Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) saopštio je da je zabrinut zbog i dalje izražene prisutnosti različitih oblika nasilja nad ženama u društvu, upozoravajući da ovaj problem zahtijeva hitnu, koordinisanu i efikasnu reakciju nadležnih institucija.
U saopštenju povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama se navodi da nasilje nad ženama nije samo kršenje osnovnih ljudskih prava, već i prepreka izgradnji društva u kojem svi građani i građanke žive u jednakosti, sigurnosti i dostojanstvu.
Zaštitnik podsjeća da iskustva žena koje trpe nasilje, kao i dostupni podaci, jasno pokazuju da je potreban snažniji institucionalni angažman, kako u prevenciji, tako i u adekvatnoj zaštiti žrtava.
- Prema podacima Sudskog savjeta, u periodu od 1. januara do 31. jula 2025. godine u radu je bilo 786 predmeta za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, znatno više u odnosu na 446 predmeta u istom periodu prošle godine - navodi Zaštitnik.
Od ukupnog broja, riješeno je 396 predmeta, od čega je 187 okončano pravosnažno.
- Izrečene su sljedeće kazne: zatvor - 70, kućni zatvor - 21, uslovne osude - 86, rad u javnom interesu - 2, zabrana približavanja - 33, obavezno liječenje alkoholičara - 19, obavezno liječenje narkomana - 7, obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi - 7, obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi - 4, drugo psihijatrijsko liječenje - 4, posebne vaspitne mjere - 2 - navodi se u saopštenju.
Ombudsman naglašava da je rodno zasnovano nasilje i dalje jedan od najtežih društvenih izazova, te izražava podršku inicijativi za kriminalizaciju femicida.
Takođe se upozorava na sve prisutniji mizogini i seksistički govor prema ženama, posebno u online prostoru, gdje, kako ističe, još ne postoji adekvatan sistemski odgovor nadležnih institucija.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda apeluje na sve nadležne organe da: obezbijede dosljednu primjenu mehanizama zaštite žena od nasilja, unaprijede sistem prijavljivanja i reagovanja kako bi svaka žena imala pravovremenu i sigurnu podršku, pojačaju edukaciju i kampanje za prevenciju nasilja i jačanje rodne ravnopravnosti, uključe zajednicu u stvaranje kulture nenasilja i poštovanja ljudskih prava.
- Ovo je društveni problem kojem se mora stati na put - poručuje Ombudsman, podsjećajući da je zaštita žena od nasilja temelj svakog demokratskog poretka.
Institucija Zaštitnika, kako se navodi, ostaje posvećena pružanju podrške ženama koje su pogođene nasiljem i zaštiti njihovih prava, uz poruku da borba protiv nasilja nad ženama zahtijeva punu odgovornost i angažman cijelog društva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ombudsman: Nasilje nad ženama i dalje ozbiljan društveni problem, potrebno snažnije djelovanje institucija

U vremenu brojnih izazova, poštovanje međunarodnih standarda ljudskih prava ostaje temelj demokratije, vladavine prava i dostojanstva svakog pojedinca, kazao je ombudsman Siniša Bjeković, navodeći da te vrijednosti moraju ostati u fokusu svih društvenih procesa. 
 
Institucija Zaštitnika organizovala je radni doručak za ambasadore zemalja koje u kontinuitetu prate rad institucije i sa kojima sarađuju, kao i predstavnike međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, s ciljem predstavljanja godišnjeg izvještaja o radu za prošlu godinu i stanja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. 
 
Bjeković je, kako je saopšteno iz institucije Zaštitnika, naglasio značaj međunarodne saradnje, ne samo kao izvora stručne podrške, platforme za razmjenu iskustava, praksi i zajedničkih inicijativa, već i kao potvrde da zaštita i promocija ljudskih prava prevazilazi nacionalne granice. 
 
On je, predstavljajući izvještaj o radu, ukazao na rekordnih 1.164 pritužbi u radu, od kojih je 1.015 primljeno u proploj godini, i naveo da je okončano 90,12 odsto. 
 
Primljene pritužbe odnosile su se na rad državnih organa, organa državne uprave i drugih organizacija (379), sudova (85), Državnog tužilaštva (33), Uprave policije (58), javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (218), organa lokalne samouprave i uprave (62) i na rad organa, službi i nosilaca javnih ovlašćenja u drugim državama, privredna društva, druga pravna lica, preduzetnike, fizička lica (180). 
 
Bjeković je saopštio da su u 236 predmeta data mišljenja sa 451 preporukom nadležnim organima i drugim subjektima za otklanjanje utvrđenih povreda prava. 
 
Iz razmatranja primljenih pritužbi u oblasti javne uprave, kako je rekao, uočava se da je i u ovoj izvještajnoj godini najveći broj pritužbi podnešen i evidentiran u odnosu na pravo na dobru upravu i pravnu zaštitu. 
 
- Građani/ke su se žalili i na pravo na mirno uživanje imovine, zdravstvenu zaštitu, pravo obraćanja i pravo na odgovor, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek, pravo na zaštitu životne sredine - naveo je Bjeković. 
 
Kako je kazao, analiza podnijetih pritužbi i dalje pokazuje da organi javne uprave još u dovoljnoj mjeri ne obezbjeđuju efikasnu zaštitu prava i na zakonu zasnovanih interesa fizičkih i pravnih lica, te da su i dalje česti slučajevi u postupanju i praksi organa javne uprave koji nijesu u skladu sa principima dobre uprave. 
 
Što se tiče pravosudne nadležnosti, Bjeković je saopštio da je najveći broj pritužbi podnešen sa pozivom na povredu prava na pravično suđenje, odnosno na suđenje u razumnom roku, zatim povrede prava po osnovu zloupotrebe procesnih ovlašćenja, neizvršavanja sudskih odluka, te prava na pristup sudu. 
 
Prema njegovim riječima, kao i prethodnih godina, najviše pritužbi je bilo na redovne sudove, zatim na državno tužilaštvo i javne izvršitelje. 
 
Bjeković je rekao da je u okviru sektora Zaštita od zlostavljanja, bezbjednost i Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM) formirano 239 predmeta. 
 
On je pojasnio da su se pritužbe na Upravu za izvršenje krivičnih sankcija odnosile na pravo na zdravstvenu zaštitu, zabranu mučenja i surovog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja, zabranu diskriminacije, na druga međunarodno zaštićena ili unutrašnjim zakonima garantovana prava uhapšenim osobama. 
 
Bjeković je rekao da su, iako nije zapaženo masovno i sistemsko kršenje prava djeteta, i dalje uočljive razlike u ostvarivanju prava u odnosu na mjesto stanovanja (ruralne sredine). 
 
- Svakodnevno su prisutni problemi u ostvarivanju prava u obrazovnom, zdravstvenom i sistemu socijalne zaštite svih kategorija djece i dodatno pojačani kada su u pitanju ranjive grupe djece - kazao je Bjeković. 
 
On je naglasio problem vršnjačkog nasilja, nedostatak međusektorske saradnje i koordinacije, kao i odsustvo koherentnog preventivnog pristupa. 
 
Bjeković je predstavnik diplomatskog kora upoznao da je i u ovoj godini najveći broj pritužbi za zaštitu od diskriminacije podnešen u oblasti rada i zapošljvanja. 
 
On je istakao zabrinutost zbog učestalosti govora mržnje, netolerantnog i diskriminatornog govora, kao i sve češće targetiranje žena iz javnog života Crne Gore. 
 
Predstavnici ambasada i međunarodnih organizacija su, kako je saopšteno, posebno interesovanje iskazali pitanjima u vezi sa stepenom poštovanja preporuka koje Zaštitnik upućuje nadležnim organima, negativnim trendovima u vezi sa statistikom porodičnog i vršnjačkog nasilja, kao i borbi sa govorom mržnje. 
 
Navodi se da su teme interesovanja diplomatskih predstavnika bili i uloga Ombudsmana u unaprjeđenju ekoloških i zdravstvenih izazova i rizika, položaj djece u maloljetničkom pravosuđu, djece sa smetnjama u razvoju, ostvarivanju prava ranjivih društvenih grupa, uključujući Rome, Egipćane, LGBTIQ+ osobe, kao i žene u ruralnim predjelima. 
 
- Naglašena je pozitivna uloga Zaštitnika u monitoringu ljudskih prava u ustanovama zatvorenog tipa, posebno psihijatrijama, kao i u preventivnom angažmanu - rekli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Bjeković je, dodaje se, upoznao diplomate sa procesom donošenja novog Zakona o Zaštitniku, čije donošenje je planirano ove godine, a kojim se očekuje unaprjeđenje nezavinsosti instutucije i dobijanje A statusa u procesu akreditacije pred Generalnim savezom nacionalnih institucija za ljudska prava /GANHRI/. 
 
Tokom sastanka je, kako je saopšteno, razgovarano i o potrebi jačanja društvene kohezije, u čemu će biti angažovana i institucija Zaštitnika kroz projekte upravo sa međunarodnim partnerima, u prvom redu agencijama UN sistema. 
 
Bjeković je rekao da se, umjesto procesa jačanja društvene kohezije dešava obrnuta stvarnost i događaji koji je narušavaju, ugrožavaju put izgradnje tolerancije i nenasilja i direktno negativno utiču na kulturu dijaloga. 
 
- Sve ovo su vitalni elementi ostvarivanja faktičke, a ne samo formalne jednakosti utemeljene na zakonima - poručio je Bjeković. 
 
Skupu su prisustvovali amabasadori Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, rezidentni koordinator UN sistema, šefovi kancelarija UNICEF-a, UNDP-ja, UNHCR-a i Svjetske zdravstvene organizacije. 
 
Učesnici su bili i predstavnici diplomatskih misija Delegacije Evropske unije, OSCE-a, Njemačke, Ukrajine, Češke, Srbije i Albanije.

500x500

Bjeković: Ljudska prava da ostanu u središtu društvenih procesa

Više državno tužilaštvo (VDT) još nije formiralo predmete povodom izjava generalnog sekretara Udruženja novinara Crne Gore i vlasnika i glavnog i odgovornog urednika portala „Srpska24“ Ivana Miloševića i sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) Mijajla Backovića koje je šira javnost u Crnoj Gori ocijenila neprihvatljivim, rasističkim i govorom mržnje.
VDT, kako su kazali Portalu ETV, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz njihove nadležnosti.
- Tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - poručili su u VDT-u u odgovoru na naša pitanja.
<h2>OD NERMINA DO ERVINA</h2>
Milošević je u gostovanju na Gradskoj Televiziji od 24. marta ocijenio da Ervin Ibrahimović ne može da vodi spoljnu politiku jer je predstavnik nacionalne manjine „u državi sa 74 odsto pravoslavnog stanovništva“.
U Zaštitniku ljudskih prava (Ombudsman) su konstatovali da je njegova izjava rasistička, te da odudara od svih vrijednosti koje čine Crnu Goru kao savremeno, multietničko i multikonfesionalno društvo.
- Institucija Zaštitnika naravno osuđuje ovakav vid „slobode govora“ i podsjeća da bi Crna Gora trebala biti država u kojoj pripadnost vjeri i naciji ne smije biti protivpravni kriterijum za određivanje ko može biti nosilac javnih funkcija, već da bi znanje, kompetencije i iskustvo morali biti prvenstveni i odlučujući kriterijum za bilo koju, a posebno ovako značajnu državnu funkciju - istakli su u Ombudsmanu.
I u crnogorskom parlamentu juče se pominjala Miloševićeva skaredna izjava. U tom kontekstu je ministarki kulture i medija Tamari Vujović poslaničko pitanje postavio Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke ukazujući da se niko iz Gradske Televizije nije oglasio ili ogradio od Miloševićevog očiglednog govora mržnje, niti da je iko od nadležnih institucija reagovao i osudio ovu vrstu javnog nastupa koji direktno udara na prava pripadnika manje brojnih naroda, multikulturalnost Cme Gore i njen građanski karakter.
Vujović je u odgovoru poručila da je nadležnost za ovaj slučaj u rukama tužilaštva i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Agencija za audiovizuelne medijske usluge ima zadatak da ocijeni da li postoje osnove za pokretanje postupka protiv emitera u čijem je programu iznesena sporna izjava. Druga institucija je tužilaštvo - koje treba da procijeni da li takva izjava sadrži elemente govora mržnje i da, shodno tome, preduzme odgovarajuće pravne korake. U slučaju pokretanja postupka, nadležnost bi dalje imao sud, koji bi donio konačnu odluku u skladu sa zakonom - navela je Vujović.
Ovo, svakako, nije prva i jedina fašistička izjava Miloševića. On je tako uoči podgoričkih izbora prošle godine ocijenio i da Nermin Abdić iz Demokratske partije socijalista (DPS) ne može da bude gradonačelnik jer je musliman.
- Nermin Abdić ipak pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija... - napisao je Milošević, između ostalog, u uratku koji je objavljen na prosrpkim portalima poput „Borbe“ i „Srpska24“, a onda i uklonjen nakon oštrih reakcija u javnosti.
<h2>PREBROJAVANJE KRVNIH ZRNACA</h2>
Sa druge strane, pop SPC Mijajlo Backović je, gostujući na Prvoj TV, negirao identitet Hrvata u Boki kotorskoj nazivajući ih „projektom“ i prebrojavajući krvna zrnca pojedinaca.
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki rimokatolici uvijek govore da su Bokelji ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi: znali bi da nikako nijesu bili Hrvati... - izgovorio je Backović tokom izlaganja o logoru Lora.
Uz to je naglasio da „ne osporava“ pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali ponavljajući da govori o „projektu“.
- Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori - dodao je on.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo je njegovu izjavu poručujući da je neprihvatljivo da od „nekoga ko je zadužen da ličnim primjerom i ulogom podstiče toleranciju i suživot“ dolaze izjave usmjerene prema bilo kojoj zajednici.
- Manjinskoj ili ne, a sadrže elemente govora mržnje i netolerancije i/ili podsticanje na iste - dodali su u resoru ljudskih i manjinskih prava u izjavi za RSE.
Za razliku od VDT-a, kancelarija Zaštitnika ljudskih prava već je formirala predmet povodom Backovićeve izjave, ali su napomenuli da do okončanja postupka i donošenja mišljenja ne mogu komentarisati pojedinosti.
<h2>BRISANJE I NEGIRANJE IDENTITETA</h2>
Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori je ocijenilo da je ovo otvoreni pokušaj brisanja i negiranja identiteta jedne zajednice koja je od davnina prisutna na tom prostoru. Zato su i zatražili da se povodom Backovićeve izjave oglasi SPC - ali je njihov odgovor izostao.
- Vrijeme je da se ovakvi pojedinci pozovu na odgovornost i da se jasno stavi do znanja da vjerske institucije ne smiju biti platforma za ekstremizam i revizionizam, već mjesto duhovnog rasta, oprosta i pomirenja - poručili su oni.&nbsp;
I predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji je inače blizak SPC, je osporio Backovićevu izjavu poručujući da to nikako nije stav lokalne vlasti.
On je reagovao nakon što je to zatražio poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović koji je ocijenio da je Backovićev stav zlonamjeran, te da duboko vrijeđa pripadnike hrvatske manjine koju je na ovaj način pokušao direktno da negira.
Andrija Petković, predsjednik tivatskog Bokeškog foruma, poručio je da se radi o tendecioznom pokušaju dobijanja političkih poena preko mantije.
Backović je kasnije ocijenio da mu je izjava izvučena iz konteksta.

Anja Ivanović

1084x550

VDT još nije formiralo predmete zbog izjava Miloševića i Backovića

U Zaštitniku ljudskih prava (Ombudsman) ocijenili su da je rasistička izjava generalnog sekretara Udruženja novinara i vlasnika i glavnog i odgovornog urednika portala „Srpska24“ Ivana Miloševića da je u zemlji sa „74 odsto pravoslavnog stanovništva nepristojno da predstavnik nacionalne manjine vodi vanjsku politiku Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fpodgorica-po-mujovicu-mirise-na-milosevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cijenimo je rasističkom i u svemu odudarajućom od svih vrijednosti koje čine Crnu Goru kao savremeno, multietničko i multikonfesionalno društvo - podvukli su u Ombudsmanu.
Imajući u vidu da ovakva izjava dolazi od predstavnika medijske zajednice očekivano je, kažu oni, da novinari budu dio vodećih snaga društvene kohezije i izgradnje mira u Crnoj Gori, a ne da daju povod za jačanje radikalnih i ekstremističkih stavova.
- Institucija Zaštitnika naravno osuđuje ovakav vid „slobode govora“ i podsjeća da bi Crna Gora trebala biti država u kojoj pripadnost vjeri i naciji ne smije biti protivpravni kriterijum za određivanje ko može biti nosilac javnih funkcija, već da bi znanje, kompetencije i iskustvo morali biti prvenstveni i odlučujući kriterijum za bilo koju, a posebno ovako značajnu državnu funkciju - istakli su u Ombudsmanu.
Jasni su da Crna Gora jeste država čiju suverenost grade svi njeni građani i građanke bez obzira na vjeru, naciju ili kakvo drugo lično svojstvo.
- A pravo na istaknute državne i javne funkcije uopšte, nije rezervisano samo za pripadnike jedne, pa bila ona većinska konfesija i/ili nacija - zaključili su u Ombudsmanu.
Podsjećamo, Milošević je prošle godine, uoči podgoričkih izbora u uratku koji je objavljen na prosrpskim portalima, u javnost lansirao isti narativ ocjenjujući da Nermin Abdić, nosilac liste DPS-a, ne može da bude gradonačelnik Podgorice jer je musliman.
- Nermin Abdić ipak pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija... - pisalo je, između ostalog, u tom tekstu.

Ombudsman: Rasistička izjava Miloševića odudara od svih vrijednosti koje čine Crnu Goru

Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće, uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija - poručili su iz Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Ovo je, kažu, jedna od preporuka Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, koji je na bazi terenskih posjeta sačinio Izvještaj o položaju osoba sa invaliditetom koji sadrži zapažanja i preporuke nadležnim u cilju unaprjeđenja stanja u ovoj oblasti.
Kako navode u saopštenju Ombudsmana tokom 2023. i 2024. godine Nezavisni mehanizam je realizovao posjete u 30 ustanova vaspitanja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, kao i ustanovama rezidencijalnog tipa u Ulcinju, Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću, Pljevljima.
- Neke od opštih preporuka nadležnim organima su da se pri zakazivanju specijalističkih pregleda, saglasno principu posebnih mjera, omogući prednost za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i da se uvede stalna patronažna služba za potrebe djece sa smetnjama u razvoju na terenu (pedijatrijski pregledi, davanje terapije, uzimanje uzoraka krvi i urina, dostavljanje stalne terapije i medicinske opreme i sl.) i ista omogući putem aplikacije e-zdravlje i izabranih pedijatara/rica - naveli su oni.
Ističu i da je preporuka da se rad centara za djecu sa smetnjama u razvoju pri domovima zdravlja uredi na način da se stručna podrška primarno pruža djeci sa smetnjama u razvoju, a da se drugoj djeci obezbijedi u ustanovama kakvi su domovi zdravlja, predškolske i školske ustanove i drugo.
- Preporučuje se, kažu, i da se odrede veći koeficijenti složenosti poslova i uvede beneficirani radni staž za zaposlene koji direktno pružaju usluge djeci sa smetnjama u razvoju i odraslima sa invaliditetom (psiholozi/škinje, njegovatelji/ce, fizioterapeuti/kinje, defektolozi/škinje, logopedi/ce, spec. pedagozi/škinje i dr.), uključujući medicinski kadar analogno zaradama u zdravstvenim ustanovama. Nezavisni monitoring mehanizam smatra da tzv. 'socijalne pacijente' koji su smješteni u JZU Specijalna bolnica za psihijatriju 'Dobrota' Kotor, a za čijim bolničkim liječenjem je prestala potreba, ne treba zadržavati neopravdano dugo u toj ustanovi, već da im se omogući život u zajednici i prevenira institucionalizacija (uz obezbjeđenje adekvatnih usluga, podrške i potpore, kakva je, između ostalog, usluga stanovanja uz podršku) - kazali su u Ombudsmanu.
Neka od zapažanja Monitoring mehanizma koja se nalaze u izvještaju su i da:
- Vaspitno - obrazovne ustanove pretežno nemaju kadrovske, infrastrukturne, tehničke i druge neophodne uslove na bazi kojih bi se sprovodilo inkluzivno obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju, a zbog čega je, između ostalog, primijećena neprihvatljiva praksa segregacije djece shodno vrsti smetnje.
- Nerazvijenost usluga podrške za život u zajednici uz praksu diskriminatornog lišavanja poslovne sposobnosti zbog invaliditeta, odnosno oštećenja (intelektualnog, psiho-socijalnog, fizičkog, senzornog) predstavljaju samo neke od barijera koje ometaju puno i ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom u društvu.
- Politike i prakse se, u suštini, ne baziraju na modelu invaliditeta zasnovanom na ljudskim pravima, pa je država dužna da paradigmu zamjenskog odlučivanja konačno transformiše u onu koja se bazira na odlučivanju uz podršku, poštujući dostojanstvo i izbor osoba sa invaliditetom.
- Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija.
- Nedostatak razvijene međusektorske saradnje i sistemske podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim roditeljima usporava i/ili onemogućava njihovu inkluziju u svim aspektima života, uključujući obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
- Organizacije osoba sa invaliditetom se nalaze u nepovoljnom položaju jer još uvijek nije pravno prepoznata i uređena njihova reprezentativnost, što dalje znači da je država propustila da u smislu i na način definisan Konvencijom pruža podršku kapacitetima i osnaživanju reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom i da garantuje da se prioritet daje utvrđivanju njihovih stavova u procesima donošenja odluka.
- Neregulisanje reprezentativnosti i posebnog statusa organizacija osoba sa invaliditetom u praksi dovodi i do potpuno neregulisanog pitanja saradnje ovih organizacija sa organima javne vlasti i njihovog učešća u procesima donošenje odluka.
Tim za posjete su činili, kažu, predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju koji/e su članovi/ice Nezavisnog mehanizma, kao i predstavnici/e institucije Zaštitnika.
- Podsjećamo da je Zaštitnik, uz tehničku i finansijsku podršku sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, uspostavio Nezavisni monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom koji čine predstavnici/e deset organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kao i predstavnik/ca institucije Zaštitnika - zaključili su u saopštenju.

Ombudsman: Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom mora se okončati što prije

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: zastitnik-ljudskih-prava