Građani ne smiju biti taoci banaka. Vlada mora da stane u odbranu prava ljudi - poručio je odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini opštine Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić navodeći da sa ozbiljnom zabrinutošću reaguju na istupe predstavnika Udruženja banaka Crne Gore u kojima se povodom zamjene ličnih karata, prema njegovom stavu, širi panika među građanima i najavljuje mogućnost da banke samostalno, bez sudske odluke, blokiraju račune građana i preduzeća.
Takav pristup, cijeni Lisičić, ne samo da je protivzakonit - već predstavlja neprihvatljiv pritisak na građane i prijetnju pravnom poretku naše države.
On podsjeća da zakoni Crne Gore jasno propisuju da jedino sud može donijeti odluku o blokadi novčanih sredstava. Banke, dodaje on, imaju obavezu da poštuju zakon, a ne da ga tumače prema sopstvenim interesima.
- I dok iz banaka i pojedinih institucija poručuju da će građani koji ne zamijene lične karte u propisanom roku imati blokirana sredstva i neće njima moći raspolagati, pravni stručnjaci upozoravaju da za takvu mjeru ne postoji pravni osnov, jer se novac može blokirati isključivo na osnovu sudske odluke - navodi Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, stvaranje panike i ucjenjivački ton kojim se prijeti građanima, posebno onima koji još nisu zamijenili lične karte, dodatno urušava povjerenje u finansijski sektor i institucije države.
- Posebno ističemo da je, prema važećim propisima, građanima omogućeno da koriste i pasoš kao važeći identifikacioni dokument u bankama. Stoga nema nikakvog opravdanja za prijetnje blokadom računa i uznemiravanje građana koji nisu stigli da zamijene lične karte. Ovakvo ponašanje pokazuje spremnost banaka da zloupotrijebe svoj položaj kako bi nametnule dodatne pritiske na ljude koji već žive u ekonomskoj neizvjesnosti - ističe on.
Lisičić naglašava da Vlada Crne Gore snosi posebnu odgovornost za prostor koji je ostavila bankama da nastupaju kao da su iznad zakona.&nbsp;
- Ćutanje Vlade i nadležnih institucija je neprihvatljivo. Ako se sada ne povuče jasna crvena linija, sjutra ćemo gledati kako privatni interesi poništavaju osnovna prava građana i ugrožavaju principe socijalne pravde. Crna Gora ne smije postati država u kojoj banke zamjenjuju sudove i nameću volju građanima. Ako Vlada i regulatorne institucije dozvole da ove prijetnje prerastu u praksu, postaju saučesnici u urušavanju pravne sigurnosti i povjerenja u državu. Naša je obaveza da štitimo ljude, a ne interese moćnih - zaključio je Lisičić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lisičić: Građani ne smiju biti taoci banaka, ćutanje Vlade i nadležnih institucija neprihvatljivo

Građani su imali na raspolaganju više od pet godina, odnosno 66 mjeseci (1436 radnih dana) za zamjenu stare lične karte novom - elektronskom, a Ministarstvo unutrašnjih poslova je u tom periodu putem svih dostupnih kanala komunikacije informisalo građane o obavezi zamjene i predviđenim rokovima - poručili su u MUP-u.
Oni su podvukli da postupaju u skladu sa važećim propisima, te da nemaju nadležnost kojom bi mogli samostalno produžavati rok koji se isključivo utvrđuje zakonom. A usvajanje zakona je, kako su ustvrdili, u nadležnosti Skupštine Crne Gore.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova je prije više od pet godina, tačnije 30. marta 2020. godine počelo sa izdavanjem III generacije dokumenata, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti. Izmjenama zakona usvojenim od strane Skupštine Crne Gore u martu 2025. godine produžen je rok za zamjenu ličnih karata do 30. septembra, umjesto prvobitno predviđenog koji je trebao da istekne 30. marta - podsjetili su oni.
Posebno ističu da je Ministarstvo unutrašnjih poslova u punom kapacitetu komuniciralo sa građanima posredstvom medija, zvaničnih saopštenja i društvenih mreža MUP-a.
- Menadžment Ministarstva i zaposleni u nadležnom Direktoratu za građanska stanja i lične isprave su imali više desetina javnih nastupa upravo ovim povodom u svim crnogorskih medijima (izjave, gostovanja, uključenja u program), kako prije, tako i nakon produženja roka, sa ključnim apelom građanima da zamijene stare lične karte novom - naveli su u MUP-u.
Prije isteka prvobitnog roka, uz podršku crnogorskih operatera, građanima su, navode oni, upućene SMS poruke, kao poziv da postupe odgovorno i blagovremeno zamijene stara dokumenta.
- Građani su se i na zvaničnim nalozima na društvenim mrežama MUP-a mogli informisati o ovoj obavezi, svim benefitima elektronske lične karte, a naglašena je i važnost zamjene dokumenata, kako bi nesmetano mogli nastaviti da ostvaruju svoja prava i obaveze - istakli su u MUP-u.
Podsjećaju i da su shodno Zakonu o ličnoj karti propisane i novčane kazne (čl.29 i čl. 30).
- Ali i ističemo da represivan pristup nije fokus rada Ministarstva unutrašnjih poslova, već upravo rad u interesu građana. Dokaz posvećenosti MUP-a pružanju usluga građanima je činjenica da je samo u junu mjesecu 2025. godine zaprimljeno 10 093 zahtjeva, a podaci da je u prvih 25 dana septembra podnijeto 36 041, a za samo jedan dan (25.septembar) 4 902 zahtjeva potvrđuju da su službenici više nego predano radili a rok za odlučivanje bio je sveden na dva dana od dana zaprimanja urednih zahtjeva - naveli su u MUP-u.
Dodaju da je MUP u kontinuitetu sprovodio aktivnosti realizacije zahtjeva putem mobilne stanice, za nepokretna i bolesna lica, odlaskom na kućnu adresu, za one koji ne mogu da pristupe lično šalterima.
- I na kraju, u cilju otklanjanja svih eventualnih nedoumica, naglašavamo da nijednom građaninu i nakon današnjeg dana, neće biti onemogućen pristup ostvarivanju prava na ličnu kartu - zaključili su u saopštenju.

MUP: Građani imali više od pet godina za zamjenu starih ličnih karata, nemamo nadležnost za produženje roka jer je on utvrđen zakonom

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je juče da su u jednom danu podnijeta 4.902 zahtjeva za izdavanje lične karte. Podsjetili su da je krajnji rok za zamjenu ovog dokumenta 30. septembar.
Iz ovog resora nedavno su kazali da neće produžavati rok za zamjenu ličnih karata treće generacije. Istakli su da se sve odvija u skladu sa Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti.
- Interesovanje građana za izdavanje novih dokumenata u prethodnom periodu je znatno raslo kako se približavao istek roka za zamjenu ličnih karti, što je dovelo i do stvaranja velikih gužvi i dugih redova na šalterima MUP-a – naveli su oni.
Statistika pokazuje da je u junu podnijeto 10.093 zahtjeva, a u prvih 25 dana septembra - 36.041 zahtjev.
- Lične karte treće generacije, koje se izdaju od 30. marta, predstavljaju elektronske javne isprave sa značajnim bezbjednosnim prednostima. Procedura izdavanja ostaje ista. Građani su oslobođeni plaćanja administrativne takse, dok je naknada za obrazac pet eura - uplata je moguća i u filijalama Pošte Crne Gore.
Elektronske lične karte omogućavaju građanima da veliki broj administrativnih obaveza završe putem interneta, bez dolaska na šaltere.
Sve informacije dostupne su u područnim jedinicama/filijalama MUP-a, putem telefona 020/225-341 ili na e-mail adresi upravnomup@mup.gov.me.

Za dan gotovo 5.000 zahtjeva za zamjenu lične karte

Stranka evropskog progresa (SEP) zahtijeva od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vlade Crne Gore da produže rok za zamjenu ličnih karata i da u najkraćem roku obezbijede dodatne resurse i punktove, produže radno vrijeme službi, te u budućnosti uvedu transparentne i pravovremene mehanizme obavještavanja građana.
Oni su ukazali da su gužve zbog zamjene ličnih karata nesnosne, te da je to rezultat rigoroznog i nerealnog roka do 1. oktobra 2025.
- Ukazujemo na potrebu poštovanja i većeg stepena razumijevanja potreba građana. Građani zaslužuju red, poštovanje i servis koji radi u njihovom interesu &nbsp;- a ne demonstraciju moći, poniženja u redovima i neizbježan osjećaj da ih država kažnjava - naveli su u SEP-u.
Očigledno je, cijene oni, da problem nije u građanima, već u nedostatku znanja, reda i sistemskog pristupa.
- Umjesto da se unaprijed obezbijedi veći broj punktova za izdavanje ličnih karata, da se proces rastereti i digitalizuje, da se u šalterski rad uključe svi službenici pa i oni koji su naprimani po „glavnim zgradama i upravama“, vlast je ponovo dozvolila da sve padne na leđa građana. Istovremeno se građani optužuju da su „čekali posljednji trenutak“, pa se neprilike i neprijatnosti nadovezuju sa raznih strana pa pritisak stiže i od banaka koje prijete blokadom računa, a finansiraju se od novca građana - cijene u SEP-u.
Podsjećaju da su, kada je trebalo prikupljati donacije za pomoć nakon požara, poruke stizale svim građanima.
- Na isti način, vlast je mogla obavještavati građane o obaveznoj zamjeni ličnih karata, slati pravovremene podsjetnike i tako spriječiti gužve i nervozu - podvukli su u SEP-u.

SEP: Vlada i MUP da produže rok zamjene ličnih karata i otvore dodatne punktove za zamjenu

Ne razumijem optužnicu, nijesam napravio to što mi se stavlja na teret jer sam bio u zatvoru i suludo je da sam nabavljao i slao kriptovane telefone. Ne želim da odgovaram na pitanja - jer za ovih 20 godina nikada nijesam imao pošteno suđenje, a zakoni su se mijenjali na moju štetu - kazao je Damir Mandić kojem se sudi zbog sumnje da je bio dio grupe koja je švercovala 2,5 tone kokaina.
On je kategričan bio da ni zrno droge nije prodao.
Mandić je pred sudskim vijećem sutkinje Nade Rabrenović kazao da je odležao svaki dan kazne iako nije kriv.
- Ne vidim da će se suditi po zakonu, makar meni pošto sam ja i moja porodica građani drugog reda - kazao je Mandić.
On je dodao da se tako pokazalo do sada i da se 20 godina borio, dokazivao ali je sve uzaludno bilo.
- Odlučeno je bilo na vrhu da me osude. Od mene neće biti nikakve opstrukcije samo mi dozvolite na prisustvujem ročištima jer me ovo podsjeća na raniji period - kazao je Mandić.
On je obrazložio da na taj način će poštedjeti porodicu maltretiranja.
Damir Mandić je, podsjetimo, osuđen na 19 godina zatvora kao saučesnik u ubistvu glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih i Madića su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Damir Mandić: Zrno droge nijesam prodao, za 20 godina nijesam imao pošteno suđenje -

Crna Gora dobiće još jedan Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu na Božaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je javni oglas za izgradnju Prihvatnog centra, vrijedan 690.000 eura bez PDV-a.
U tu cijenu su uračunati građevinski radovi, adaptacija zgrade i završni završni građevinski radovi. Javni oglas je otvoren do 2. februara.
Prilikom najave izgradnje ovog centra, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je rečeno da će se time višestruko poboljšati i povećati smještajni kapaciteti.
Crna Gora ima centre za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu i na Božaju koji su dio sistema upravljanja migracijama i azilom, uz podršku UNHCR-a, IOM-a i EU, a pružaju privremeni smještaj, zdravstvenu zaštitu i podršku migrantima.&nbsp;
Postojeći Centar za prihvat stranaca na Božaju, koji može da primi 60 osoba, otvoren je 2020. godine. Njegovu izgradnju finansirale su Vlada Crne Gore sa 470.000 eura i Evropska unija koja je iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) opredijelila 400.000 eura za rekonstrukciju bivše karaule „Božaj“ i izgradnju centra.
T.K.

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Osnovni sud u Podgorici odbio je kao preuranjenu tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije, radi naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Đukanović je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 5.000 eura, a povredu prava bazira na tvrdnji da je nezakonita Odluka Agencije, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku u iznosu od 16.741,24 eura.&nbsp;
- Na taj način je, kako to navodi u tužbi, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori, iako je više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore, koje dužnosti je obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način se odnosio i prema tuženoj agenciji - navedeno je u saopštenju Osnvnog suda.
S obirom na to da je da se odluka ASK-a i njena zakonitost razmatraju pred Upravnim sudom Crne Gore, prvostepeni sud ocijenio je da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga odbio.&nbsp;
- U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je ocijenio i da je tužbeni zahtjevu dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK-a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan.
Đukanović ima pravo da ponovo podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ako smatra da za to postoje osnovi.

Tag: zamjena-licnih-karata