Artur Cimerman (29) iz Beograda, koji se sumnjiči za ubistvo Petra Lipovine i Žarka Pejakovića na kružnom toku u Podgorici 26. novembra prošle godine, uhapšen je u Parizu po potjernici podgoričkog Interpola.
Lipovina i Pejaković ubijeni su oko 15.20 sati, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više od 30 metaka na njihovo vozilo.
- A.C. za kojim je Crna Gora raspisala crvenu interpolovu potjernicu se potražuje radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je kao direktni izvršilac zajedno V.L.(25) počinio krivično djelo teško ubistvo 6. novembra 2024. godine u Podgorici, na štetu Ž.P. (25) i P.L. (41), kao i zbog krivičnih djela kriminalno udruživanje i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - naglasili su u Upravi policije uz napomenu da je on blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi.
Kažu i da su u razmjeni direktnih operativnih i obavještajnih podataka u vezi njegove lokacije, službenici NCB Interpola Podgorica u realnom vemenu u saradnji sa policijom Francuske utvrdili lažni identitet koji je koristio u skrivanju.
- Gdje su uslijedile dalje aktivnosti više organizacionih jedinica francuske policije na mikro lociranju i hapšenju - dodali su u policiji.
Cimerman, koji se ranije zvao N.C, je više puta mijenjao ime na teritoriji Srbije čiji je državljanin.
- U zajednički sprovedenoj operaciji lišen je slobode, osim ovog lica i određeni broj državljana Zapadnog Balkana kod kojih su pronađena falsifikovana dokumenta jedne evropske zemlje a ova lica će biti predmet daljeg rada Europola i drugih partnerskih službi - dodali su u policiji.
Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Francuske u cilju izručenja ovog lica imajući u vidu da se protiv njega pred Višim sudom u Podgorici vodi krivični postupak.
- Uprava policije sa bezbjednosnog, operativnog i obavještajnog aspekta pokazuje da je respektabilan i pouzdan partner u regionu i članicama Interpola i Europola, te da je Uprava policije u potpunosti vratila povjerenje u bezbjednosni aparat koje je bilo izgubljeno na nacionalnom i međunarodnom okviru dekonspiracijom i infiltracijom organizovanih kriminalnih grupa u strukture organa za sprovođenje zakona - zaključili su u policiji.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Parizu uhapšen osumnjičeni za ubistvo Žarka Pejakovića i Petra Lipovine

Nikoleta Uskoković koja se, prema navodima Tužilaštva, tereti da je bila dio kriminalne grupe koja je učestvovala u ubistvu Petra Lipovine i Žarka Pejakovića 6. novembra 2024. godine ostaje u pritvoru, jer je Apelacioni sud odbio žalbu njenog branioca.
Osim Uskoković zbog ubistva Lipovine i Pejakovića uhapšeni su Savo Kaluđerović, Miljan Marijanović, Aleksandar Dacić i danski državljanin nastanjen u Andrijevici Tomi Ra Frost koji se ranije zvao Tomica Rajović. Policija traga za Nikšićaninom Vukom Lalatovićem i Beograđaninom Arturom Stojanovićem Cimermanom i njih su istražitelji označili kao direktne izvršioce ubistva Lipovine i Pejakavića. Potjernica je raspisana i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.
U odluci Apelacionog suda navodi se da je Uskoković stavljeno na teret teško ubistvo putem pomaganja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija putem pomaganja i kriminalno udruživanje.
Njen branilac u žalbi je tražio da se preinači odluka Višeg suda i da se Uskoković pusti da se brani sa slobode, uz eventualno izricanje jedne ili više mjera nadzor.
- Ocjenom dokaza iz spisa predmeta prvostepenog suda do nivoa postojanja osnovane sumnje i ovaj sud je kao i prvostepeni utvrdio je da je okrivljena N. U. osnovano sumnjiva da je učinila krivična djela koja joj se stavljaju na teret optužnicom - navodi se u obrazloženju Apelacionog suda.
Uskoković je, kako piše u odluci Apelacionog suda, osnovano sumnjiva da je u drugoj polovvini 2024. godine u Podgorici postala „ pripadnica udruženja koje ima za cilj vršenje krivičnih djela - protiv života i tijela - teško ubistvo za koje se može izreći kazna od dvadeset godina ili kazna dugotrajnog zatvor“.
Osnovana sumnja, prema stavu Apelacionog suda da su okrivljeni počinili krivična djela stavljena im na teret proizilazi iz odbrane dvojice optuženih, komunikacija između optuženih koje su nađene pretresom telefona, vještačenju tragova sa lica mjesta, zatim DNK vještačenjima.
Vijeće Apecionog suda smatra da je nižestepen sud pravilno zaključio kada je produžio pritvor Uskoković zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva u slučaju da se nađe na slobodi.
Lipovina i Pejaković ubijeni su dok su se nalazili u vozilu, na raskrsnici magistralnih puteva Podgorica-Cetinje-Nikšić. Na njih su ubice ispalile 38 hitaca.

Marija Žižić

Uskoković ostaje u pritvoru da ne bi pobjegla

Ročište za kontrolu optužnice protiv više osoba osumnjičenih za teško ubistvo Petra Lipovine i Žarka Pejakovića odgođeno je danas pred Višim sudom u Podgorici. Razlog odlaganja bio je izostanak advokata Vasa Bečanovića, branioca optuženog Save Kaluđerovića, kao i zahtjev odbrane za dodatno vrijeme radi uvida u spise predmeta.
Novo ročište zakazano je za 22. jul, saopštio je predsjednik vijeća, sudija Zoran Radović.
Petar Lipovina i Žarko Pejaković ubijeni su 6. novembra 2024. godine oko 15:20 sati u Podgorici, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više od 30 metaka na njihovo vozilo.
Za direktne izvršioce ovog zločina policija i tužilaštvo sumnjiče Vuka Lalatovića (25) iz Nikšića i Artura Cimermana (28) iz Beograda, ranije poznatog kao Nikola, za kojima se još traga. Potjernica je raspisana i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.
U okviru istrage, uhapšeni su Sava Kaluđerović (21), Aleksandar Dacić (23), Miljan Marijanović (23), Nikoleta Uskoković (20) i danski državljanin Tomi Ra Frost (41), nastanjen u Andrijevici.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, u koju je ETV imao uvid, Više državno tužilaštvo sumnja da su Dacić, Marijanović i Uskoković stvorili uslove i uklonili prepreke za izvršenje teškog ubistva.
U dokumentu se navodi da je neidentifikovani pripadnik kriminalne grupe 6. novembra vozilom „Mercedes“ dovezao izvršioce do lokala „Amfora“ u Ulici 8. marta, gdje su prešli u „Renault Scenic“. Odatle su se odvezli na Bulevar 21. maj, gdje su sačekali žrtve i iz automatskog oružja ispalili najmanje 38 projektila u njihov „BMW“, usmrtivši ih na licu mjesta.

Ivona Đokić

Kontrola optužnice za ubistvo Lipovine i Pejakovića odgođena za 22. jul

Više državno tužilaštvo (VDT) u Podgorici podiglo je optužnicu protiv osam osoba zbog ubistva Petra Lipovine (41) i Žarka Pejakovića (25), saopšteno je iz tog tužilaštva.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u pucnjavi koja se 6. novembra prošle godine dogodila u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću.
Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Vuka Lalatovića, Artura Cimermana i Lazara Lazića zbog krivičnog djela teško ubistvo i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, protiv Sava Kaluđerovića, A.D, Miljana Marijanovića, Nikolete Uskoović i Tomija Ra Frosta zbog krivičnog djela teško ubistvo pomaganjem i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija pomaganjem.
- Svim ostalim okrivljenim stavljeno na teret i krivično djelo kriminalno udruživanje - navedeno je u saopšenju Tužilaštva.
Lipovina i Pejaković, koje je policija označavala kao bezbjednosno interesantne osobe bliske “kavačkom klanu”, ubijeni su dok su se nalazili u vozilu, na raskrsnici magistralnih puteva Podgorica-Cetinje-Nikšić.
Nakon pucnjave, najmanje dvoje napadača su, prema sumnjama policije, ušli u automobil, odvezli se do Mareze, gdje su zapalili to vozilo.
Na njih je, saopšteno je tada, ispaljeno najmanje 30 projektila.
Obojica ubijenih Cetinjana, koji su odranije poznati policiji, bili su u spuškom pritvoru, odakle su izašli jer u roku od tri godine nijesu donijete prvostepene presude u postupcima koji su se vodili protiv njih.
Nekoliko dana nakon dvostrukog ubistva procesuirano je više osoba koje se terete da su pomagale ubicama. Kao direktne počinioce policija sumnjiči Vuka Lalatovića (25) iz Nikšića i Artura Cimermana (28) iz Beograda, za kojima policija traga.
Zbog ubistva Cetinjana uhapšeni su Sava Kaluđerović (21), Aleksandar Dacić (23), Miljan Marijanović (23), Nikoleta Uskoković (20) i danski državljanin, nastanjen u Andrijevici, Tomi Ra Frost (41). Osim za Lalatovićem i Cimermanom, koji se ranije zvao Nikola, policija traga i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.

Portal ETV

Osam optuženih za ubistvo Lipovine i Pejakovića

Za dva dvostruka ubistva počinjena na Cetinju i u Podgorici u obračunu kriminalnih klanova, policija sumnjiči osobe koje su puštene iz pritvora jer im sud nije u propisanom roku izrekao prvostepenu presudu za ranija krivična djela. Prema Zakonu o krivičnom postupku, optuženima se pritvor ukida ukoliko sud ne donese prvostepenu presudu u roku od tri godine od podizanja optužnice, piše Radio Slobodna Evropa. Policija tvrdi da je 70 članova kriminalnih grupa izašlo iz pritvora zbog neizricanja prvostepene presude, od čega polovina u prethodnoj godini. Iako sudovi prilikom donošenja odluke o izlasku iz pritvora optuženih nalažu nadzor nad njima, dio okrivljenih u kratkom periodu počini novo ubistvo. Najnovija ubistva izazvala su optuživanja na relaciji sudstvo-policija o tome ko je odgovoran što su višestruki povratnici umjesto u zatvoru, u situaciji da ponavljaju krivična djela. Da li sud koji ne donosi presudu u zakonskom roku ili policija koja bi trebalo da nadzire one koji van pritvora čekaju prvostepenu presudu? Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava (HRA) kaže za Radio Slobodna Evropa da je odgovornost podijeljena. - Zato nam je potrebna koordinisana akcija sve tri grane vlasti, a ne populističko prebacivanje odgovornosti kome svjedočimo - ističe ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128171112_4ea168203e17ed553d45efe88693cae9f4b45b2fc7e377a9ab0e61607738c94a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241128171112_4ea168203e17ed553d45efe88693cae9f4b45b2fc7e377a9ab0e61607738c94a" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Bojana Malović"> </figure>  Malović kaže da nakon puštanja optuženih iz pritvora sudovi najčešće određuju mjere poput zabrane napuštanja stana i mjesta boravišta: - Sprovođenje nadzire policija. Ipak, elektronski nadzor, ključan za efikasnu kontrolu sprovođenja ovih mjera i dalje ne funkcioniše. A to je apsolutna odgovornost Vlade. Takođe, policija nema ovlašćenje da odmah uhapsi osobu koja prekrši mjeru nadzora - rekla je Malović. Naglašava da se to može promijeniti izmjenama zakona, tako što bi se među razlozima za određivanje pritvora navelo i kršenje mjera nadzora od stane optuženog. <h2>Iz pritvora opet u kriminalne klanove</h2> Nakon dvostrukog ubistva i trostrukog ranjavanja postavljenom eksplozivnom napravom na Cetinju 20. juna ove godine, policija je navela da je izvršilac N.D. bio pritvoren zbog optužbi za ubistvo. - 11. novembra prošle godine je izašao iz pritvora jer nije donesena prvostepena presuda - rekao je pomoćnik direktora policije Lazar Šćepanović. Navodni je pripadnik kavačkog kriminalnog klana. Slično je bilo nakon drugog dvostrukog ubistva u Podgorici 6. novembra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128171112_06241ef47d7bf5d834d1499cb82220033a83ebad5d8433b9049c799d6a6a2d6c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241128171112_06241ef47d7bf5d834d1499cb82220033a83ebad5d8433b9049c799d6a6a2d6c" data-rendition-name="original" width="906" height="606" loading="lazy" alt="Crvena potjernica Interpola za Vukom Lalatovićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo"> <figcaption>Crvena potjernica Interpola za Vukom Lalatovićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo(Photo: Interpol)</figcaption> </figure>  Šćepanović je naveo da je direktni izvršilac Vuk Lalatović, koji je krajem maja ove godine pušten iz pritvora nakon tri godine zbog nedonošenja prvostepene presude. - Ovo lice je 2019. izvršilo teško ubistvo u Nikšiću. Za ovo krivično djelo su bili obezbjeđeni svi materijalni dokazi. I nakon tri godine je pušten iz pritvora i odmah prekršio određene mjere nadzora - rekao je Šćepanović. I ubijeni u tom slučaju, Žarko Pejaković, optužen za više krivičnih djela, izašao je iz pritvora 25. oktobra ove godine zbog nedonošenja prvostepene presude u roku od tri godine. Lalatović je navodno pripadnik škaljarskog, a Pejaković navodno kavačkog kriminalnog klana. Ova dva kriminalna klana u bespoštednom su sukobu od 2014. oko prevlasti u švercu narkotika. <h2>Ministar policije optužuje sudove</h2> Prema crnogorskom sudstvu najoštriji je bio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, koji je saopštio da je od 2018. do sada 70 članova kriminalnih grupa izašlo iz pritvora zbog neizricanja prvostepene presude. Polovina od toga je napustilo pritvor u posljednjih godinu dana tvrdi Šaranović. Kako je rekao, posljednjih pet obračuna kriminalnih grupa dogodila su se odmah po puštanju na slobodu onih koji su ili stradali ili su bili izvršioci ubistava. - Svi iz istog razloga – neefikasnih sudskih procesa, odnosno zbog neizricanja presuda - ocijenio je ministar policije. On je rekao da je puštanje na slobodu opasnih lica, skoro svakodnevna pojava: - Džaba se borimo protiv kriminala, kada određene sudije nisu sposobne da donesu presudu za tri godine - naveo je Šaranović. <h2>Sudstvo: Policija treba da nadzire puštene</h2> Za Sudski savjet neprihvatljiva je ministrova izjava da su za obračun kriminalnih grupa isključivo krive sudije koje nijesu donijele presude u roku od tri godine. - Šest sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda radi na 160 predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Efikasnost sudova nije zadovoljavajuća iz objektivnih razloga poput nedostataka sudija, nedovoljnog broja sudnica… - saopštio je Sudski savjet. I Bojana Malović iz HRA ukazuje da na efikasnost Specijalnog odjeljenja utiče ozbiljna preopterećenost predmetima, loši tehnički i prostorni uslovi za rad ali i procesne zloupotrebe kojima advokati odbrane nerijetko pribjegavaju: - Sve to utiče na njihovu efikasnost. Zbog toga se prvostepena suđenja često ne završavaju u roku od tri godine, što rezultira time da optuženi izlaze iz pritvora - rekla je ona. Sudski savjet je odbacio i tezu da je istek pritvora razlog zbog kojeg dolazi do kriminalnih obračuna: - Kad optuženi izađe iz pritvora određuju mu se mjere nadzora, zabrana napuštanja mjesta boravišta, što je bio slučaj sa stradalim u Podgorici, o izvršenju tih mjera stara se Uprava policije - navedeno je u reagovanju. I iz Ministarstva pravde je za RSE potvrđeno da mjere nadzora izvršava policija. - Ministarstvo pravde nije nadležno za izvršenje mjera nadzora, a rješenja nadležnih sudova se ne dostavljaju Ministarstvu - odgovorili su iz ovog resora. Na pitanje ko je nadležan za elektronski nadzor, rečeno je da Ministarstvo ima tu nadležnost ali samo u slučajevima pravosnažnih presuda, koje predviđaju da se kazna zatvora "izvršava u prostorijama stanovanja osuđenog". <h2>Produženje pritvora rješenje za dio vladajuće većine</h2> Vladajući Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića je sa ciljem prevazilaženja problema sa izlaskom iz pritvora optuženih predložio da umjesto tri godine od podizanja optužnice okrivljeni može biti zadržan u pritvoru do pet godina. - Krivična djela kao što su organizovani kriminal, terorizam, ratni zločini su složena i iziskuju mnoge izvršioce, svjedoke, a nerijetko imaju i međunarodni karakter - naveo je Vasilije Čarapić iz PES-a nakon dvostrukog ubistva na Cetinju. Međutim, pravni stručnjaci su upozorili da bi produženje maksimalnog pritvora bilo u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i praksom Suda za ljudska prava.

Čekajući presude organizuju ubistva u Crnoj Gori, jer nema ko da ih nadzire

Aleksandar Dacić, Milljan Marijanović i Nikoleta Uskoković, prema navodima iz istrage, terete se da su tokom 2024. godine postali članovi kriminalnog udruženja, koje je formirala za sada nepoznata osoba radi ubistva dvojice Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića.
Daciću, Marijanoviću i Uskoković danas je određen pritvor do 30 dana dok je prvom uhapšenom u ovoj istrazi Savu Kaluđeroviću pritvor određen tri dana ranije. Istražitelji nijesu identifikovali organizatora surove likvidacije, niti sve članove grupe.
Dacić, Marjanović i Uskoković bili su, kako se osnovano sumnja, zaduženi za iznajmljivanje stana u kojem su boravili egzekutori Lipovine i Pejakovića. Njihov zadatak, prema naredbi za sprovođenje istrage, u koju je Portal ETV imao uvid bio je i da skrivaju oružje kojim su ubijene žrtve. U dvojicu Cetinjana ispaljeno je najmanje 38 projektila.
Dacić je Marijanoviću i Uskoković dao svoje vozilo „polo“ kojim su se, u oktobru 2024. odvezli do zgrade na Zabjelu gdje su iznajmili stan. Po prethodnom dogovoru sa Dacićem, agentu nekretnina Marijanović i Uskoković su kazali da su u emotivnoj vezi i da planiraju da žive u tom stanu.
- Prema dogovoru stan je ustupljen neidentifikovanim članovima kriminalnog udruženja radi boravka i skrivanja, kao i skrivanja oružja - automatskih pušaka - piše u naredbi za sprovođenje istrage.
Dacić je, kako se sumnja, donosio hranu ispred zgrade u kojoj je iznjamljen stan i predavao je Uskoković.
Osumnjičeni su, prema stavu Tužilaštva, još neidentifikovanim egzekutorima omogućili da ostanu neprimijećeni i nesmetano se pripreme za izvršenje teškog ubistva.
Dacić je 6.novembra, kako se osnovano sumnja, dvojicu egzekutora iz tog stana prevezao „mercedesom“ na Zabjelo gdje su te dvije osobe prešle u vozilo „ reno senik“ i odvezle se do Bulevara 21 maj u Podgorici. U tom automobilu su sačekali da Lipovina i Pejaković vozilom „bmw“ stignu do kružnog toka ka Nikšiću. Tada su ubice izašle iz renoa i ispalile 38 hitaca u vozilo Pejakovića i Lipovine koji su podlegli povredama na licu mjesta. Ubice su se nakon toga odvezli na Marezu gdje su zapalili vozilo.
- Tu ih je po prethodnom dogovoru sačekao okrivljeni Dacić sa svojim vozilom „polo“ i nakon toga ih odvezao i smjestio na nepoznato mjesto i omogućio im da ostanu neotkriveni - navodi se u dokumentima iz istrage.
Dacić, Uskoković i Marijanović su se pred višom državnom tužiteljkom Anom Kalezić branili ćutanjem. Njima je sudija za istrage odredio pritvor do 30 dana i oni su danas poslati u Istražni zatvor.
U naredbi za sprovođenje istrage piše da postoji osnovana sumnja da su Dacić, Uskoković i Marijanović počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret – kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja. Njima je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti da bi mogli ponoviti djelo.
Iz dokumenata iz istrage naveden je i podatak da se protiv Dacića vodi pet krivičnih postupaka - jedan pred Osnovnim sudom i četiri u Višem sudu u Podgorici. U Osnovnom sudu u Podgorici se protiv Dacića vodi postupak zbog izazivanja opšte opasnosti, a pred Višim sudom u Podgorici za stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja i razbojništvo.&nbsp;
Marijanović je naveo da je osuđivan zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja uslovnom osudom i da se protiv njega ne vodi drugi postupak.
Svi uhapšeni u istrazi ubistva Lipovine i Pejakovića su, prema evidenciji policije, bliski škaljarskom klanu. Dvojica Cetinjana ubijena 6. novembra u Podgorici su, prema procjenama bezbjednosnih službi, bili bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Dacić se sumnjiči da je ubice odvezao na sigurno nakon što su zapalili vozilo na Marezi

Baranka Nikoleta Uskoković (20) danas se na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu, pred tužiteljkom Anom Kalezić, branila ćutanjem i njoj je određeno zadržavanje do 72 sata zbog osnovane sumnje da je bila dio kriminalne grupe koja je odgovorna za ubistvo dvojice Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića 6. novembra u Podgorici.
Njoj je zadržavanje određeno zbog opasnosti od - bjekstva, uticaja na saučesnike i ponavljanja krivičnog djela.
Uskoković je sinoć uhapšena u istrazi dvostrukog ubistva i na teret joj se stavljaju krivična djela – kriminalno udruživanje, teško ubistvo u saizvršilaštvu i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Dan ranije lisice su stavljenje Miljanu Marjanoviću i Aleksandru Daciću a u neđelju veče i Savu Kaluđeroviću. Prema operativnim podacima policije, uhapšeni su bliski škaljarskom kriminalnom klanu.
Branilac Uskoković, advokat Nikola Strugar kazao je za Televiziju E da će ona danas biti privedana na saslušanje kod sudije za istrage Gorana Šćepanovića koji će se izjasniti o pritvoru.
- Po mom mišljenju nema dovoljno osnovane sumnje za krivična djela koja joj se stavljaju na teret i da ona nema veze sa predmetnim događajem – kazao je advokat Strugar.
On je novinarima saopštio i da joj je pritvor određen po tri osnova. Strugar je kazao da će Uskoković pred sudijom za istrage iznijeti izvjesne detalje vezane za pritvorske osnove.
U dokumentima iz istrage u koje je Portal ETV imao uvid, Uskoković je sa Marjanovićem, a po prethodnom dogovoru i planu razrađenom sa ostalim članovima kriminalnog udruženja iznajmila stan od agenta za nekretnine kazavši im da to čine zbog sopstvenih potreba. Nakon što su Uskoković i Marjanović zakupili stan, prema sumnjama Tužilaštva, a kako se navodi u domentima iz istrage, stavili su ga na „raspolaganje za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja, koji su 6. novembra ubili Pejakovića i Lipovinu“.
Uskoković je, prama navodima Tužilaštva, postala član kriminalnog udruženja koje je sastavljeno od, za sada, više neidentifikovanih osoba koje su učestvovale u ubistvu Lipovine i Pejakovića.
- Ona je imala jasnu ulogu da drugim članovima udruženja koji su 6. novembra ubili Lipovinu i Pejakovića obezbjeđuje smještaj i da ih snabdijeva neophodnim potrepštinama kako bi do izvršenja ovog krivičnog djela, a i nakon njega ostali skriveni i neidentifikovani - navodi se u dokumentima iz istrage. Između ostalog ona se tereti i za skrivanje oružja iz kojeg su ubijeni Pejaković i Lipovina.
Podsjećamo, Marjanoviću i Daciću se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok se Kaluđerović tereti za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružje. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Uskoković pred tužiteljkom ćutala o stanu koji je iznajmljen za ubice

Nikoleti Uskoković iz Bara, koja je uhapšena sinoć u okviru istrage za ubistvo Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, određeno je zadržavanje do 72 sata.
Ona se, prema našim saznanjima, branila ćutanjem, a pritvor joj je određen po tri pritvorska osnova.
Uskoković se na teret stavljaju tri krivična djela - saučesništvo za teško ubistvo, članstvo u kriminalnoj grupi i nedozvoljeno držanje oružja.
Ona je jutros oko 10.15 sati privedena na saslušanje u Više državno tužilaštvo.
Podsjećamo, Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je juče rješenje o zadržavanju Sava Kaluđerovića, Aleksandra Dacića i Miljana Marjanovića nakon što su saslušani u okviru istrage za dvostruko ubistvo Cetinjana 6. novembra u Podgorici.
Iz Uprave policije su juče kazali da se njih četvoro sumnjiče za krivična djela kriminalno udruživanje i teško ubistvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarjanovic-se-sumnjici-da-je-iznajmio-stan-za-clanove-kriminalne-grupe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako smo ranije objavili Portal ETV saznaje da je Marjanović osumnjičen da je za članove kriminalne grupe koji su ubili dvojicu Cetinjana 6. novembra u Podgorici iznajmio stan.
Marjanoviću i Daciću se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok se Kaluđerović tereti za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. N. U. se sumnjiči za kriminalno udruživanje i pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.
Prikupljeni dokazi ukazuju da je Marjanović sa jednom djevojkom 4. oktobra, po prethodnom dogovoru i planu razrađenom sa ostalim članovima kriminalnog udruženja iznajmio stan od agenta za nekretnine kazavši da to čini zbog sopstvenih potreba. Nakon zakupa stan je, prema sumnjama Tužilaštva, stavio na raspolaganje za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja, koji su 6. novembra ubili Pejakovića i Lipovinu.
- Marjanović je na taj način omogućio članovima kriminalnog udruženja da ostanu skriveni i neidentifikovani – navodi se u dokumentima iz istrage u kojima je Portal ETV imao uvid. Takođe, utvrđeno je da prilikom zakupa stana osumnjičeni vozio „polo“ koji je prethodno preuzeo od Dacića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.2735%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzadrzavanje-za-trojicu-osumnjicenih-koji-se-dovode-u-vezu-sa-ubistvom-lipovine-i-pejakovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Marjanović, pred tužiteljkom Anom Kalezić, nije iznio odbranu već se branio ćutanjem.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružje. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Jasmina Beharovic

Uskoković određeno zadržavanje do 72 sata

Miljan Marjanović koji je uhapšen u istrazi ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića sumnjiči se da je za članove kriminalne grupe koji su ubili dvojicu Cetinjana 6. novembra u Podgorici iznajmio stan – saznaje Portal ETV
Osim Marjanovića pod istragom Višeg državnog tužilaštva su Sava Kaluđerović i Aleksandar Dacić kojima je kao i Marjanoviću određeno zadržavanje. Sinoć je uhapšena i N. U. i ona će danas biti saslušana u Višem državnom tužilaštvu.
Marjanoviću i Daciću se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok se Kaluđerović tereti za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. N. U. se sumnjiči za kriminalno udruživanje i pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.
Prikupljeni dokazi ukazuju da je Marjanović sa jednom djevojkom 4. oktobra, po prethodnom dogovoru i planu razrađenom sa ostalim članovima kriminalnog udruženja iznajmio stan od agenta za nekretnine kazavši da to čini zbog sopstvenih potreba. Nakon zakupa stan je, prema sumnjama Tužilaštva, stavio na raspolaganje za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja, koji su 6. novembra ubili Pejakovića i Lipovinu.
-Marjanović je na taj način omogućio članovima kriminalnog udruženja da ostanu skriveni i neidentifikovani – navodi se u dokumentima iz istrage u kojima je Portal
ETV imao uvid. Takođe, utvrđeno je da prilikom zakupa stana osumnjičeni vozio „polo“ koji je prethodno preuzeo od Dacića.
Marjanović, pred tužiteljkom Anom Kalezić, nije iznio odbranu već se branio ćutanjem.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružje. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Marjanović se sumnjiči da je iznajmio stan za članove kriminalne grupe

A. D. i S. K. koji su uhapšeni zbog sumnje da su neposredno učestvovali u ubistvu Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, koji su ubijeni u pucnjavi 6. novembra u Podgorici, privedeni su na saslušanje u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, saznaje Portal ETV.
Prema našim saznajima, u toku je saslušanje jednog osumnjičenog.
Saslušanje vodi tužiteljka Ana Kalezić.
Podsjećamo, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović saopštio je večeras u emisiji "Naglas" na Televiziji Crne Gore da su uhapšene dvije osobe.&nbsp;
Kako je kazao, a prenosi Portal Javnog servisa, jedna osoba je učestvovala neposrednu u ubistvu, a druga osoba je pomagala.
- Slijedi krivičnih prijava. Nakon pet dana uspjeli smo da razriješimo ovaj slučaj i to nadljudskim naporima. To je slučaj koji je uznemirio građane, a kriminalne grupe su pokazale bezobzirnost usred bijela dana. Preko 30 projektila je ispaljeno. Više detalja ne mogu saopštiti, a sveobuhvatni epilog biće nakon policijskih i tužilačkih aktivnosti - rekao je Šćepanović.&nbsp;
Ovo krivično djelo, prema njegovim riječima, karakteriše i inostrani element.
- Ubistvo usred bijela dana me itekako zabrinjava, a policija čini sve da neutrališe organizovane kriminalne grupe - uvjerava Ščepanović.&nbsp;
Upitan kako ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori odgovorio je da situacija nije nikad bila na zavidnom nivou, "a sada je došlo do usložnjavanja".
- Dolazi do turbulencija, a kriminal u svim državama i sistemima nikad nije istrijebljen. A ovom prilikom poručujem da mafija nije jača od države - kategoričan je Šćepanović.

Dvije osobe uhapšene u slučaju ubistva Lipovine i Pejakovića na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: zarko-pejakovic