Velika Britanija, Kanada, Njemačka i niz drugih država u srijedu su osudile odluku Izraela da odobri izgradnju 19 novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, upozoravajući da takav potez krši međunarodno pravo i može dodatno podstaći nestabilnost. U zajedničkom apelu pozvale su izraelsku vladu da poništi ovu odluku, prenosi France 24.
Odluku izraelskog bezbjednosnog kabineta, pored Velike Britanije, Kanade i Njemačke, osudile su i Belgija, Danska, Francuska, Irska, Island, Italija, Japan, Malta, Holandija, Norveška i Španija.
- Pozivamo Izrael da poništi ovu odluku, kao i dalje širenje naselja- navodi se u zajedničkoj izjavi koju je objavila Velika Britanija.
U saopštenju se podsjeća da takve jednostrane mjere, kao dio šire politike intenziviranja naseljavanja na Zapadnoj obali, ne samo da krše međunarodno pravo, već i nose rizik dodatnog narušavanja regionalne stabilnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Više država osudilo izraelsku odluku da gradi nova naselja na Zapadnoj obali

Predsjednik SAD-a Donald Tramp upozorio je Izraelce da će izgubiti podršku Sjedinjenih Američkih Država ako pokušaju da nastave sa aneksijom Zapadne obale.
- To se neće dogoditi. Neće se dogoditi. Neće se dogoditi jer sam dao riječ arapskim zemljama. A to sada ne možete da uradite. Imali smo veliku arapsku podršku i Izrael bi izgubio svu podršku Sjedinjenih Država ako se to desi - rekao je Tramp za "Time", misleći na aneksiju.
Sve je počelo u utorak, kada su, uprkos protivljenju izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i njegove stranke Likud, poslanici Kneseta, koji ima 120 mjesta, glasali 25 prema 24 za usvajanje zakona u prvom od četiri čitanja potrebna za konačno usvajanje.
U saopštenju Kneseta navodi se da je zakon odobren u preliminarnom glasanju „kako bi se primijenio suverenitet Države Izrael na teritorije Judeje i Samarije (Zapadna obala)“.
Prijedlog zakona podnio je Avi Maoc, lider krajnje desničarske stranke Noam, koja ne pripada vladajućoj koaliciji, ali su ga podržali i članovi Netanjahuove koalicije, iz stranke Jevrejska moć ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben-Gvira i Religijskog cionizma ministra finansija Becalela Smotriča.
- Narod je progovorio. Došlo je vrijeme da se primijeni puni suverenitet nad svim teritorijama Judeje i Samarije, baštinom naših predaka, i da se promovišu mirovni sporazumi u zamjenu za mir sa našim susjedima, sa pozicije snage - poručio je Smotrič u objavi na mreži X.
Većina poslanika Likuda bila je uzdržana ili nije prisustvovala glasanju, ali je jedan član, Juli Edelštajn, prkosio Netanjahuu i dao odlučujući glas u korist zakona.

1250x600

1084x550

Tramp upozorio Izrael: Izgubićete podršku SAD ako nastavite sa aneksijom

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je da će Izrael izgubiti "podršku SAD" ako anektira Zapadnu obalu, u intervjuu za američki časopis Tajm (The Time) koji je danas emitovan.
Upitan o planovima aneksije u intervjuu, za koji list navodi da je vođen telefonom 15. oktobra, Tramp je odgovorio da se to neće desiti.
- Neće se desiti jer sam dao riječ arapskim zemljama kao dio pregovora o prekidu vatre u Pojasu Gaze - rekao je Tramp u danas emitovanom intervjuu.
Prema njegovim riječima, Izrael bi izgubio svu podršku SAD ako bi pripojio Zapadnu obalu.
Intervju je objavljen nakon što su potpredsednik SAD Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio, koji su večeras stigli u Izrael, izrazili negodovanje zbog odluke Kneseta (izraelskog parlamenta) da razmotri dva zakona usmjerena na proširenje izraelskog suvereniteta na Zapadnu obalu, palestinsku teritoriju koju Izrael okupira od 1967. godine.
Za Vašington, takav zakon potkopava napore da se učvrsti krhko primirje u Pojasu Gaze poslije dvije godine razornog rata, izazvanog napadom palestinskog Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
U intervjuu za Tajm, republikanski lider je takođe govorio kako je vršio pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da prihvati njegov mirovni plan.

Tramp će povući podršku ako Izrael anektira Zapadnu obalu

Izraelski desničar i ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir oštro se usprotivio stavu američke administracije kada je riječ o aneksiji Zapadne obale.
Između ostalog, Ben-Gvir je rekao kako se ne slaže s konstatacijom američkog predsjednika Donalda Trampa da Izrael ne može anektirati Zapadnu obalu.
- Izrael je suverena i nezavisna država. Članovi parlamenta glasaju po vlastitom nahođenju - rekao je Ben-Gvir.
Osim toga, izraelski ministar je rekao kako ima veliko poštovanje prema Trampu.
On se takođe osvrnuo na Trampove komentare za časopis Time, objavljene danas, da bi SAD mogao izvršiti pritisak na Izrael da oslobodi istaknutog palestinskog vođu Marvana Bargutija.
- Barguti je gnusni nacistički ubica odgovoran za krv mnogih civila, žena i djece. Neće biti pušten i neće voditi Gazu - zaključio je Ben-Gvir.

Izraelski desničar prkosi Trampu, o aneksiji Zapadne obale: Izrael je suverena država

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da neće dozvoliti premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu da anektira izraelski okupiranu Zapadnu obalu.
Govoreći uoči obraćanja izraelskog premijera Generalnoj skupštini UN-a u petak, američki predsjednik rekao je novinarima u Ovalnom kabinetu da "neće dozvoliti Izraelu da anektira Zapadnu obalu."
- To se neće desiti - rekao je Truamp.
Dodao je i da je razgovarao s Netanjahuom, ali da, bez obzira na to, neće dozvoliti aneksiju Zapadne obale.
- Dosta je. To mora stati - poručio je američki predsjednik.
Tramp, koji će se u ponedjeljak sastati s Netanjahuom, takođe je rekao da je dogovor o Gazi "prilično blizu."
Izrael se suočava s rastućim globalnim pritiskom da okonča rat u Gazi i okupaciju Zapadne obale, dok talas zapadnih država formalno priznaje nezavisnu palestinsku državu. Krajnja desnica u Izraelu vidi aneksiju kao način da spriječi tu mogućnost.
Trampova izjava dolazi nakon što je njegova administracija u utorak arapskim liderima predložila mirovni plan u 21 tački za okončanje rata u Gazi, što je dovelo do razmjene ideja među liderima o tome kako se može postići konačan prijedlog koji bi potencijalno mogao dovesti do kraja sukoba, prema riječima visokog zvaničnika administracije i regionalnih izvora upoznatih s pitanjem.
Plan koji su SAD predložile uključivao je niz tačaka koje je administracija već javno iznijela, uključujući oslobađanje svih talaca i trajni prekid vatre, prema riječima posebnog izvora upoznatog s materijom.
Takođe je predstavljen okvir za način na koji se Gazom može upravljati bez Hamasa i prijedlog za postepeno povlačenje Izraela iz Pojasa Gaze.

Tramp poručio da neće dopustiti Izraelu da anektira Zapadnu obalu: Dosta je bilo

Evropska komisija (EK) mogla bi nametnuti nove mjere Izraelu ako odgovori na međunarodno priznanje Palestine aneksijom Zapadne obale, izvijestio je u ponedjeljak "Washington Post", pozivajući se na visokog evropskog zvaničnika.
Zapadna obala, koju Izrael okupira od 1967, djelimično je pod nadzorom Palestinske uprave, ali ostaje pod izraelskom sigurnosnom kontrolom, s više od 140 naselja koja se smatraju ilegalnima prema međunarodnom pravu.
Opcije koje se razmatraju uključuju ograničenja izvoza naselja, rekao je zvaničnik za list.&nbsp;
- Ako Izrael bude oštar, bićemo oštri; ako odgovori blago, bićemo i mi blagi - naveo je on.
Upozorenje je uslijedilo nakon izjave izraelskog premijera Benjamina Netanjahua 21. septembra da "palestinska država neće biti uspostavljena", dok se sve više zemalja priprema za priznanje na samitu u Njujorku koji su organizovale Francuska i Saudijska Arabija uz Opštu skupštinu UN-a.
Unutar Izraela, ministri krajnje desnice pozvali su Benjamina Netanjahua da nastavi s aneksijom.&nbsp;
Ministar finansija Bezalel Smotrič nazvao je to "jedinim odgovorom na anti-izraelski korak", zahtijevajući da se proglasi suverenitet nad teritorijom, prenosi "Shafaq".

EU upozorava Izrael: Aneksija Zapadne obale donijeće sankcije

Veliki plan naseljavanja okupiranje Zapadne obale koji je Izrael juče odobrio je "neprihvatljiv" i predstavlja "kršenje međunarodnog prava", osudila je danas u zajedničkom saopštenju 21 zemlja, među kojima su Velika Britanija i Francuska.
- Osuđujemo tu odluku i tražimo najčvršće da se odmah poništi - dodali su ministri spoljnih poslova tih zemalja.
Ključni plan izgradnje 3.400 stanova na Zapadnoj obali, teritoriji koju je Izrael okupirao od 1967. godine, predviđa da se ta palestinska teritorija presiječe na dva dijela, što onemogućava bilo kakav teritorijalni integritet neke moguće palestinske države.
- Mjere koju je preduzela izraelska vlada dovode u pitanje našu zajedničku želju da osiguramo bezbjednost i prosperitet na Bliskom istoku - ukazali su šefovi diplomatija 21 zemlje među kojima su takođe i Kanada, Španija i Italija.
Šefica diplomatije EU Kaja Kalas takođe je potpisnica teksta.
U tekstu se poziva izraelska vlada da prestane sa izgradnjom naselja i da ukine finansijske restrikcije nametnute Palestinskoj upravi.
Forin ofis danas je pozvao ambasadorku Izraela Cipi Hotoveli.
Plan su juče osudile i UN.

Britanija i Francuska među zemljama koje osuđuju izraelski plan naseljavanja okupirane Zapadne obale

Izraelski vojnici i policajci danas su spriječili novinare agenciije Frans pres i drugih međunarodnih medija da uđu u selo palestinskog reditelja dobitnika Oskara Bazela Adre koji ih je tu pozvao.
Njegov dokumentarni film „No Other Land“, koji je režirao zajedno sa Izraelcem Juvalom Abrahamom, priča o prisilnom raseljenju Palestinaca iz Masafer Jate, regiona u okupiranoj Zapadnoj obali, koju je Izrael proglasio ograničenom vojnom zonom tokom 1980-ih.
Taj dokumentarac pokazje buldožere kako uništavaju kuće i zidove jedne škole, kao i provokacije i napade izraelskih naseljenika koji žive u okolini.
Reditelji Adra i Abraham u ponedjeljak su pozvali novinare da dođu u Masafer Jatu, poslije više epizoda nasilja posljednjih nedjelja, posebno upada naseljenika u ta sela, rekla su ta dva reditelja.
- Uništavanja koja sprovode izraelski vojnici i vlasti nad našim kućama, našim školama i našom imovinom se umnožavaju na ludački način - rekao je Adra za Frans pres na izlasku iz sela.
Kada su novinari stigli do vrata Tuvanija, Adrinog sela, izraelski policajci i vojnici im nisu dozvolili da uđu, tvrdeći da postavljaju 24-oročasovni kontrolni punkt.
Oni su takođe spriječili delegaciju Palestinske uprave, koja je stigla malo prije novinara, da uđe u selo.
Jedan izraelski vojnik koji nije želio da mu se navede ime rekao je za Frans pres da su snage reda raspoređene da održavaju javni red.
- Bilo je jakih sukoba između naseljenika, Jevreja, Arapa i novinara i da bi sprečili te nasilne sukobe odlučili smo da ne dozvolimo ulaz danas - rekao je on.
Abraham je rekao da policajci i vojnici koji su danas tu da spriječe ulazak međunarodnih medija ne samo da nisu došli da spriječe nasilje naseljenika već da često sami učestvuju u njemu.
Od početka rata u Gazi pokrenutog napadom islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine nasilje je eksplodiralo u Zapadnoj obali, palestinskoj teritoriji pod okupaciojom Izraela od 1967. godine.
Izrael je prošle nedjelje objavio da će formirati 22 nova naselja, podstičući žestoke osude iz inostranstva.
Abraham je izrazio žaljenje zbog nedostatka djelovanja međunarodne zajednice, čak i poslije uspjeha njegovog filma koji je početkom marta dobio Oskar za 2025. godinu za najbolji dokumetarac.
- Uvijek smo se nadali da ako ljudi vide šta se dešava da će izvršiti pritisak na njihove vlade - rekao je on i dodao da sada svijet zna i da nije preduzeto ništa.

Izrael spriječio novinare da uđu u selo reditelja Oskarovca na Zapadnoj obali

Izraelska vlada odobrila je izgradnju 22 nova jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, objavio je ministar finansija Bezalel Smotrič. 
 
On je na mreži X napisao da će nova naselja biti smještena u sjevernom dijelu Zapadne obale, bez navođenja tačnih lokacija. 
 
Izraelski mediji su prenijeli da je Ministarstvo odbrane saopštilo kako će među novim jevrejskim naseljima biti legalizovane postojeće "ispostave", a gradiće se i nova naselja. 
 
Oko 700 hiljada izraelskih doseljenika živi među 2,7 miliona Palestinaca na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu, teritorijama koje je Izrael zauzeo od Jordana u ratu 1967. godine. 
 
Izrael je kasnije anektirao Istočni Jerusalim, što većina država ne priznaje, ali nije formalno proširio suverenitet na Zapadnu obalu. 
 
Palestinci širenje naselja vide kao prepreku svojim težnjama za uspostavljenje nezavisne palestinske države u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, uključujući okupirani Istočni Jerusalim, piše N1. 
 
Raste broj evropskih zemalja koje zahtijevaju da Izrael okonča rat u Gazi, dok su Velika Britanija, Francuska i Kanada ovog mjeseca upozorile Izrael da bi mogle uvesti ciljanje sankcije ukoliko nastavi s proširenjem naselja na Zapadnoj obali. 
 
Većina međunarodne zajednice smatra jevrejska naselja nelegalnim. 
 
Izraelska vlada smatra naselja legalnim prema svojim zakonima, dok su neke takozvane "ispostave" nelegalne, ali se često tolerišu i kasnije legalizuju.

Izrael odobrio izgradnju 22 nova naselja na Zapadnoj obali

Palestinsko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskoj operaciji u Dženinu na okupiranoj Zapadnoj obali ubijeno najmanje šest osoba, a ranjeno njih 35.&nbsp;
Izrael je danas najavio "značajnu i široku vojnu operaciju protiv palestinskih militanata" u tom gradu.
U Dženinu su posljednjih godina česte izraelske racije i sukobi izraelske vojske i navodno militanata, čak i prije rata u Gazi koji je počeo 7. oktobra 2023.
Najnovija operacija izraelske vojske uslijedila je samo nekoliko dana nakon krhkog primirja sa Hamasom u Gazi koje bi trebalo da traje šest nedjelja u okviru kog će biti oslobođena 33 taoca u zamjenu za stotine Palestinaca koje su u izraelskim zatovrima.
Izrael je zauzeo Zapadnu obalu, Gazu i istočni Jerusalim u bliskoistočnom ratu 1967. Palestinci se bore za nezavisnu državu koja bi obuhvatala sve tri teritorije.

Palestinsko ministarstvo: Izraelska vojska ubila šest osoba na Zapadnoj obali

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: zapadna-obala