Postoje velika očekivanja od narednog, istorijskog Samita EU–Zapadni Balkan, koji će biti održan u Crnoj Gori u junu 2026. godine - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Briselu gdje boravi na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte i učestvuje na Samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana zajedno sa evropskim liderima.
On je saopštio da je upravo završio izvanredan sastanak sa Koštom.
- U Briselu postoje velika očekivanja od samita koji će naredne godine biti održan u Crnoj Gori. To mora biti samit rezultata kada je Crna Gora u pitanju - kazao je Milatović.
Istakao je da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja snažna poruka da Evropska unija želi uspjeh Crne Gore, te naglasio da je u narednom periodu potrebno još više nacionalnog jedinstva, fokusa, rada i odgovornosti svih institucija.
- Da bismo ušli u EU, svakoga dana moramo da se ponašamo i radimo na evropski način. Zatvaranje poglavlja je važno, ali je presudno da benefite od reformi osjete naši građani - poručio je Milatović.
U tom kontekstu, predsjednik je ukazao da evropske integracije moraju značiti konkretna poboljšanja u svakodnevnom životu građana: od snažnije podrške poljoprivrednicima, do čistijeg vazduha, dostupnijeg i efikasnijeg zdravstva, kao i zaštite životnog standarda u uslovima rasta cijena.
- Ključni su benefiti od reformi kada su u pitanju građani Crne Gore. To uvijek moramo imati na umu - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa Koštom: EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori idućeg juna mora biti samit rezultata

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici odbijena je kao preuranjena tužba bišveg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji je podnio protiv Agencije za sprječavanje korupcije, radi naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva. 
Đukanović je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 5.000 eura, a povredu svog prava bazira na tvrdnji da je nezakonita Odluka Agencije, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku u iznosu od 16.741,24 eura. 
- Na taj način je, kako to navodi u tužbi, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori, iako je više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore, koje dužnosti je obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način se odnosio i prema tuženoj agenciji - navedeno je u saopštenju Osnvnog suda.
Kako je protiv odluke ASK-a, kojom je utvrđeno da je postupio suprotno Zakonu o sprječavanju korupcije, zbog nepodnošenja izvještaja o uvećanju imovine u 2019-oj godini, podnio tužbu, to je navedena odluka i pitanje njene zakonitosti, predmet razmatranja pred Upravnim sudom Crne Gore, iz kojeg razloga je prvostepeni sud našao da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga odbio. 
U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku povodom ocjene zakonitosti predmetne odluke ASK- a, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno.
Takođe, sud nalazi i da je tužbeni zahtjev i u dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK - a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan.
- Ukazano je tužiocu Đukanoviću da isti ima pravo ponovo da podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ako smatra da za to postoje osnovi, budući da se ovakvom odlukom ne smatra predmetna pravna stvar pravosnažno presuđenom - navedeno je u saopštenju suda.

Prvostepena presuda: Tužba Đukanovića protv ASK odbijena kao preuranjena

Disciplinska komisija Svjetske fudbalske asocijacije (FIFA) kaznila je Fudbalski savez Crne Gore sa ukupno 26.500 švajcarskih franaka zbog zbog neprimjerenog ponašanja navijača, odnosno korišćenja pirotehničkih sredstava i ubacivanja predmeta na teren tokom utakmice sa Hrvatskom.
Kako je saopšteno iz te asocijacije, za neprimjereno ponašanje i korišćenje pirotehnike platiće 25.000 švajcarskih franaka, a moraće da uplate još 1.500 švajcarskih franaka zbog ubacivanja predmeta na teren tokom tog kvalifikacionog meča.
FSCG je kažnjen, kako su naveli, i novčanom kaznom u iznosu od 20.000 švajcarskih franaka (21.466 eura) zbog diskriminatornog ponašanja navijača - ali je ta kazna uslovna.
- FIFA je tu kaznu označila kao uslovnu, budući da neće biti aktivirana ukoliko u narednih šest mjeseci FSCG bude dio projekta čiji je cilj borba protiv diskriminacije - saopšteno je iz te asocijacije.

FIFA kaznila FSCG: Platiće 26.500 švajcarskih franaka zbog neprimjerenog ponašanja navijača i korišćenja pirotehnike na utakmici sa Hrvatskom

Podgoričanin O.B. (20) uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo razbojnička krađa u naselju Konik.
O.B. se sumnjiči da je, 10. januara, u ranim jutarnjim sati, došao do jedne kuće i sa zida odvalio spoljašnju jedinicu klima-uređaja, koju je pokušao da ukrade. 
- Kada je primijećen od strane oštećenog, koji je pokušao da ga zaustavi, O.B. mu je zadao više udaraca podesnim sredstvom u predjelu tijela, nakon čega je odbacio klima-uređaj i pobjegao - saopšteno je iz Uprave policije.
On je ubrzo identifikovan, lociran, a potom i uhapšen zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo.
O.B. je danas priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.

Uhapšen Podgoričanin: Pokušao da ukrade klimu sa kuće, pa napao vlasnika

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Tag: zapadni-balkan-eu-samit

Milatović sa Koštom: EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori idućeg juna mora biti samit rezultata

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Prvostepena presuda: Tužba Đukanovića protv ASK odbijena kao preuranjena

FIFA kaznila FSCG: Platiće 26.500 švajcarskih franaka zbog neprimjerenog ponašanja navijača i korišćenja pirotehnike na utakmici sa Hrvatskom

Uhapšen Podgoričanin: Pokušao da ukrade klimu sa kuće, pa napao vlasnika

PRATITE TVe UŽIVO