Sudijama i tužiocima se pravo na dodatak na funkciju produžava do 31. decembra 2026. godine - predviđeno je izmjenama zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu koje je Vlada utvrdila na sjednici održanoj danas.
Izmjene ovih akata, kako navode, proizilazi iz načela da sudije i državni tužioci imaju pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije.&nbsp;
- Zarade sudija i tužilaca garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije - istaknuto je u saopštenju.
Vlada je utvrdila i izmjene i dopune Zakona o arbitraži, kojim će se stvoriti uslovi da arbitraža bude prepoznata kao važan instrument za rješavanje sporova ne samo kod privrednih subjekata u Crnoj Gori, već i kod stranih investitora.&nbsp;
- Većom zastupljenošću arbitraže u rješavanju sporova unaprijediće se poslovni ambijent i povećati pravna sigurnost za investiciona ulaganja u Crnoj Gori - ističu u saopštenju.
Cilj ovog zakona je, kako dodaju, i bolje pozicioniranje Crne Gore kao budućeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
- Pored ostalog, predloženim Zakonom je predviđena mogućnost osnivanja stalne arbitražne institucije koja obavlja poslove organizovanja arbitražnih postupaka, podobnost ugovaranja arbitraže za rješavanje sporova o pravima o kojima stranke slobodno raspolažu, osim onih za koje je propisana isključiva nadležnost sudova u Crnoj Gori, unapređenje arbitražnog postupaka, način izbora arbitara, kao i prepoznavanje svih nadležnosti i procesnih mogućnosti arbitražnog tribunala u rješavanju arbitražnih sporova - precizirano je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sudijama i tužiocima pravo na dodatak produžiti do 31. decembra iduće godine, utvrđene i izmjene Zakona o arbitraži

Venecijanska komisija usvojila je Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, u usvojenom mišljenju konstatovano je da je Crna Gora prihvatila i ugradila u potpunosti tri od četiri preporuke Venecijanske komisije.
- U pogledu četvrte preporuke ocijenjeno je da je predviđeno rešenje u skladu sa evropskom praksom i onim što jeste preporuka Venecijanske komisije, te da je potrebno dodatno preciziranje predloženog rješenja. S tim u vezi Ministarstvo pravde će u narednom periodu pristupiti dodatnom normativnom usaglašavanju u skladu sa navedenim mišljenjem - naveli su u Ministarstvu pravde.
Četvrta preporuka se, prema njihovim riječima, odnosi na pitanje produženja mandata sudija Ustavnog suda nakon prestanka funkcije, do izbora novih sudija.
- Sa izvještajem Venecijanske komisije Vlada Crne Gore biće upoznata u najkraćem roku, nakon čega će Radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na ovo pitanje. Po završetku tog procesa, Nacrt zakona biće upućen na javnu raspravu - naveli su oni.
Na sjednici Venecijanske komisije, u ime Crne Gore, prisustvovao je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
- Usvajanjem mišljenja Venecijanske komisije potvrđeno je da je Ministarstvo pravde ispunilo preuzete obaveze i održalo dato obećanje, te da su ranije iznesene kritike i sumnje u vezi sa ovim procesom bile neutemeljene. Naš kredibilan, inkluzivan i stručan pristup najbolje potvrđuju afirmativne ocjene i komentari Venecijanske komisije. Vladavina prava i zaštita ljudskih prava ostaju trajna opredjeljenja i jasan put Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

500x500

Venecijanska komisija usvojila Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu: Crna Gora ugradila tri od četiri preporuke

Ustavni sud Crne Gore obustavio je postupak za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o Ustavnom sudu, nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavijestio sud da odustaje od svog podneska, saopšteno je iz Ustavnog suda.
&nbsp;Milatović je u junu zatražio ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o Ustavnom sudu koja reguliše ko su ovlašćeni predlagači za pokretanje postupka, tvrdeći da je protivna Ustavu.&nbsp;
Naime, Zakonom o Ustavnom sudu je propisano da predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da podnese, između ostalih, i državni organ ako se radi o zakonu koji taj organ primjenjuje u svom radu. Milatović je tvrdio da je takva odredba protivna Ustavu, kojim nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi ovlašćeni da pokrenu postupak pred sudom.&nbsp;
&nbsp;Nakon što je Ustavni sud zatražio od Vlade i Skupštine Crne Gore da daju mišljenje na Milatovićeve navode, predsjednik je obavijestio sud da povlači svoj podnesak naslovljen kao “predlog za ocjenu ustavnosti”.
&nbsp;Milatović navodi da je Ministarstvo pravde najavilo izmjene Zakona o Ustavnom sudu, pa smatra opravdanim da u toj proceduri inicira izmjene ovog zakonskog rješenja.&nbsp;

Predsjednik države odustao od osporavanja Zakona o Ustavnom sudu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tražio je ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu, odnosno ukidanje odredbe koja bi predsjedniku otvorila vrata da u perspektivi pred Ustavnim sudom zahtijeva ocjenu ustavnosti potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, poput onih sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da je predsjednik podnio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.&nbsp;
Pomenuti član Zakona odnosi se na postupak za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i postupak za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom, a koji, prema odredbi čije brisanje traži, ograničava instituciju Predsjednika da podnosi takve incijative jer ih može pokrenuti samo državni organ koji taj akt primjenjuje.
Predsjednik Milatović je krajem maja, kada je apelovao na sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore da pročitaju argumentaciju zbog koje je vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata na ponovno odlučivanje, kazao da razmišlja o podnošenju inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
No, očigledno je da je predsjednikov kabinet nakon sagledavanja pravnog okvira, ustanovio da ga u toj namjeri može osujetiti sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu.&nbsp;
- Odredbom člana 54 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore određeni su subjekti koji mogu podnijeti predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom. U osporenoj tački 2 istog člana propisuje se da to može biti drugi državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu – navodi se u obrazloženju Milatovića upućenom Ustavnom sudu.
Prema stavu Milatovića, ovakvo određenje člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore.&nbsp;
Odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.&nbsp;
- Dakle, Ustavom Crne Gore nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi koji su ovlašćeni da pokrenu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Nasuprot tome, osporenim članom 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom ograničen je samo na one državne organe koji u svom radu primjenjuju zakon, odnosno drugi propis ili opšti akt na koji se odnosi pokretanje postupka. Jasno je da se na navedeni način derogira odredba člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore i vrši “dekonstitucionalizacija” te ustavne odredbe – navodi Milatović.
Kako dodaje, kada je u pitanju Predsjednik Crne Gore, navedeno ograničenje naročito je sporno imajući u vidu ustavna ovlašćenja ovog državnog organa u zakonodavnom procesu, koja se odnose na mogućnost vraćanja usvojenog zakona na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore (bez ograničenja u pogledu nadležnosti za primjenu), kao i praksu da se ta ovlašćenja u značajnoj mjeri koriste kada postoje nedoumice u pogledu njegove usaglašenosti sa Ustavom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti ni sa odredbom člana 145 Ustava Crne Gore kojom je, pored ostalog, utvrđeno da zakon mora biti saglasan sa Ustavom. Valja ukazati i na nekonzistentnost pravnog sistema kada je u pitanju odnos osporenog člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Naime, odredbom člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore se toj instituciji, bez ograničenja predviđenih osporenom odredbom Zakona o Ustavnom sudu, omogućava da pokrene postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom – navodi Milatović u obrazloženju incijative.
Prema njegovim riječima, u konačnom, za ostvarivanje načela ustavnosti, odnosno vladavine prava, neophodno je postojanje efikasnih pravnih i institucionalnih mehanizama ustavne kontrole, koji se ne mogu ograničavati zakonom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pored toga što nije saglasna sa odrebama čl. 150 stav 2 i 145 Ustava Crne Gore, negativno doprinosi efikasnosti sistema, kada je u pitanju kontrola ustavnosti – navodi se u obrazloženju i dodaje da stoga Milatović predlaže da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore.

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Traži brisanje odredbe Zakona o US koja ga sprečava da podnosi incijative o ustavnosti međunarodnih ugovora

Vlada je na današnjoj sjednici &nbsp;utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kojim je predviđeno da sudije i predsjednik Ustavnog suda imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade, čime se izjednačavaju u pravima sa ostalim nosiocima sudijskih funkcija.
- Donošenje zakona proizilazi iz načela da sudija ima pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. U diskusiji je naglašeno da zarade sudija garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija, dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije- navodi se u obrazloženju.
Kako su iz Vlade podsjetilii, strategijom reforme pravosuđa 2024-2027. godina i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za period 2024-2025. godina predviđena je mjera 1.1.2. utvrditi Predlog zakona kojim se uređuje finansijski položaj nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, a Programom rada Vlade utvrđivanje predloga posebnog zakona o zaradama za IV kvartal 2025. godine.
- Kako je procedura izrade ovog posebnog zakona složena, na Radnoj grupi je zaključeno da bi najbolje bilo kao prelazno rješenje da se u organizacionim zakonima propiše uvođenje dodatka na funkciju za sudije i državne tužioce u iznosu od 30 odsto osnovne zarade- zaključuje se u saopštenju Vlade.

Vlada utvrdila dodatak od 30% zarade za sudije i predsjednika Ustavnog suda

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: zakon-o-ustavnom-sudu