Dijelim zadovoljstvo građana Crne Gore, kao i državnih zvaničnika i svih koji su neposredno bili angažovani na ispunjavanju kriterijuma i dali doprinos današnjem privremenom zatvaranju pet pregovaračkih poglavlja, poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na mreži X.
- To je veliki iskorak koji našu zemlju približava ostvarenju ključnog strateškog cilja – članstva u EU- istakao je Đukanović.
Pozdravio je obnovljeno strateško odlučivanje ključnih evropskih adresa u politici proširenja, što je ključ evropskog ujedinjenja, stabilnosti i prosperiteta Evrope i EU. 
- Ohrabrujem sve aktere crnogorskog društva da zajedno, uz puno poštovanje Ustava i zakona i bezuslovno prihvatanje i sprovođenje evropskog sistema vrijednosti, daju svoj maksimum kako bi Crna Gora što prije postala 28. članica Evropske unije- zaključio je Đukanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F2001011168354427347%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001011168354427347%7Ctwgr%5E91aada00686488e92d887d661914341d49ad1ecc%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Zatvaranje pet poglavlja veliki iskorak koji našu zemlju približava ostvarenju ključnog strateškog cilja- članstva u EU

Klub poslanika Socijalističke narodne partije Crne Gore, koji čine Slađana Kaluđerović i &nbsp;Bogdan Božović upućuje iskrene čestitke ministru Vladimiru Jokoviću i njegovom timu u Ministarstvu poljoprivrede na uspješnom zatvaranju dva pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.&nbsp;
- Ovaj rezultat dio je ukupnog napretka u pregovaračkom procesu, u okviru kojeg je Crna Gora zatvorila pet poglavlja, što predstavlja značajan iskorak i snažan vjetar u leđa evropskom putu naše države- navode u saopštenju.
Ostvareni napredak potvrđuje, poručuju oni, &nbsp;da Crna Gora, uz posvećen rad i jasnu evropsku viziju, može ubrzati reformske procese i ispuniti zahtjevne standarde Evropske unije. Posebno ohrabruje činjenica da se konkretni rezultati postižu u oblastima od ključnog značaja za razvoj države, privredu i kvalitet života građana.
- Zahvaljujemo se i partnerima iz Evropske unije na kontinuiranoj podršci i povjerenju koje ukazuju Crnoj Gori. Uvjereni smo da će, uz nastavak odgovorne politike i zajednički rad svih institucija, Crna Gora u što kraćem roku postati punopravna članica Evropske unije, što je jasna želja većine građana naše zemlje- zaključuje u saopštenju Klub poslanika Socijalističke narodne partije Crne Gore.

1250x600

1084x550

Poslanički klub SNP-a uputio čestitku Jokoviću na zatvaranju dva poglavlja

Na današnjoj međuvladinoj konferenciji Crna Gora je zatvorila pet pregovaračkih poglavlja - a u pitanju su poglavlja koja se odnose na privredno pravo, slobodu kretanja kapitala, pravo osnivanja preduzeća, poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo. Ovo predstavlja prekretnicu jer onda ulazimo u novu fazu - kazala je ministarka evropskih poslova Maide Gorčević nakon konferencije.
Kako je dodala, u 2026. godini Crnoj Gori preostaje da zatvori još dvadeset pregovaračkih poglavlja.
- Ali i da nastavimo da vrijedno radimo na konsenzusu oko evropske ideje, jačanju naših institucija i administracije, kao i na očuvanju političke stabilnosti koju trenutno imamo u državi. Što se tiče Crne Gore, ona će biti spremna da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, a današnji napredak nije značajan samo za Crnu Goru i države kandidate, već i za države članice i Evropsku komisiju - navela je Gorčević.
Ovo je, kaže, jasan pokazatelj da smo ispunili ono što smo obećali i da Crna Gora, sa ambicioznim planom fokusiranim prije svega na rezultate, može da isporuči ono što se od nje očekuje.
- Na kraju, zaista moram da kažem da je ovo još jedan uspjeh cjelokupne administracije. Ovo je uspjeh svih naših timova i ne govorim samo o tehničkom dijelu zatvaranja poglavlja. Govorimo i o saradnji Vlade sa Parlamentom, kao i o diplomatskim aktivnostima koje su bile izuzetno važne, jer zatvaranje pregovaračkih poglavlja nije samo tehnički proces. Ono podrazumijeva i političku dinamiku i politički proces sa svim državama članicama - kazala je Gorčević.
Posebno je zahvalna što je danas svih 27 država članica dalo direktnu podršku Crnoj Gori da nastavi sa reformama koje sprovodimo.
- Time nam je data podrška i nada da ćemo postati dvadeset osma članica 2028. godine, a ono što je možda i najvažnije - izražena je spremnost da, ukoliko ovako nastavimo, vrlo brzo bude formirana Radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Smatram da je ovo za građane snažna dodatna motivacija, a za našu administraciju podsticaj da nastavimo putem kojim smo započeli - kazala je Gorčević.

Gorčević nakon Međuvladine konferencije: Snažna motivacija i podsticaj da nastavimo putem kojim smo započeli

Pozdravljamo informaciju da je COREPER II dao zeleno svjetlo da Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji u Briselu sjutra, 16. decembra, privremeno zatvori svih pet planiranih pregovaračkih poglavlja, uključujući 11 i 13 - poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić.
On je naglasio da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon direktne komunikacije sa predsjednikom Francuske Emanuelom najavio da će Crna Gora sjutra zatvoriti svih pet planiranih poglavlja, a ne tri kako je postojala opasnost da se desi.
- Ovaj rezultat je važan signal da se ostvareni napredak prepoznaje, dok je, s druge strane, neizvjesna diplomatska situacija u kojoj smo se našli pred Međuvladinu konferenciju jasno upozorenje da se evropske obaveze moraju ispunjavati ozbiljno i odgovorno, umjesto da se energija troši na PR i dnevnopolitička tumačenja - naveo je Radonjić.
On cijeni da je ovo bila važna lekcija koju smo naučili na teži način - da se posebna pažnja treba posvetiti lobiranju na najvišem političkom nivou prema državama članicama.
- Institucija Predsjednika nastaviće da bude konstruktivan akter u procesu pristupnih pregovora, korektivni faktor u pogledu sistemskih anomalija, kao i brana neozbiljnom pristupu pri ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa - poručio je Radonjić.
Oni zahvaljuju evropskim partnerima na podršci, kao i pregovaračkom timu Crne Gore koji je dao ključni doprinos da se ovaj korak ostvari u planiranom terminu.
- Sada moramo staviti još snažniji fokus na suštinske reforme, jer cilj ostaje jasan - članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine - zaključio je Radonjić.

Radonjić: Neizvjesna situacija u kojoj smo se našli je jasno upozorenje da se EU obaveze moraju ispunjavati ozbiljno

Komitet stalnih predstavnika država članica (COREPER II) odobrio je za zatvaranje svih pet planiranih poglavlja za Crnu Goru. Zeleno svjetlo dobila su poglavlja - 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo). COREPER je zasijedao večeras.
- Zatvaranje pet poglavlja dovodi nas u poziciju da možemo početi određeni rad na pripremi članstva Crne Gore i da uspostavimo radnu grupu za izradu nacrta Ugovora o pristupanju - odgovorio je EU zvaničnik na pitanje RTCG.
Međuvladina konferencija u Briselu zakazana je za 16. decembar.
Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. godine.
Podgorica je otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.

COREPER odobrio zatvaranje pet poglavlja

Mislim da bi Evropska unija čak i tokom mog mandata koji se završava krajem 2029. godine, mogla da dobije najmanje dvije nove članice, istakla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Ona je optimistična povodom Crne Gore, ali i Albanije.
- Na vrlo smo dobrom putu sa Crnom Gorom i Albanijom. Govorim o tehničkom dijelu pregovora, za koji sam ja odgovorna, jer je drugi dio politički dinamičan u državama članicama. Sa tehničke tačke gledišta, Crna Gora bi mogla da završi, odnosno zatvori sva poglavlja i okonča pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija do kraja 2027. Nakon toga biće potrebno još oko godinu do godinu i po dana za proces ratifikacije- rekla je Kos za Deutsche Welle.

Kos: Crna Gora bi mogla zatvoriti sva poglavlja do kraja 2026, a Albanija do 2027.

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a Boris Pejović.
- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku. 
 
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

Crnoj Gori otvorena su vrata za zatvaranje pet pregovarčkih poglavlja nakon direktnog razgovora premijera Milojka Spajića i francuskog predsjednika Emaneula Makrona, saznaje nezvanicno CdM.
Pored susreta sa Makronom, prema saznanjima CdM-a, Spajić je razgovarao i sa njemačkim kancelarom, 14 ministara vanjskih poslova država članica EU, tri evropska komesara, kao i sa predstavnicima kompletne administracije Evropske unije, što je doprinijelo prevazilaženju ranijih prepreka u pregovaračkom procesu.
Na Međuvladinoj konferenciji Crna Gora će zatvoriti poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Slobodno kretanje kapitala, 6 – Pravo privrednih društava, kao i poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.
Podsjećamo, Francuska je ranije na sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, direktni razgovori na najvišem političkom nivou doveli su do promjene stava i davanja zelenog svjetla za zatvaranje svih planiranih poglavlja.
Premijer Spajić će 16. decembra boraviti u Briselu, gdje će nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja održati konferenciju za medije zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Spajić razgovarao sa Makronom: Otvorena vrata za zatvaranje pet poglavlja

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Tag: zatvaranje-poglavlja