of eligibility for employment in the Ministry of Internal Affairs and the Police Directorate. In the future, this will be checked by a special Commission for the verification of security impediments.
Although it is emphasized that all five members of this body will have to undergo the same vetting process, the very fact that this is decided exclusively by the minister (for the time being – Šaranović) sufficiently indicates the possibilities and manner of influence over who may be engaged in the security sector. The manner in which security impediments for service work will be verified is also defined.
- The most important functional advancement relates to the fact that the determination of security impediments now constitutes grounds for termination of employment by law, without the need for lengthy disciplinary procedures, in which numerous procedural abuses are possible, leading to avoidance of responsibility and the impossibility of deciding on disciplinary liability and imposing disciplinary measures, which was the case until now - the proponents believe.
In explaining the procedure that has already been the subject of numerous criticisms, it is stated that it is considered that „security impediments for further work“ exist if a police officer „maintains connections with persons who unlawfully collect classified and other data, terrorists, saboteurs, members of organized criminal groups, or persons reasonably suspected of belonging to such groups“.
Given that the position of European institutions is that „Montenegro needs to ensure that police recruitment procedures are merit-based“ and that „appropriate procedural safeguards exist to prevent undue political interference in the work of law enforcement bodies“, the proposed new legal framework will hardly meet these criteria.
The proposed amendments to the Law on Internal Affairs were criticized yesterday by the President of the Management Board of the Institute Alternative Stevo Muk, who stated that, despite announcements of police professionalization, they do not guarantee legal certainty and judicial protection in procedures for determining security impediments, and that they were submitted under an urgent procedure, without a public debate and without the opinion of the European Commission. Muk stressed that members of parliament must raise questions of compliance with the standards of the European Court of Human Rights during the debate and seek extensive amendments.
- Provisions on the conduct of security checks and potential decisions on the termination of employment of a police officer must be prescribed in a way that ensures predictability, i.e. legal certainty, judicial protection, including a reasoned decision and a defense based on information, which the proposed amendments to the Law on Internal Affairs do not guarantee - Muk said.
He also emphasized that by submitting a new draft law by the Government under an urgent procedure, there is an attempt to exclude the interested public from influencing the proposed provisions that fundamentally change the manner in which certain issues are regulated.
- The Government’s explanation that a public debate was not conducted due to the existence of extraordinary, urgent, or unforeseeable circumstances is unacceptable. Almost five months have passed since the previous law was withdrawn from the parliamentary agenda. During that period, from August to December, there was sufficient time to organize a public debate on the proposed solutions. All additional explanations used to justify the absence of a public debate indicate precisely that this is a matter of systemic problems, rather than extraordinary and unforeseeable circumstances - Muk stated.
He emphasized that the proposed amendments remain contentious and leave numerous open questions.
- For this reason, we believe that members of parliament must seek answers from the minister durgin the debate, but also invite the Protector of Human Rights and Freedoms and the representative of Montenegro before the European Court of Human Rights, and consider whether the proposed solutions comply with the requirements of the European Court of Human Rights regarding the quality of law. Members of parliament have the option to refrain from adopting such a draft law or to carry out extensive amendments that would introduce the necessary improvements - Muk said.
Regarding the determination of security impediments, Muk believes it is necessary to prescribe that three members of the Commission who are police officers be appointed upon the proposal of the Director of Police, in order to ensure that the majority of members are appointed upon the proposal of the Director of Police who is a professional. He also notes that the issue of more precise regulation of the procedure for determining security impediments has been entirely omitted both in the Law on Internal Affairs and the Law on the National Security Agency, and that there is no separate law regulating this procedure.
- &nbsp;Montenegro, unlike, for example, the Republic of Croatia, does not have a solid legal basis for conducting security checks, such as their special law, the Security Vetting Act. It appears that the professional fate of an individual, in this case a police officer, is placed in the hands of an anonymous officer at the National Security Agency, who, in accordance with their internal acts (or without them), conducts a certain procedure and issues an opinion on the existence (or non-existence) of a security impediment, the reasoning of which will not be made known either to the Commission for Security Impediments (or will be made known in a manner that remains unknown and cannot be confirmed or verified), nor to the police officer to whom such an assessment relates. Ultimately, on the basis of such an unreasoned opinion, a decision on the termination of employment of the police officer will be automatically adopted - Muk said.
He adds that the Institute Alternative is concerned that the proposed provisions entirely deprive police officers of the possibility to become acquainted with the allegations against them, to present a defense, and to have an opportunity to protect their rights within the procedure. Muk also notes that the provision extending the deadline for recruitment under a special procedure until 2027 is in direct contradiction with the Operational Conclusions of the Special Working Group on Public Administration Reform between Montenegro and the EU, adopted in November this year.
- &nbsp;One of the conclusions is that Montenegro will ensure merit-based recruitment and selection of candidates in public administration, inter alia through ensuring transparency and availability of data on the number of decentralized recruitments, particularly in accordance with the Law on Internal Affairs, and the re-establishment of centralized recruitment in this area. From the above, it is clear that extending the duration of the special recruitment procedure directly affects the fulfillment of criteria under Chapter 23 - Muk concluded.

Amendments to the Law on Internal Affairs under Brussels’ examination

Evropska komisija će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog Vlade za razmatranje po hitnom postupku, rečeno je<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sporne-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-stigle-na-procjenu-u-evropsku-komisiju"> Pobjedi </a>iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Revidirana verzija izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena je Komisiji i trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije – navodi se u odgovoru koji je dostavljen tom listu.&nbsp;
Takođe su precizirali kako će „EK u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na nacrt zakona“.
- Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona – ukazali su iz Delegacije EU.
Pobjeda je u petak objavila da su se na dnevnom redu sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene pravnog akta.
Riječ je o neznatno izmijenjenoj verziji onih koje su krajem jula predložile Demokrate, čiji je kadar Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova. Zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u tom prijedlogu, zakon je povučen iz procedure nakon brojnih kritika civilnog sektora i evropskih institucija.&nbsp;
No, pet mjeseci kasnije, pred poslanicima je opet ovaj tekst, ali ne kao stranačka inicijativa, već Vladina, koja ga je odobrila na jednoj od elektronskih sjednica i na kraju stavila potpis lično premijera Milojka Spajića. Iako drugačije koncipirane, izmjene su suštinski ostale iste, omogućavajući lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, odnosno ministra Šaranovića.&nbsp;
Predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava EU – navode odmah nakon toga.
U dokumentu, koji je ušao u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u. Ubuduće će to provjeravati posebna Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji.&nbsp;
Iako se ističe da će svih pet članova tog tijela morati da prođu isti tretman kontrole, sama činjenica da o tome odlučuje isključivo ministar (do daljnjeg – Šaranović) dovoljno govori o mogućnostima i načinu uticaja kako bi neko bio angažovan u bezbjednosnom sektoru. Takođe je definisan način na koji će se provjeravati bezbjednosne smetnje za rad u službi.
- &nbsp;Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je dosad bio slučaj – smatraju predlagači.
U pojašnjenju procedure koja je već bila predmet brojnih kritika, stoji i kako se smatra da „postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad“ ako policijski službenik „održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama“.&nbsp;
S obzirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
Predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima juče je kritikovao predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, navodeći da one, i pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, te da su upućene po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja EK. Muk poručuje da poslanici u raspravi moraju otvoriti pitanja usklađenosti sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i tražiti obimne amandmanske intervencije.
- Odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera i eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu, uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu, a što predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ne garantuju – saopštio je Muk.
Ističe i da se podnošenjem novog prijedloga zakona od strane Vlade po hitnoj proceduri, nastoji isključiti da zainteresovana javnost utiče na predložene odredbe koje suštinski mijenjaju način na koji se uređuju određena pitanja.
- Neprihvatljivo je obrazloženje Vlade da javna rasprava nije sprovedena iz razloga postojanja vanrednih, hitnih odnosno nepredvidljivih okolnosti. Prošlo je skoro pet mjeseci od kada je prethodni zakon povučen sa dnevnog reda Skupštine... Tokom navedenog perioda, od avgusta do decembra, bilo je dovoljno vremena da se organizuje javna rasprava u vezi s predloženim rješenjima. Sva dodatna obrazloženja kojim se pokušao odbraniti izostanak javne rasprave ukazuju upravo da se radi o sistemskim problemima, te da nijesu u pitanju vanredne i nepredvidive okolnosti - navodi Muk.
Ističe da su predložene izmjene i dalje sporne i da ostavljaju brojna otvorena pitanja.
- Zbog toga, smatramo da poslanici tokom rasprave moraju da potraže odgovore od ministra, ali i da pozovu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava i razmotre da li su predložena rješenja u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava u pogledu kvaliteta zakona. Pred poslanicima je mogućnost da odustanu od usvajanja ovakvog prijedloga zakona ili da izvrše obimne amandmanske intervencije kojima bi bila izvršena neophodna unapređenja - navodi Muk.
Kada je riječ o utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, Muk smatra da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na prijedlog direktora policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na prijedlog direktora policije koji je profesionalac. On navodi i da je pitanje preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo i u Zakonu o unutrašnjim poslovima i Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te da nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak.
- Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske, nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama. Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi odnosno provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - piše Muk.
Dodaje da su u Institutu alteranativa zabrinuti da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu odbranu i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava. Muk navodi i da je odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do 2027. godine u direktnoj suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i EU, koji su usvojeni u novembru ove godine.
- Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti. Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru Poglavlja 23 – zaključio je Muk.

Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima pod lupom Brisela

U Budilniku na Televiziji E pitamo hoće li Crna Gora do prvog februara 2026. ispuniti zahtjeve UNESCO-a i sačuvati Kotor na listi svjetske kulturne baštine. 
Provjerićemo zbog čega Nezavisni sindikat policije traži od Vlade povlačenje izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i na šta upozoravaju. 
Govorimo i o tome koliko se u Crnoj Gori često zloupotrebljava upotreba dronova i u kojim situacijama se najviše krše propisi. 
Bliži se kraj godine pa prenosimo i praznično raspoloženje iz Baru, otkrivamo kakav je novogodišnji repertoar i očekivanja organizatora. Postavljamo i pitanje - koliko novca je potrebno izdvojiti za jedno praznično putovanje i da li doček Nove godine u krugu porodice ponovo postaje popularniji izbor?
Budite uz Televizije E od sedam do devet sati!

Budilnik: Hoće li Crna Gora ispuniti zahtjeve UNESCO-a i sačuvati Kotor?

Predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, i pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a upućene su po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja Evropske komisije. Poslanici u raspravi moraju otvoriti pitanja usklađenosti sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i tražiti obimne amandmanske intervencije, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Institut alternativa podržava na Ustavu i zakonu zasnovane mjere i postupke kojima se iz policijske službe namjeravaju udaljiti službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država. Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu, a što predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ne garantuju.&nbsp;
Iz Insituta podsjećaju da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović 5. novembra ove godine kazao da je “profesionalizacija policije potvrđena kroz proces koji uključuje veting, provjerljive kriterijume integriteta i jasnu liniju odgovornosti”, i dodao da je “to prepoznato u izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, za koji uskoro očekuju odobrenje EK, kako bi bio upućen Skupštini na izglasavanje, što je preduslov za ostvarenje zadataka koje je neophodno ispuniti do kraja pregovaračkog procesa.”&nbsp;
Međutim, dodaju, u obrazloženju Predloga zakona i materijalima koji su objavljeni na sajtu Skupštine nema ni riječi o mišljenju Evropske komisije na predložene izmjene i dopune.
- Podsjećamo da je raniji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima (u daljem tekstu: Zakon) podnijet u julu ove godine od strane poslanika Duška Stjepovića, čime se nastojala izbjeći javna rasprava. Sada se podnošenjem novog Predloga zakona od strane Vlade po hitnoj proceduri, takođe nastoji isključiti da zainteresovana javnost utiče na predložene odredbe koje suštinski mijenjaju način na koji se uređuju određena pitanja. &nbsp;Neprihvatljivo je obrazloženje Vlade da javna rasprava nije sprovedena iz razloga postojanja vanrednih, hitnih odnosno nepredvidljivih okolnosti. Prošlo je skoro pet mjeseci od kada je prethodni zakon povučen sa dnevnog reda Skupštine. Tada je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao da je vladajuća većina, iako podržava izmjene, povukla predloge cijeneći “da nije dobro iskomunicirana javnost”, dodajući, “Potrudićemo se da do novog stavljanja u proceduru (predloga) iskomuniciramo bolje javnost, da bolje iskomuniciramo naše međunarodne partnere”. Tokom navedenog perioda, od avgusta do decembra, bilo je dovoljno vremena da se organizuje javna rasprava u vezi sa predloženim rješenjima. &nbsp;Sva dodatna obrazloženja kojim se pokušao odbraniti izostanak javne rasprave, ukazuju upravo da se radi o sistemskim problemima, te da nisu u pitanju vanredne i nepredvidive okolnosti - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Prethodno predložene izmjene ovog Zakona od strane poslanika parlamentarne većine nikad nijesu formalno povučene iz skupštinske procedure, te se sada u skupštinskoj proceduri nalaze dva predloga zakona.
- Iako je Predlog Zakona podnijet od strane Vlade u određenim članovima uveo detaljnije izmjene u odnosu na raniji predlog poslanika, ovako predložene izmjene su i dalje sporne i ostavljaju brojna otvorena pitanja. &nbsp;Zbog toga, smatramo da poslanici tokom rasprave moraju da potraže odgovore od ministra, ali i da pozovu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava i razmotre da li su predložena rješenja u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava u pogledu kvaliteta zakona. Pred poslanicima je mogućnost da odustanu od usvajanja ovakvog Predloga zakona ili da izvrše obimne amandmanske intervencije kojima bi bila izvršena neophodna unapređenja - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kod utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, ističu iz Instituta Alternativa, Predlog zakona propisuje da Komisija za bezbjednosne smetnje ima pet članova, od kojih troje službenika Policije, jedan zaposleni u oganizacionoj cjelini za unutrašnju kontrolu i jedan iz druge organizacione cjeline. &nbsp;
Kako su naveli, smatraju da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na predlog direktora Policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na predlog direktora policije koji je profesionalac.
- Odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu. To naročito važi za odredbu koja propisuje da će se o postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiti policijski službenik, “pri čemu ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“ ne predstavlja takvu garanciju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se ističe, pitanje detaljnog preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo u Zakonu o unutrašnjim poslovima tako i Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak.&nbsp;
- Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama.Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi odnosno provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. &nbsp;Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - pojasnili su iz Instituta.&nbsp;
Zabrinuti su, ističu, da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu “odbranu” i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava.&nbsp;
- Ovo naročito jer dosadašnja sudska praksa Upravnog i Vrhovnog suda, u odnosu na negativne bezbjednosne pocjene u slučajevima iz Zakona o državljanstvu, pokazuje da su se sudovi ograničavali na puko formalističko ispitivanje spornih odluka odnosno da “nisu iskoristili dostupne procesne mehanizme” kako bi građane “zaštitili od prozvoljnosti u odlučivanju”. O takvoj praksi svjedoče relevantna mišljenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Ustavnog suda. Pored toga, odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do 2027. godine, u direktnoj je suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i Evropske unije, koji su usvojeni u novembru ove godine. &nbsp;U zajedničkom dokumentu su operativni zaključci koje treba da budu ispunjeni do kraja III kvartala 2026. godine, kao dio kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 u oblasti reforme javne uprave. Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz „obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti.“ Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru poglavlja 23 - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Predlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima zadržava sporna rješenja - uprkos obećanjima izostala javna rasprava i mišljenje Evropske komisije

Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da iz skupštinske procedure povuče Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima jer cijene da je izrazito rigidan, te da se njime krše ljudska prava, ali i da nije usklađen sa međunarodnim konvencijama.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji, prema predlogu koji dostavlja Vlada, može da ih zadesi svakog dana - naglasili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na ovaj način se, cijene oni, vraćamo 20-30 godina unazad.
- Kada su policijski službenici radili na osnovu ugovora koji su im produžavani na mjesec, dva ili tri. Potpuno je jasno da su u situaciji stalnog straha za posao službenici vrlo zavisni od tuđe dobre volje, podložni manipulaciji svake vrste ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što značajno utiče na kvalitet njihovog rada - istakli su u Nezavisnom sindikatu.
Bezbjednosne smetnje za rad u policiji svakako, dodaju oni, bi trebalo da budu jedan od kriterijuma za čišćenje policijske organizacije, ali smatraju da način na koji Vlada predlaže njihovo utvrđivanje sigurno nije dobar.&nbsp;
- Naprotiv. Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava? - pitaju u Nezavisnom sindikatu.
Poštovanje prezumpcije nevinosti, pravo na odbranu, pravo na pravično suđenje i konačno pravo na pravni lijek su, podvlače oni, elementi svakog postupka kojim se utvrđuje neka odgovornost.
- Ali su svi oni poništeni ovim predlogom Vlade. Ako policijski službenik nema pravo da zna razloge zbog kojih gubi posao njemu se uskraćuje pravo na odbranu. Donošenjem odluke pod velom tajne potpuno se ukida pravo na pravično suđenje i pravo na pravni lijek - ukazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dodaju i da zabrinjava isključivanje iz čitavog postupka Agencije za nacionalnu bezbjednost čije mišljenje je sada važećim zakonom obavezno.
- A predloženim izmjenama to neće biti - već komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sama može donijeti odluku. Na ovaj način se ukida mogućnost dodatnih provjera informacija koje posjeduje i na osnovu kojih odlučuje komisija - naveli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Ustav i zakoni naše države zabranjuju, decidni su oni, retroaktivnost propisa.
- Zakonik o krivičnom postupku određuje da će se na učinioca primijeniti onaj zakon koji je važio u trenutku izvršenja djela ili ona koji je povoljniji po njega. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje predlaže Vlada i ova pravila se ruše već se i na disciplinske postupke koji su započeti po starom zakonu primjenjuje novi i ako je on značajno nepovoljniji po polocijske službenike protiv kojih se ti postupci vode - kazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dovoljno je, kažu, poznavati našu istoriju samo u zadnjih 100 godina, mentalitet i način razmišljanja našeg naroda, tačnije ljudi koji se nađu na nekoj poziciji odlučivanja, da bi se sasvim sigurno zaključilo da predložene izmjene vode ka potencijalno vrlo teškim zloupotrebama.
- Ukoliko Vlada istraje na svom predlogu pozivamo poslanike u Skupštini Crne Gore da se odupru pokušaju uvođenja jedne potencijalno jako opasne prakse u vrlo značajan sektor bezbjednosti. Jedino na taj način pokazaćemo da smo zemlja koja poštuje ljudska prava i svima pruža iste mogućnosti da u precizno definisanim postupcima imaju mogućnost na pravnu zaštitu - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Vlada da povuče predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, donose stalni strah od gubitka posla

Zakon o unutrašnjim poslovima koji je u skupštinsku proceduru poslala Vlada Crne Gore, nije ništa drugo do kopija prijedloga zakona koji je, pred kraj proljećnjeg zasijedanja, Skupština razmatrala na prijedlog poslanika Demokrata, Duška Stjepovića, kazao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je tada kolegi Stjepoviću rekao da bi mnogo bolje bilo da o zakonu razgovaraju s njegovim stvarnim autorom i inicijatorom, nego sa njim koji je samo izvođač radova.&nbsp;
- Danas ulogu izvođača radova za prljavo zakonsko rješenje kojim se pokušava legalizovati politički progon policijskih službenika preuzima direktno Vlada Crne Gore i ministar unutrašnjih poslova kao predlagač - istakao je Zirojević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, sve ovo se radi na izuzetno perfidan način, poredeći preko stotinu policijskih službenika sa nekolicinom onih koji pred nadležnim državnim organima iščekuju završetak pokrenutih procesa.&nbsp;
- Nevini, dok se ne dokaže suprotno, shodno Ustavu Crne Gore na koji parlamentarna većina često zaboravlja. Još tada, u julu mjesecu tekuće godine, bilo je jasno da je tzv. “veting” propao, da osnova za progon najvećeg dijela policijskih službenika nema, te da je cilj navedenog zakonskog rješenja da se dodatno obesprave ovi već obespravljeni ljudi. Dodatan problem predstavlja činjenica da je dolaskom novog direktora na čelo ANB-a prestalo štancanje bezbjednosnih smetnji na zahtjev čelnika Demokratske Crne Gore - saopštio je Zirojević.&nbsp;
U konačnom, kako je dodao, navedeno zakonsko rješenje protivi se brojnim međunarodnim konvencijama, a nema ni saglasnost Evropske komisije što može biti dodatan kamen spoticanja Crne Gore na njenom EU putu.&nbsp;
- Stoga pozivam Vladu Crne Gore da navedeno zakonsko rješenje povuče iz skupštinske procedure, a ukoliko se to ne dogodi, sve kolege u Parlamentu koji se suštinski, a ne deklarativno zalažu za evropski put Crne Gore, pozivam da glasaju protiv navedenih izmjena i dopuna zakona - zaključio je Zirojević.&nbsp;

Zirojević: Vlada preuzela ulogu "izvođača radova" za politički progon policajaca

Brojne kontroverze u minulom periodu pratile su postupanje menadžmenta Uprave policije prema bivšem funkcioneru te službe, Milovanu Pavićeviću – jedna od njih je i način na koji je suspendovan, uprkos pozitivnim bezbjednosnim procjenama, koje su potvrdili nadležni iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva pravde. Pavićević je suspendovan na osnovu odluke načelnika Regionalnog centra Centar, Gorana Jokića, koji za takvo postupanje nije imao formalnu starješinsku nadređenost. Prema dostupnim podacima portala Standard i važećim zakonskim propisima, Jokić nije imao ovlašćenja za pokretanje postupka, što ovu suspenziju čini pravno upitnom i ostavlja sumnju u potencijalnu institucionalnu zloupotrebu. Bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević, obavijest da je suspendovan dobio je 11. jula ove godine, uprkos brojnim nelogičnostima i kontroverzama, koje su pratile disciplinski proces. Institucionalni progon počeo je još 9. aprila 2021. godine, kada je Pavićević smijenjen sa te pozicije, usmenom i neobrazloženom odlukom tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina.&nbsp; No, nakon smjene, shodno zakonskoj regulativi Pavićević je, upkos tome što je bio neraspoređeni službenik i dalje imao rješenje za funkciju načelnika CB Podgorica, na osnovu kojeg je ostvarivao sva prava, pa i primao platu za tu poziciju.&nbsp; <h2>JOKIĆ MIMO ZAKONA POKRENUO DISCIPLINSKI POSTUPAK PROTIV PAVIĆEVIĆA</h2> Neposredno nakon što je Brđanin donio odluku o smjeni Milovana Pavićevića, njega je na mjestu načelnika CB Podgorica, naslijedio Goran Jokić, koji je prema dostupnim podacima, bez zakonskog ovlašćenja i obrazloženja u julu 2024. godine, pokrenuo postupak bezbjednosnih provjera, protiv svog prethodnika, iako mu nije bio direktni nadređeni starješina.&nbsp; Kako je Pavićević i nakon smjene i dalje imao rješenje načelnika CB Podgorica, Jokić nije imao zakonski osnov da pokrene bilo kakav postupak protiv njega, jer kako Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica za svoj rad odgovara isključivo direktoru policije, a ne novoimenovanom načelniku. Ipak, aktuelni načelnik CB Podgorica, Goran Jokić, je prema pouzdanim informacijama portala Standard, izašao iz granica svojih ovlašćenja, tako što je pokrenuo više nezakonito sprovedenih postupaka, tri puta zloupotrijebivši službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Goran Jokić"> </figure>  <h2>ZLOUPOTREBE ZAKONA U UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA</h2> Prvo kršenje zakona, kako Standard saznaje, Jokić je načinio pokretanjem bezbjednosne provjere, uprkos činjenici da Zakon o unutrašnjim poslovima, jasno propisuje da se bezbjednosne provjere mogu pokrenuti samo ukoliko postoje konkretne informacije da je službenik registrovan kao korisnik opojnih droga ili da je u vezi sa osobama iz kriminalnog miljea, od čega se ništa od navedenog nije odnosilo na Pavićevića. Jokić je, prema informacijama Standarda, drugi put prekršio Zakon o unutrašnjim poslovima nezakonitim pokretanjem disciplinskog postupka i treći put, kad je pokrenuo postupak suspenzije, svjesno falsifikujuci službenu dokumentaciju i fingirajući pravni osnov i to na način sto je konstatovao da Pavićević dolaskom na posao narušava ugled policije i MUP-a. Jokić je neosnovano konstatovao i da Pavićević remeti tok disciplinskog postupka, iako je znao da Pavićević ne dolazi na posao više od četiri godine, zbog čega je u toku postupak za mobing i diskriminaciju pred nadležnim institucijama. <h2>PROVJERE ZA PAVIĆEVIĆA POZITIVNE</h2> Prema dostupnim podacima tokom postupka koji je trajao od kraja jula do početka novembra 2024. godine, tačno onoliko koliko su čekali provjeru od ANB u zakonu propisanom roku od 90 dana, pozitivne provjere stigle su i iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i iz Ministarstva pravde. U oba slučaja potvrđeno je da se protiv Pavićevića nije vodio nikakav krivični postupak, niti je bilo bezbjednosnih smetnji za njegov dalji rad. I sam Jokić je, prema nezvaničnim informacijama, poslao izvještaj Komisiji za bezbjednosne provjere na njihov zahtjev, u kojem je konstatovano da Pavićević nije registrovan u evidencijama i da terenske provjere ne ukazuju na bilo kakvu prijetnju. <h2>POKUŠAJI DA SE PAVIĆEVIĆ PREDSTAVI KAO KORUMPIRANI POLICAJAC</h2> Jedini „negativni“ izvještaj dolazi iz Sektora za borbu protiv kriminala. Tokom perioda od decembra 2023. do juna 2024. godine, više inspektora kriminalističke policije u policijski elektronski sistem bez objašnjenja unijelo je informacije koje nijesu bile potvrđene dokazima koji bi potkrijepili navode iz negativnog izvještaja. Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji posjeduje nezakonitu imovinu. No, pretrage u svim nadležnim institucijama, Upravi za imovinu, u ASK-u, kao i u Odjeljenju za antikorupciju u MUP, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su jedan stan posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Kako je TV E pisala, da su zaista htjeli tragati za dokazima, u vrhu policije bi mogli saznati da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila, koji je dobijen kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije. Odluku o prihvatanju donacije za OB Nikšić – novog putničkog vozila marke Mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik – potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908090912_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250908090912_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="Dopis Raško Konjević"> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014. godine, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom, koja je donirala više vozila za potrebe države. A 21. novembra Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić, dobio je rješenje za korišćenje vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908090912_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908090912_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="Dopis Raško Konjević"> </figure>  <h2>NEODGOVORNOST SVIH NADLEŽNIH TIJELA</h2> Prema nezvaničnim informacijama, ove neprovjerene informacije koje je više inspektora kriminalističke policije unijelo u sistem, iako pravno ništavne, prihvaćene su kao validne od strane Komisije za bezbjednosne provjere, bez ikakvih dodatnih provjera ili pokušaja da se utvrdi njihova vjerodostojnost. Iako je zakonska obaveza predlagača disciplinskog postupka, u ovom slučaju Jokića, bila da informacije provjeri i dokazno konkretizuje, to se, prema informacijama Standarda, nije desilo. Tu obavezu po članu 8. Pravilnika o vođenju disciplinskog postupka imala je i disciplinska tužiteljka, koja je zbog nevalidnih i nepotpunih informacija, trebala da vrati postupak na dopunu, što nije urađeno. Istu obavezu imala je i Komisija, koja je, prema dostupnim informacijama takođe zanemarila obavezu pravne procjene informacija. <h2>PRIJETNJE LIKVIDACIJOM I SLUŽBENO ĆUTANJE</h2> Podsjećamo kako je portal Standard već pisao da Sky prepiska, koja je tavorila u fioci Tužilaštva još od 2022. godine, otkriva da je jedan član kavačkog klana, Vasilije Rafailović, direktno prijetio Milovanu Pavićeviću. Ova prepiska, koja je sadržavala prijetnju ubistvom uz korišćenje drona i 10 kg plastičnog eksploziva, bila je poznata policijskim i tužilačkim strukturama četiri godine – bez ikakve reakcije ni mjere zaštite za potencijalnu žrtvu ili reakcije nadležnih organa. SDT je tvrdio da takvi slučajevi nisu u njihovoj nadležnosti, dok je policija ostala nijema. Pavićević je tek u aprilu 2025. godine, iz medija, saznao za prijetnje i odmah zatražio procjenu ugroženosti, zaštitu i informaciju o tome da li je o prijetnjama obaviješteno tužilaštvo. <h2>ANB REAGOVALA NA VRIJEME; POLICIJA DESET DANA KASNIJE U OTVORENOJ KOVERTI</h2> Agencija za nacionalnu bezbjednost odgovorila je na zahtjev Pavićevića 7. aprila 2025. godine, navodeći da je Uprava policije odgovorna za procjenu i zaštitu. Međutim, taj odgovor Pavićeviću dostavljen je tek 17. aprila, deset dana kasnije, i to u otvorenoj koverti, iako je zvanično bio upućen njemu. ANB je takođe naglasila da je policija bila u zakonskoj i institucionalnoj obavezi da preventivno obavijesti Pavićevića i njegovu porodicu o prijetnjama, da preduzima mjere zaštite do zvanične procjene ugroženosti, da u realnom vremenu Uprava policije inicira kod Agencije za nacionalnu bezbjednost procjenu ugroženosti i, ono najvažnije, da o saznanjima da se planira i priprema izvršenje teškog krivičnog djela obavijesti nadležno tužilaštvo. Ništa od toga nije učinjeno.

Kako je Goran Jokić suspendovao Milovana Pavićevića, uprkos pozitivnoj procjeni ANB-a i Ministarstva pravde

Institut alternativa se obratio predsjedniku i članovima Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, ukazujući na broje nedostatke koje sadrži Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.
- U proceduralnom dijelu, smatramo da je za kritiku zaobilaženje redovne vladine procedure pripreme i usvajanja predloga izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, na način što će predlog izmjena, koji je očigledno predlog Vlade odnosno MUP – a, podnijeti poslanik iz reda parlamentarne većine. Nemamo saznanja da je Vlada dala mišljenje na ove izmjene, što dodatno govori o miješanju formalnih i stvarnih uloga. Navedenu praksu, zaobilaženja vladine redovne procedure, kritikovali smo u više navrata jer smo uočili da je riječ o praksi i trendu koji se pojavljuje naročito u radu ove Vlade i parlamentarne većine - kazao je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk.
On je rekao da Institut Alternativa podržava na Ustavu i zakonu zasnovane mjere i postupke kojima se iz policijske službe namjeravaju udaljiti službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država.
- Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, disciplinski postupci na osnovu mišljenja Komisije za bezbjednosne provjere, te eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu. Smatramo da izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, formalno predložene od strane poslanika Duška Stjepovića, neće doprinijeti zakonitom postupku - ocijenio je Muk.
Podsjeća da se u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima u članu 128, stav 4 navodi da o postojanju bezbjednosne smetnje Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji pribavlja mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje nacionalna bezbjednost. Sa druge strane, u važećem zakonu o Agenciji za nacionalu bezbjednost (ANB) se samo navodi da Agencija vrši bezbjednosne provjere, kao i druge poslove od interesa za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom.
- Važeći Zakon o unutrašnjim poslovima predviđa da utvrđene bezjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju predstavljaju težu povredu službene dužnosti, koji vodi disciplinski tužilac a o kojoj odlučuje disciplinska komisija. Jedna od mjera za težu povredu službene dužnosti jeste i prestanak radnog odnosa. Odluka disciplinske komisije se može osporiti pred Komisijom za žalbe. Predloženim izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u Policiji se briše kao teža povreda službene dužnosti, a dodaje se kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona kad Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji utvrdi postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju - dodao je Muk.
On napominje da se u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima takođe precizira da „o postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiće se policijski službenik, pri čemu ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“ (član 162). 
- Istovjetna takva odredba je predviđena Predlogom zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, a gdje je predviđeno da u slučaju da se u postupku bezbjednosnih provjera utvrdi postojanje bezbjednosnih smetnji, Agencija o tome obavještava lica iz stava 1 ovog člana, pri čemu nije dužna da obrazloži razloge na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosnih smetnji (član 84) - napominje Muk.
Podsjeća da dosadašnji Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost nije predviđao bezbjednosne smetnje kao lakši ili teži disciplinski prekršaj, dok se Predlogom novog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost predviđa postupak preisipitivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, na način koji utvrdi direktor Agencije. Novim Predlogom Zakona o ANB se takođe kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona uvode utvrđene bezbjednosne smetnje.
- Zaključujemo da je pitanje detaljnog preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo u zakonima, kako ovom o unutrašnjim poslovima tako i zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak. Moguće da je ta procedura u određenoj mjeri propisana unutrašnjim aktima ANB, ali to nije od značaja za drugačije zaključivanje o ovom pitanju -istakao je Muk.
On je napomenuo da Crna Gora, za razliku od npr. Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera. U Hrvatskoj postoji poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama (Narodne novine RH, 85/08, 86/12).
- Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi ni provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - naglasio je Muk.
Muk je izrazio zabrinutost da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu “odbranu” i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava. 
- Pokušaj da se isprave izazovi u primjeni važećih odredbi, predloženim odredbama od strane poslanika, uključujući odredbu koja predviđa retroaktivnost, osim što se pokušavaju prevazići izazovi iz prošlosti, moguće da se proizvode novi, na način kako je to opisano u ovom našem uvidu - kazao je Muk.
U pogledu odredbe kojom se predlaže da se provjera bezbjednosnih smetnji za dalji radi u policijskom zvanju vrši za sve policijske službenike jednom u pet godina (član 13), smatra da ona ostaje nedovršena u dijelu određenja odgovornog lica zaduženog da primijeni ovu odredbu i obezbijedi da policijski službenik prođe ove provjere jednom u pet godina. 
- Važeći Zakon predviđa da se utvrđivanje bezbjednosnih smetnji pokreće od strane neposrednog rukovodioca. Ukoliko se i na ovu odredbu , shodno primjenjuje procedura koja uključuje rad Komisije za bezbjednosne smetnje i provjere ANB-a, otvoreno je pitanje administrativnih kapaciteta za vršenje navedenih provjera za očekivano veliki broj službenika - ocijenio je Muk.
Muk je ukazao da predložene izmjene koje se tiču obaveze da su zaposleni koji zasnuju radni odnos u zvanju pozornika, dužni da ostanu u tom zvanju pozornika najmanje sedam godina, u suprotnosti za onim što su uslovi za napredovanje u službi. 
Predviđeno zvanje pozornika će, dodaje on, biti najniže policijsko zvanje, nakon kojeg slijedi zvanje policajac. Muk navodi da uslovi za zvanje policajca podrazumijevaju V nivo kvalifikacije obrazovanja (veći stepen), završen pripravnički staž, položen stručni ispit za rad u državnim organima i položen poseban ispit za rad u policijskom zvanju. 
- Na način na koji je to propisano predloženim izmjenama, pozornici neće moći da napreduju u ovo zvanje ukoliko u međuvremenu steknu potrebni nivo obrazovanja, iako uslovi za zvanje policajca ne predviđaju radno iskustvo. Nemogućnost da napreduju tokom sedam godina službe može obeshrabriti buduće zaposlene i popunjavanje kadrovskih kapaciteta, što je u suprotnosti sa razlozima zbog kojih se žele usvojiti izmjene zakona - zaključio je Muk.

IA: Predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret i iznesu “odbranu”

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: zakon-o-unutrasnjim-poslovima