Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zatvori natrpani, pritvorenici tvrde da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje

Prijedlogom zakona o izvršenju kazni zatvora obuhvaćeno je kroz nove odredbe i kopiranje standarda način kako da se osuđena lica reintegrišu u društvo. Međutim to je teško ostvariv cilj, jer osuđeno lice je izloženo brojnim negativnim uticajima, pa ukoliko izostane podrška porodice i društva taj začarani krug se nastavlja - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore - Velimir Rakočević.
Novi Prijedlog zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti nalazi se u skupštinskoj proceduri, a propisuje da je cilj izvršenja sankcija da osuđeni kroz sistem programa tretmana usvoji društveno prihvatljive vrijednosti radi ponovnog uključivanja u društvo.&nbsp;
Kad se govori o procesu reintegracije, kaže Rakočević, lica koje je već prekršilo pravne norme je cilj koji je najteže ostvariv, jer je procenat povrata zabrinjavajuće visok, a kod nekih krivičnih djela poput narko delikata čak prelazi, kako tvrdi, 70 posto.&nbsp;
- Cilj resocijalizacije je vrlo teško ostvariv, iako je svrha zatvorskog sistema da popravi ono što je bilo loše i da se ubuduće to ne ponovi. Ovdje jeste obuhvaćeno &nbsp;i kroz te nove odredbe i kopiranje onoga što su standardi, ali pitanje je koliko je to moguće ostvariti u praksi, jer imamo jednu drugu, nažalost, stranu a to je da nerijetko zatvori ostaju škole kriminala. Taj kriminogeni uticaj ostalih zatvorenika, pogotovu na osobe mlađe životne dobi je vrlo razoran i vrlo često tu dolazi do jačanja tog procesa kriminalizacije, odnosno da lice odmah po izlasku iz zatvora ponovo izvrši još teže krivično djelo - rekao je Rakočević.&nbsp;
Podsjeća da je nakon izlaska na slobodu lice izloženo brojnim negativnim uticajima i ukoliko izostane podrška društva i porodice, ističe on, to lice postaje vrlo laka meta i taj začarani krug se nastavlja.
Dodaje i da je u jednom periodu rad bio obaveza osuđenika u zatvorskom sistemu, međutim sada je konačno utvrđeno, ističe profesor, da rad ne može biti disciplinska mjera, već isključivo pravo i okupaciona radna terapija za određenu kategoriju lica.
- Samom osudom lice gubi određena prava i u tom smislu ono ne može kad je u zatvoru da stiče profit, da se bavi biznisom, nego je to dobijanje 25 do 30 posto za puno radno vrijeme od minimalne zarade u državi. Ono što mogu reći na osnovu višegodišnje prakse sva lica koja su bila zdravstveno sposobna bila su i radno angažovana, ali su postojali ti brojni kapaciteti da se lica angažuju, jer to iz nekog mog ugla je vrlo važan segment resocijalizacije lica, da izgubi tih 6 do 8 sati, da spoji ono što je svakako korisno i naročito da izuči određeni zanat, to je pravilno strukturiranje vremena. Međutim, sada su ti kapaciteti ograničeni i u tom smislu se ovdje pojavljuju drugi problemi, taj višak slobodnog vremena i sve to može da usložnjava kompletan proces resocijalizacije - zaključio je Rakočević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Rakočević: Uslovi u zatvorima su ogledalo cijelog društva

Švedska se priprema da iznajmi zatvorske kapacitete u Estoniji kako bi riješila problem prenaseljenosti svojih zatvora, prenosi Tanjug pisanje Gardijana.
Prema dogovoru sa Estonijom, koji je potpisan u junu, Švedska će dobiti do 600 zatvorskih mjesta u baltičkoj zemlji.
Ministarstvo pravde je saopštilo da je već naloženo da švedska zatvorska služba, Kriminalvarden, pripremi neophodne korake za implementaciju tog programa.
Očekuje se da sporazum stupi na snagu do ljeta 2026. godine.
Taj potez dolazi u trenutku kada je broj zatvorenika u Švedskoj u stalnom porastu.
Najnoviji izvještaj Kriminalvardena upozorava da bi broj zatvorenika mogao da poraste sa 7.800 na čak 41.000 do 2034. godine, ako nastavi da se primjenjuje trenutna politika kazni koja je usmjerena na strože kažnjavanje, a ne na rehabilitaciju.
Prema šefu švedske zatvorske službe, Joakimu Rigamaru, švedski zatvori su u "kriznoj situaciji" zbog prenatrpanosti.
Posebno zabrinjavajući je broj djece koja se suočavaju sa dugim zatvorskim kaznama. Taj trend je posljedica promjene u pristupu, koji je doveo do toga da djeca od samo 15 godina budu osuđena na 10 ili više godina zatvora za teška krivična djela.
Prema sporazumu sa Estonijom, Švedska će dobiti kapacitete za smještaj do 600 zatvorenika u estonskim zatvorima, ali stručnjaci smatraju da ovo rješenje neće biti dovoljno u odnosu na potrebe, s obzirom na predviđeni rast broja zatvorenika u narednim godinama.
Ministar pravde Gunar Štremer naglasio je da je sporazum sa Estonijom važan korak u olakšavanju trenutne situacije u švedskim zatvorima, ali i dodao da će biti potrebna "pažljiva priprema" kako bi sve funkcionisalo kako treba.

Gužva iza rešetaka: Švedska "pakuje" zatvorenike za Estoniju

Crna Gora, sa stopom zatvorenika većom od evropskog prosjeka, mora da spovede institucionalne i operativne reforme u cilju rješavanja svih izazova u sistemu zatvora, prije svega problema prenatrpanosti, koji je zabrinjavajući, saglasni su sagovornici Agencije MINA.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kazao je Agenciji MINA da je u Crnoj Gori ostvaren napredak kada je riječ o poštovanju ljudskih prava osoba lišenih slobode, ali da se u praksi neprestano nailazi na nove izazove u pogledu poštovanja njihovih prava.
Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Marijana Sinđić, poručila je da u toj instituciji neće biti zadovoljni dok se u potpunosti ne iskorijene sporadični slučajevi nepoštovanja ljudskih prava osoba lišenih slobode.
- Poštovanje ljudskih prava lica lišenih slobode je ogledalo poštovanja ljudskih prava u društvu - rekla je Sinđić Agenciji MINA.
Ona je kazala da Zaštitnik, koji vrši poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), u okviru preventivnog mandata obilazi sva mjesta na kojima se nalaze osobe lišene slobode i prati poštovanje njihovih ljudskih prava.
Sinđić je navela da Zaštitnik, u okviru reaktivnog mandata, postupa po pritužbama osoba lišenih slobode, dodajući da je postupak po pritužbama besplatan i strogo povjerljiv.
Odgovarajući na pitanje koji su to glavni problemi i izazovi koji dovode do ugrožavanja ostvarivanja ljudskih prava osoba lišenih slobode, Radulović je kazao da je Crna Gora prestigla evropski prosjek po broju osuđenika na 100 hiljada ljudi.
- Stopa zatvorenika u Crnoj Gori iznosi 168 osuđenika na 100 hiljada ljudi, dok je prosjek u Evropi 124, pri čemu, uz to povećanje koje se desilo, vidimo da u proteklim decenijama nije došlo do unapređenja kada su u pitanju kapaciteti, infrastruktura, uslovi - naveo je Radulović.
Na problem prenatrpanosti ukazali su i iz institucije Zaštitnika, u izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za prošlu godinu, navodeći da je obilaskom Istražnog zatvora potvrđeno da problem prenatrpanosti ostaje ključni izazov, s negativnim posljedicama po uslove boravka, zdravstvenu zaštitu i ukupnu dobrobit pritvorenih osoba.
Sinđić je kazala da je, zbog manjka prostora, bilo dosta pritužbi zatvorenika.
- Prenatrpanost je hronični problem, koji ove godine, mogu slobodno da kažem, zabrinjava - navela je Sinđić.
Ona je rekla da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ulaže određene napore u cilju rješavanja tog izazova.
Sinđić je ukazala da je, u periodu kada su radili na izveštaju o radu Zaštitnika za prošlu godinu, u Istražnom zatvoru bilo smješteno 390 zatvorenika, a smještajni kapacitet je 270.
Ona je dodala da je 150 zatvorenika tada premješteno u zatvor za kratke kazne.
- Mislim da to je veliki problem, koji će dovesti i do velikog broja presuda Evropskog suda za ljudska prava i velikih troškova za isplate naknada osobama koje su boravile u takvom prostoru - rekla je Sinđić, ističući da prenatrpanost negativno utiče i na druga prava zatvorenika i pritvorenika.
Prenatrpanost, kako je navela, utiče i na pravo na privatnost, na posjete, kao i na pravo na šetnju, koje onda ne može da traje koliko je pravilnikom određeno.
Upitan koje su reforme neophodne u sistemu zatvora da bi postojeći problemi bili riješeni, Radulović je kazao da su u civilnom sektoru svjesni kakvo je stanje i kolikim sredstvima se raspolaže i da, imajući to na umu, ukazuju i na neke manje reforme koje bi trebalo sprovesti.
- Ali da budem potpuno otvoren, dok god ne bude većih reformi, ovaj problem neće biti riješen - istakao je Radulović.
Sinđić smatra da reforme moraju da budu kako institucionalne, tako i operativne.
- Institucionalne - mora da se stvori atmosfera da je potrebno da se izgrade određeni objekti i primijene alternativne kazne, kako bi se smanjio broj pritvorenih lica - kazala je Sinđić.
Ona je poručila da je potrebno sprovesti reforme u svakom segmentu prava lica lišenih slobode.
- Kako u pristupu zdravstvenoj zaštiti, u programima rehabilitacije, reintegracije, tretmanskom radu, jer svaki segment prava zatvorenika mora da se reformiše. Reforme u zatvoru treba da se baziraju na ljudskosti, reintegraciji, prevenciji recidiva, a ne na kazni - navela je Sinđić.
Ona je ukazala da je pomak to što je specijalna zatvorska bolnica u fazi izgradnje, navodeći da se nada da će ta ustanova brzo biti funkcionalna, jer bi to automatski rasteretilo kapacitete odjeljenja u Specijalnoj bolnici u Dobroti.
Sinđić je dodala da u pritvoru nema radno angažovnog psihologa, koji je, kako smatra, i te kako potreban.
Odgovarajući na pitanje da li u Crnoj Gori postoji djelotvorna zaštita od torture i nasilja, Radulović je istakao da je suština da se podigne svijest o tome da trenutkom lišenja slobode ne prestaju ljudsko dostojanstvo i osnovna ljudska prava neke osobe.
- U tom trenutku država preuzima i veću odgovornost, budući da to lice koje je lišeno slobode zavisi u većoj mjeri od te iste države, odnosno institucije u kojoj se nalazi - kazao je Radulović.
On je naveo da se, u proteklih godinu, dvije, smanjio broj osoba koje se GA obraćaju zbog torture.
- Ukoliko pogledamo dosadašnja neka iskustva i neefikasne istrage, nameće se pitanje da li su ljudi koji su žrtve torture obeshrabreni, pa je ne prijavljaju, odnosno ne javljaju nam se za pomoć, ili se zaista u praksi smanjio broj tih slučajeva - rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, procesi koji prate slučajeve torture su prilično spori i obeshrabrujući.
Sinđić smatra da država, kada je riječ o institucionalnom okviru, može adekvatno da odgovori na torturu.
Ona je podsjetila na slučaj Milić-Nikezić, kada je institucija Zaštitnika jedina ustanovila da se tortura dogodila, a Evropski sud za ljudska prava Ombudsmanovo mišljenje pomenuo na 23 mjesta u presudi.
Sinđić je podsjetila i na slučaj iz januara 2015. godine – na torturu nad zatvorenicima u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija.
Ona je ocijenila da su u tom slučaju zakazali i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, ali i pravosudni organi, dodajući da su zatvorenici u rekordnom roku osuđeni na kazne zatvora, dok je tek 2019. godine bila prva presuda protiv službenih lica - nepravosnažna.
- Imam utisak da pravosudni organi moraju da izvrše ozbiljnu reformu, da uvedu veći broj sudija, da se promijeni njihov status, da sudije i pravosudni organi budu nezavisni u svojim odlukama, samostalni i bez ikakvih pritisaka - kazala je Sinđić.
Upitan da li je Crna Gora napravila suštinski napredak u borbi protiv policijske torture, Radulović je kazao da je GA, kada se obilježavao Međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti, glasno kritikovala institucije.
- Naš stav je bio da je upravo ta institucionalna pasivnost dala vjetar u leđa nastavku torture. Da li se broj slučajeva smanjio? Jeste - naveo je Radulović i poručio da su neophodne reforme u pravosudnom sistemu, koje bi podrazumijevale povećanje kadrovskih kapaciteta.
On je kazao da je za ovu godinu najavljena posjeta Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), dodajući da je GA počela da obilazi mjesta na kojima se mogu naći osobe lišene slobode - Odjeljenja bezbjednosti, kao i da će u junu objaviti izvještaj o tome.
Radulović je naveo da su uslovi koje su zatekli u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje ispod minimuma standarda koji bi, kako to preporuke ukazuju, trebalo dostići.
- Imam saznanja da su, u međuvremenu, nadležni obišli to Odjeljenje bezbjednosti i počeli da gledaju na koji način se može unaprijediti stanje - kazao je Radulović, navodeći da su u drugim opštinama zatekli znatno bolje stanje.
Upitana o predlogu za produženje pritvora sa tri na pet godina osumnjičenima za najteža krivična djela, a koji je na kraju povučen, Sinđić je rekla da je dobro što je taj predlog izmjena Zakonika o krivičnom postupku povučen, jer je u suprotnosti sa Ustavom, Evropskom konvencijom i praksom Evropskog suda.
- Pritvor nije kazna, pritvor je obezbjeđenje okrivljenog u postupku. To bi automatski bilo kao kazna - navela je Sinđić.
Radulović je kazao da je pitanje koje se tu nameće - "zašto toliko dugo traju sudski procesi".
- Taj predlog se naročito aktuelizovao u novembru prošle godine i to je bilo izazvano teškim dvostrukim ubistvom koje se desilo u Podgorici, u jednom od najfrekventnijih djelova grada - rekao je Radulović.
On je kazao da je uslijedio period prebacivanja krivice na relaciji tužilaštvo – sudovi - policija.
- Vidjeli smo da se prebacuje odgovornost sa jednih na druge. Mišljenja smo da je kompletan sistem u tom slučaju zakazao - naveo je Radulović.

Crna Gora iznad evropskog prosjeka: Zabrinjava problem prenatrpanosti zatvora

U Crnoj Gori neophodno je izraditi Program za prevenciju samoubistava u zatvorima, ili Protokol za postupanje kod suicidalnih pacijenata, preporuka je Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM).
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda saopšteno je da je NPM pripremio izvještaj pod nazivom „Analiza smrtnih slučajeva u 2023. godini u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS)“. 
 
U tom dokumentu se navodi da su od 2008. do 2018. u crnogorskim zatvorima zabilježena dva suicida, dok su prošle godine tri zatvorenika izvršila samoubistvo. 
 
U 2019. godini u zatvoru su registrovana četiri smrtna slučaja (0 suicida), u 2020. dva smrtna slučaja (0 suicida), 2021. devet (od kojih jedan suicid), 2022. takođe devet (od kojih jedan suicid) i tokom prošle godine 13 (od kojih tri suicida). 
 
U saopštenju se navodi da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u više navrata posljednjih godina u preventivnom (NPM) i reaktivnom mandatu upućivao preporuke na tu temu, koje podrazumijevaju izradu protokola koji bi trebalo da sadrži jasne procedure, odnosno „korake“ postupanja kod pritvorenih/zatvorenih osoba koje ispoljavaju suicidalno ponašanje. 
 
To, kako se dodaje, uključuje i skale procjene suicidalnog rizika i neophodne mjere i postupke pojačanog nadzora suicidalnog pacijenta u cilju prevencije fatalnog ishoda, kako je to već obrazloženo. 
 
NPM podsjeća i da je za osobe koje su pokušale suicid važno organizovati postsuicidalnu podršku (postvencijsku podršku), koja bi bila sveobuhvatna i prilagođena individualnim potrebama zatvorenika, a kako bi se obezbijedio njihov potpuni oporavak i smanjio rizik od ponovljenih pokušaja samoubistva. 
 
U saopštenju se navodi da je iz Uprave za izvršnje krivičnih sankcija stigao odgovor da je „povodom izrade antisuicidalnog protokola Sektor za zdravstvenu zaštitu u okviru UIKS-a u cilju izrade istog ostvario saradnju sa nadležnom specijalnom zdravstvenom ustanovom, odnosno stručnim licima iz te oblasti koja će pružiti smjernice sa jasno definisanim prevencijskim i postvencijskim mjerama“. 
 
U izvještaju se navodi da se analizom toka bolesti zatvorenika UIKS-a kod kojih je došlo do smrti usljed postojanja teških hroničnih bolesti, može zaključiti da je tim pacijentima pružena adekvatna zdravstvena zaštita u UIKS-u i da su redovno odvođeni van ustanove zbog potrebe dijagnostike i liječenja. 
 
NPM podsjeća da su države dužne da poštuju i obezbijede pravo na život osoba pod svojom jurisdikcijom, uključujući i onda kada se takve osobe drže u zatvorenim ustanovama. 
 
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji se navode u izvještaju, zatvori su mjesta u kojima su smještene grupe koje su tradicionalno među onim sa najvišom stopom suicidalnog rizika, kao što su muškarci mlađih godina, mentalno oboljeli, osobe lišene radne sposobnosti, društveno izolovani, zavisnici od supstanci, ili osobe koje su već pokušale samoubistvo. 
 
Prema SZO, prvi korak u prevenciji suicida jeste procjena rizika suicidalnosti osuđenih i razvijanje rizičnog suicidalnog profila. 
 
- Procjenu je potrebno izvršiti odmah nakon dolaska osuđenog u zatvor, shodno činjenici da se najveći broj suicida dešava u inicijalnom periodu zatvaranja - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da se izradi analize pristupilo sa ciljem sagledavanja postupanja UIKS-a, odnosno zdravstvene službe u slučaju teških hroničnih bolesti koje su dovele do smrtnog ishoda, kao i da se utvrdi postupanje u slučaju smrtnih ishoda suicidom i generalno na koji način se postupa u slučaju smrtnih ishoda onih koji se nalaze u penalnom sistemu. 
 
Tim NPM-a je u više navrata posjetio UIKS, i to u septembru prošle i februaru i maju ove godine. 
 
- Tokom obilazaka razgovarano je sa zaposlenima u zdravstvenoj službi, izvršen je neposredan uvid u dokumentaciju, uslove u stacionaru koji je smješten u Istražnom zatvoru i sagledana opremljenost zdravstvene službe - navodi se u saopštenju Ombudsmana. 
 
Dodaje se da je uvid obavljen u devet medicinskih kartona u slučaju smrti koje su se desile prošle godine. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su zatraženi podaci od Centra za patologiju i Centra za sudsku medicinu, da li je u konkretnim slučajevima rađena patološko-anatomska obdukcija i sudsko medicinska – obdukcija.

Izraditi Program za prevenciju samoubistava u zatvorima

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore iz Obavještajne službe odbrane Ukrajine (DIU), objavili su da se zdravstveno stanje čečenskog lidera Ramzana Kadirova pogoršalo i da je trenutno na dijalizi zbog zatajenja bubrega. Prema izvorima DIU-a, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.
- U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran- rekao je sagovornik ukrajinske agencije.
Iosif Kobzon bio je poznati ruski pjevač i dugogodišnji podržavalac Kremlja, koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, izraz „ići na Kobzonov koncert“ koristi se sarkastično da označi smrt ili blizinu smrti, implicirajući da će se osoba pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.
Izvori navode da su među najizglednijim kandidatima za nasljednika u Čečeniji Magomed Daudov, Apti Alauddinov i Ramzanov najstariji sin Akhmat Kadirov.

Ukrajinski mediji: Kadirov na dijalizi zbog zatajenja bubrega, Čečeni već razmišljaju o novom lideru

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić javno je pohvalio pripadnike Službe zaštite i spašavanja ali i druge službe u gradu za angažovanje tokom prethodnog perioda koji su obilježile vremenske nepogode.
- Tokom novogodišnjih i božićnih praznika, Šavnik nijesu obilježili samo praznični dani, već i izuzetno teške vremenske nepogode koje su zahtijevale punu posvećenost i odgovornost lokalne uprave. U tim okolnostima, zaposleni opštinskih službi su pokazali visok stepen profesionalizma, požrtvovanosti i spremnosti da u svakom trenutku budu istinski servis građana- kazao je Jakić.
Kako ističe, dok su se građani suočavali sa snijegom, ledom, poplavama i otežanim saobraćajem, ekipe su bile neprekidno na terenu, izložene surovim vremenskim uslovima, sa ciljem zaštite ljudskih života i imovine, kao i očuvanja funkcionisanja opštine u vanrednim okolnostima.
- Posebno želim da istaknem pripadnike Službe zaštite i spašavanja, koji su u najkritičnijim trenucima reagovali brzo, hrabro i odlučno. Njihovo djelovanje tokom akcije u rejonu Komarnice, gdje su se suočili s nabujalom rijekom i poplavama, kao i prilikom spasavanja zavijanih građana na prevoju Semolj, pokazalo je da njihova uloga prevazilazi profesionalnu obavezu i predstavlja istinski čin solidarnosti i ljudskosti. U uslovima proklizavanja vozila i sniježnih nanosa, ovi ljudi su izlagali sopstvene živote kako bi spasili druge- poručio je Jakić.
Zato želi da se, &nbsp;kako naglašava, u ime građana Šavnika i u svoje lično ime, zahvalim Ranku, Danilu, Stefanu, Radojici, Slobodanu, Veselinu, Radenku, Siniši i svim zaposlenima koji su tokom praznika bili na terenu. Vaša posvećenost i odgovornost potvrđuju snagu i otpornost naše zajednice.
- Zahvalnost dugujemo i zaposlenima u Komunalnim djelatnostima koji su obavljanjem svojih redovnih aktivnosti doprinijeli nesmetanom funkcionisanju grada- saopštio je Jakić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.4437%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpredsjednikopstinesavnik%2Fposts%2F917048437560237%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zatvori