Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Završena obuka za zaštitare u školama

U &nbsp;fokusu emisije E uživo je nasilje u školama. Nakon što je prije nekoliko dana u dvorištu škole odrasla osoba šamarala đaka, postavlja se pitanje koliko je uloga zaštitara opravdana.
Tim povodom gošća emisije E uživo je psihološkinja Stela Burzanović.
Govorimo o prebukiranim vrtićima i da li se u grupama u kojima je djece više od optimalnog broja pažnja može posvetiti baš svakom djetetu..
Komentarišemo nove cijene obuke vozača B kategorije i kako će o uticati na kućni budžet crnogorskih porodica.
Emitujemo priču o svakodnevici jednog od najmlađih obućara u zemlji.
Emisiju E uživo ponedjeljkom možete pratiti u terminu od 16 sati do 17.30 na kanalu E televizije.

E uživo: Nasilje u školama i uloga zaštitara, prebukirani vrtići...

Vršnjačko nasilje je problem koji se ne vezuje samo za obrazovni sistem već je, ocjenjuje u izjavi za Antenu M ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, jako prisutno u svim sferama života.
- Ne treba ni da se čudimo s obzirom na to da smo mi djeci modeli i uzori, a kad vidimo šta se dešava i na medijskoj sceni i na političkoj sceni onda mi se čini da nažalost takvo ponašanje djece i nije iznenađujuće - ističe Jakšić-Stojanović.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije je, navodi ministarka, izmijenilo zakone i pravilnike kojima se reguliše ova oblast tako da je, kako dodaje, po prvi put prepoznato eksplicitno nasilje čak i u opštem Zakonu o obrazovanju i vaspitanju. Navodi i da, kroz određene pravilnike na kojima rade, planiraju da pooštre mjere koje se odnose na sve oblike nasilja.
- Čak i za slučajeve potencijalnog seksualnog ili nekog drugog vida nasilja od strane nastavnika je prepoznata suspenzija kao moguća kazna. Naravno ne prejudicirajući nečiju krivicu, nastavnik će biti suspendovan do onog momenta dok se ne utvrdi eventualna odgovornost - pojašnjava ministarka prosvjete.
Ministarstvo je, kako je kazala, izmijenilo Pravilnik o normativima, čime je povećan broj psihologa pedagoga, a po prvi put su kroz sistematizacije radnih mjesta uključeni i asistenti u borbi protiv nasilja.
U prvom polugodištu angažovani su i zaštitari, koji će svoj rad, uvjerena je ministarka, nastaviti i u drugom polugodištu.
<h2>Prve obuke za zaštitare na Policijskoj akademiji </h2>
O radu zaštitara su, navodi, u saradnji sa Zavodom za školstvo sproveli i istraživanje, pa će uskoro za njih biti obezbijeđene prve obuke za rad sa djecom na Policijskoj akademiji.
- Sa Policijskom akademijom smo organizovali niz sastanaka, uključena je i Uprava policije, već se radi na tom programu. Ja se nadam veoma brzo da ćemo imati prve obuke na Policijskoj akademiji koje će uključiti sve zaštitare koji su angažovani u obrazovno-vaspitnim ustanovama širom Crne Gore i upravo će fokus biti na radu sa tim ranjivim kategorijama, odnosno sa djecom. Poseban akcenat će biti i na tom specifičnom pristupu koji je neophodan - ističe Jakšić-Stojanović.
U saradnji sa Savjetom Evrope, Ministarstvo prosvjete je, kaže Jakšić-Stojanović, započelo realizaciju velikog projekta koji se odnosi upravo na nasilje u školama.
- Podržava ga Ambasada Njemačke. Vrijednost projekta je oko pola miliona eura i taj projekat će uključiti istraživanje gdje ćemo tačno da definišemo i reprezentativne uzorke, a na osnovu analiza istraživanja ćemo doći do određenih zaključaka. Prvi put da se radi tako temeljno i sveobuhvatno istraživanje i to će nam biti smjernica na koji način da predvidimo dalje aktivnosti kada je u pitanju ova pojava - pojašnjava ministarka prosvjete.
Veliki broj obuka na temu prevencije vršnjačkog nasilja sprovodi se u osnovnim i srednjim školama, navodi sagovornica Antene M.
- Trudimo se da targetiramo sve uzraste jer se i u različitim uzrastima javljaju i drugačiji problemi i oblici nasilja i potpuno je drugačiji pristup kad su u pitanju manja djeca, adolescenti, djeca koja su u pubertetu i sl. Tako da se nadam da ćemo u narednom periodu još intenzivnije raditi na toj edukaciji, a uz podršku pedagoških i psiholoških službi i angažman zaštitara i asistenata da ćemo uspjeti da damo svoj doprinos da takvih slučajeva bude sve manje - navodi Jakšić-Stojanović.
Ministarstvo se, ističe ministarka, u prethodnom periodu bavilo i video-nadzorom, pa je u skoro svim školama u Crnoj Gori postavljen video-nadzor koji omogućava dodatan mehanizam kontrole i blagovremenu reakciju.

Jakšić-Stojanović: Ponašanje djece nažalost nije iznenađujuće, pooštrićemo mjere koje se odnose na sve oblike nasilja

Škole u Crnoj Gori dobiće zaštitare od 15. februara - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) nakon što je Vlada na današnjoj sjednici donijela zaključke kojima se za to obezbeđuju finansijska sredstva.
- Planiranom aktivnošću je predviđeno da sve škole u gradskim sredinama - 42 srednje i 65 osnovnih škola- &nbsp;koje pohađa značajan broj učenika, a u kojima postoji rizik od ugrožavanja školske imovine, kao irizik po bezbjednost zaposlenih i učenika koji pohađaju nastavu, angažuju fizičko obezbjeđenje - zaštitare i to u periodu od 15. februara do kraja školske godine kako bi se osigurao veći nivo bezbjednosti u obrazovno-vaspitnim ustanovama - kazali su u MPNI.
Kako dodaju, preduzimajući navedene aktivnosti, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Vlada Crne Gore konkretnim mjerama pokazuju odlučnost u namjeri da se stane na kraj nasilju u školama, kao i da se slučajevi koji su u posljednje vrijeme zadesili ne samo našu državu, već i region i cijeli svijet, a tiču se tragičnih događaja u školama i školskim dvorištima i na ovaj način preveniraju.&nbsp;
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija je u prethodnom periodu obezbijedilo sredstva za postavljanje video nadzora u svim obrazovno- vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori, a intenziviran je i rad na prevenciji svih oblika nasilja kroz intenzivnu edukaciju i realizaciju različitih projektnih aktivnosti koje se sprovode u saradnji sa medjunarodnim organizacijama, državnim institucijama i nevladinim sektorom - naveli su u resoru Anđele Jakšić-Stojanović.

MPNI: Škole dobijaju zaštitare od 15. februara

Sve obrazovno-vaspitne ustanove na Cetinju od početka februara dobiće fizičko obezbeđenje - zaštitare, odlučila je Vlada na telefonskoj sjeednici na inicijativu Prijestonice Cetinje, a na prijedlog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
- Navedenom aktivnošću, Vlada Crne Gore, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, pokazuje punu posvećenost u pružaju podrške građankama i građanima Cetinju kako se tragedija koja je zadesila Prijestonicu nikad više ne bi ponovila - saopšteno je iz Vlade.
Podsjećaju da je u pitanju samo jedna od mjera koja je realizovana nakon tragedije na Cetinju.
Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija su, u saradnji sa Kliničkim centrom i Udruženjem psihologa Crne Gore, a uz podršku Prijestonice Cetinje, angažovali timove za psihološku podršku učenicima, nastavnicima i roditeljima, a Ministarstvo zdravlja je, uz podršku Telekoma, otvorilo i SOS telefonsku liniju za psihološku pomoć i podršku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju.

Od februara sve obrazovno-vaspitne ustanove na Cetinju imaće zaštitare

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: zastitari