Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG) pozvalo je Vladu da hitno usvoji predlog zakona o znakovnom jeziku, navodeći da je Crna Gora i dalje jedina država u regionu koja nema pravno regulisan i priznat znakovni jezik.&nbsp;
Iz UMHCG su podsjetili da je ovogodišnja Sedmica osoba s oštećenjem sluha i znakovnog jezika obilježena pod sloganom Nema ljudskih prava bez znakovnog jezika, navodeći da u Crnoj Gori i dalje nema napretka.
- A za osobe s potpunim oštećenjem sluha u državi nema ni ljudskih prava, ni mogućnosti službene upotrebe znakovnog jezika - naglasili su iz UMHCG.
Oni su kazali da su, kao organizacija koja i među zaposlenima ima osobe sa visokim procentom oštećenja sluha, zabrinuti zbog toga što Crna Gora godinama ne preduzima skoro nikakve mjere kako bi usvojila Zakon o upotrebi znakovnog jezika i omogućila njegovu standardizaciju i obrazovanje tumača.
- Iako je njegovo priznavanje, pravno regulisanje i promovisanje obaveza svih država koje su ratifikovale Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom, njegovo korišćenje u službenoj upotrebi u našoj državi nije omogućeno - piše u saopštenju UMHCG.
Time se, kako su naveli, hiljadama osoba s djelimičnim i potpunim oštećenjem sluha uskraćuje pristup osnovnim pravima, u zdravstvenoj zaštiti obrazovanju, zapošljavanju, samostalnom životu, zasnivanju porodice i ravnopravnom učešću u političkom i javnom životu.
- To su razlozi zbog kojih je ova populacija društveno izolovana, i često segregisana u sopstvenim getoima, odnosno izopštena iz svakodnevnog života - istakli su iz UMHCG.
Prema njihovim riječima, osobe sa djelimičnim ili potpunim oštećenjem sluha svuda doživljavaju diskriminaciju, dok je veoma mali broj uključen u proces redovnog obrazovanja, bez mogućnosti učenja i obrazovanja na znakovnom jeziku, izuzev u Resursnom centru u Kotoru.
- Još manji broj njih je zaposlen, uz probleme rada u sivoj ekonomiji, a brakove zasnivaju većinom samo među svojom populacijom. Informacije koje mi svakodnevno čujemo do njih dolaze rijetko i često veoma kasno - navodi se u saopštenju.
Iz UMHCG su istakli da nijedna institucija, javni organ, ni ustanova nema angažovane i zaposlene tumače znakovnog jezika, niti dovoljno obučene zaposlene za njegovu upotrebu.
- Čak ni servis &nbsp;znakovnog jezika u oblasti javnih usluga nije razvijen, pa su osobe s oštećenim sluhom svakodnevno i u svim procesima diskriminisane - dodaju u saopštenju.
Kako su naveli iz UMHCG, crnogorsko zakonodavstvo iz oblasti socijalne i dječje zaštite propisuje jedino mogućnost usluge tumača za znakovni jezik, što istovremeno ne podrazumijeva i zagarantovano pravo na njegovo korišćenje.
- U Crnoj Gori postoji ograničen broj licenciranih tumača znakovnog jezika, dok nema programa za obrazovanje interpretatora za znakovni jezik na crnogorskim univerzitetima, niti se njihovo obrazovanje stipendira van Crne Gore - kazali su iz UMHCG.
Prema njihovim riječima, osobe iz te populacije su svakodnevno prinuđene da se same snalaze, da iz sopstvenih sredstava plaćaju tumače znakovnog jezika ili da dolaze u zdravstvene ustanove i druge institucije u pratnji članova porodice.
- Što direktno ugrožava njihovu privatnost, dostojanstvo i pravo na samostalan život - upozorili su iz UMHCG.
Oni smatraju da posebno zabrinjava to što su osbe iz te populacije u potpunosti isključene iz procesa donošenja odluka koje se tiču upravo njih, kako u planiranju zakonskih rješenja, tako i u strateškim dokumentima i prilikom sprovođenja redovnih mjera i aktivnosti.
Iz UMHCG su podsjetili da je u Strategiji deinstitucionalizacije za period 2025–2028 prepoznato je da u Crnoj Gori još ne postoji usluga prevođenja i tumačenja na znakovni jezik.
Kako su pojasnili, Strategijom su, prvi put, definisani konkretni koraci u vezi sa znakovnim jezikom, između ostaloga iniciranje izrade Predloga zakona o znakovnom jeziku u prvom i drugom kvartalu 2025.
- Treba li mi da obavijestimo Vladu da su prošli i prvi i drugi, skoro i treći kvartal 2025. godine - upitali su iz UMHCG.&nbsp;
Oni su podsjetili i da je na petoj sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom, održanoj 9. aprila, razmatrana, između ostalog, potreba za donošenjem Zakona o znakovnom jeziku.
- Savjet je preporučio nadležnim resorima izradu predloga ovog zakona, s ciljem da se osobama sa djelimičnim ili potpunim oštećenjem sluha omogući ravnopravno uživanje osnovnih ljudskih prava - naveli su iz UMHCG.
Oni su istakli da &nbsp;do danas nije formirana ni radna grupa za izradu predloga tog zakona.
- Dakle, i dalje Vlada nije preduzela vidljive i mjerljive korake kako bi počela s rješavanjem ovog pitanja. Nije poznato kada i da li će Vlada konačno preuzeti odgovornost i konkretno djelovati, iako je UMHCG više puta svim dosadašnjim vladama upućivao inicijativu za usvajanje Zakona o upotrebi znakovnog jezika - kazali su iz UMHCG.
Iz te nevladine organizacje su pozvali na hitno preduzimanje mjera i otpočinjanje procesa usvajanja Zakona o upotrebi znakovnog jezika.
- U taj proces, od njegove najranije faze, moraju biti uključene reprezentativne organizacije osoba s invaliditetom, posebno Savez organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore, bez obzira da li imaju svoje predstavnike u formalnim mehanizmima saradnje sa Vladom, poput Savjeta za prava lica sa invaliditetom - zaključuje se u saopštenju UMHCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

UMHCG: Hitno usvojiti predlog zakona o znakovnom jeziku

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) će inicirati izradu i usvajanje Zakona o znakovnom jeziku, saopštio je poslanik te partije u Skupštini Crne Gore i predsjednik Opštinskog odbora DPS Bijelo Polje Elvir Zvrko.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora je danas jedina zemlja u regionu koja još uvijek nema Zakon o znakovnom jeziku.&nbsp;
- Više od 16.000 građana sa oštećenjem sluha, od kojih oko 1.000 koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije, svakodnevno se suočava sa diskriminacijom i institucionalnom nevidljivošću, jer država ostaje nijema pred njihovim osnovnim potrebama - istakao je Zvrko.&nbsp;
Kako je kazao, zbog nepostojanja zakona, gluve osobe u Crnoj Gori nailaze na barijere na svakom koraku: u bolnicama nemaju prevodioce, u sudnicama ne mogu da prate postupke, u školama nemaju jednak pristup nastavi.&nbsp;
- Time su isključeni iz obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i medija, iako im ta prava garantuju Ustav i međunarodne konvencije koje je Crna Gora potpisala - pojasnio je Zvrko.&nbsp;
Kako je objasnio, ovim zakonom znakovni jezik biće priznat kao jezik u službenoj upotrebi, a gluvim i nagluvim osobama biće garantovan prevodilac u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, državnim organima i medijima.
- Evropski put Crne Gore se ne mjeri samo otvorenim poglavljima, već i time da li država vidi i čuje svoje najranjivije. Dok nema zakona o znakovnom jeziku, država jasno poručuje da ne vidi i ne čuje hiljade svojih građana. Usvajanjem ovog zakona, Crna Gora će napraviti važan korak ka društvu jednakih šansi - zaključio je Zvrko.&nbsp;

500x500

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema Zakon o znakovnom jeziku, pripremićemo to zakonsko rješenje

Bez mnogo pompe, praktično iza zatvorenih vrata, rukometaši Crne Gore polako privode kraju pripreme za sedmo uzastopno učešće na evropskim prvenstvima.
"Lavovi" su u duelu u kojem nije bilo publike remizirali sa selekcijom Bosne i Hercegovine (37:37), iako su dva dana ranije slavili 36:25.
Didije Dinar je poštedio Vuka Borozana i Radojicu Čepića, a evidentno je bilo da su se "lavovi" malo štedjeli u odbrani.
- Na prvoj utakmici smo napravili potrebne rotacije kako bi svi mogli da igraju. Smatram da je to bila kompletna utakmica. Na ovoj utakmici su Borozan i Čepić su bili po strani, a isprobali smo cijeli sastav. Znam da su posljednje utakmice uvijek pomalo specifične za igrače pred odlazak na Evropsko prvenstvo- rekao je francuski stručnjak.
Crnogorski rukometaši u srijedu putuju u Oslo, a u predgrađu glavnog grada Norveške, Berumu, u petak će igrati protiv Slovenije. Dva dana kasnije će se sudariti sa Farskim Ostrvima, a grupu D će zaključiti duelom sa Švajcarskom. Dvije najbolje selekcije će takmičenje nastaviti u glavnoj fazi u Malmeu.
- Uvijek smo spremni da igramo. Sada je potrebno da se dovedemo u pravo stanje pred Evropsko prvenstvo. Znamo da su prve utakmice uvijek pomalo posebne, na nama je da se dobro pripremimo- kazao je.
Na pripremama je 20 igrača, do odlaska u Oslo će morati da otpadnu dvojica. Dinar još ne želi da "presječe".
- Mislim da bi uvijek trebalo čekati do posljednjeg trenutka, do posljednjeg treninga, do posljednjeg momenta pred dan polaska, u slučaju da se pojave neke neprijatnosti, nepredviđene okolnosti ili povrede- ističe.
Slovenija je desetkovana, za Farane neće igrati najveća zvijezda, as Kila Elijas Elefsen a Skipagetu. Francuski stručnjak, međutim, najviše razmišlja o svom timu.
- Problem je prije svega u nama. Kada želimo da pristupimo nekom takmičenju, važno je da dobro analiziramo utakmicu kako bismo pokušali da pobijedimo u svim susretima. Moramo da se fokusiramo na sebe, da ispravimo greške i izvučemo pouke- zaključio je Dinar.

Dinar: Odluku o putnicima na EHF Euro donijeću u posljednjem trenutku

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore iz Obavještajne službe odbrane Ukrajine (DIU), objavili su da se zdravstveno stanje čečenskog lidera Ramzana Kadirova pogoršalo i da je trenutno na dijalizi zbog zatajenja bubrega. Prema izvorima DIU-a, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.
- U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran- rekao je sagovornik ukrajinske agencije.
Iosif Kobzon bio je poznati ruski pjevač i dugogodišnji podržavalac Kremlja, koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, izraz „ići na Kobzonov koncert“ koristi se sarkastično da označi smrt ili blizinu smrti, implicirajući da će se osoba pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.
Izvori navode da su među najizglednijim kandidatima za nasljednika u Čečeniji Magomed Daudov, Apti Alauddinov i Ramzanov najstariji sin Akhmat Kadirov.

Tag: zakon-o-znakovnom-jeziku

UMHCG: Hitno usvojiti predlog zakona o znakovnom jeziku

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema Zakon o znakovnom jeziku, pripremićemo to zakonsko rješenje

Dinar: Odluku o putnicima na EHF Euro donijeću u posljednjem trenutku

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Ukrajinski mediji: Kadirov na dijalizi zbog zatajenja bubrega, Čečeni već razmišljaju o novom lideru

PRATITE TVe UŽIVO