Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva četiri mjeseca, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,51 milijardu eura, što je 2,8 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 200,8 miliona eura, što je dva odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 3,6 odsto i iznosio je 1,31 milijardu eura.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,4 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 16,3 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza, najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 64,7 miliona eura, koje čine električna energija 56,9 miliona EUR i ostalo.
U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 340,8 miliona euro koje čine drumska vozila 142 miliona eura i ostalo.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 50,8 miliona euro, Švajcarska 23,9 miliona euro i Bosna i Hercegovina 19,5 miliona euro.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 213,1 miliona euro, Kina 170,5 miliona euro i Njemačka 134,6 miliona euro.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spoljnotrgovinska robna razmjena 1,51 milijardu

Policiji je u 2023. godini prijavljeno pet ubistava, 15 silovanja, 25 seksualnih napada, a zabilježena su i 104 slučaja korupcije, pokazala je Statistika kriminala i krivičnog pravosuđa (Indikatori kriminaliteta) koju je objavio Zavod za statistiku (Monstat).&nbsp;
Prema podacima Monstata, u 2023. godini policiji su prijavljena 4.094 krivična djela, dok je broj osoba dovedenih u formalni kontakt sa policijom bio 4.343.
Zabilježeno je pet namjernih ubistava i 33 pokušaja ubistva.
Prema statistici desio se 151 teški napad, prijavljeno je 15 slučajeva silovanja, 25 seksualnih napada i 27 razbojništava.
Prijavljene su 443 provale, 332krađe, 66 nezakonitih posjedovanja i upotreba droga i 315 slučajeva trgovine narkoticima.
Prijavljena su 104 slučaja korupcije, 17 krijumčarenja &nbsp;migranata, 262 trgovine oružjem i eksplozivima.
- Većinu osoba čine muškarci sa 90 odsto ili 3 909, dok žene čine 10 odsto od ukupnog broja osoba dovedenih u formalni kontakt sa policijom, odnosno 434 - navodi se u saopštenju Monstata.
Ukupan broj procesuiranih lica u 2023. godini iznosi 9.227.
- Od tog broja, punoljetni učinioci čine 95,1 odsto ili 8 776, dok maloljetni učinioci čine 4,9 odsto od ukupnog broja procesuiranih lica, odnosno 451 - navodi se u izvještaju.
Ukupan broj osuđenih lica u 2023. godini iznosi 2.724.
- Većinu osuđenih čine muškarci sa 91,4 odsto ili 2 489, dok žene čine 8,6 odsto od ukupnog broja osuđenih lica, odnosno 235 - podaci su Monstata.
Većina lica u zatvoru su muškarci, i čine 96,7% od ukupnog broja zatvorenika.
Statistika kriminala i krivičnog pravosuđa (Indikatori &nbsp;kriminaliteta) je rezultat godišnjeg prikupljanja podataka za Eurostat/UNODC (UN-CTS upitnik), za sve faze sistema krivičnog pravosuđa, policija – tužilaštva - sudovi – zatvori.&nbsp;
U Crnoj Gori, Uprava za statistiku po prvi put objavljuje saopštenje o indikatorima kriminaliteta, iako se podaci o kriminalitetu prikupljaju duži niz godina za Eurostat/UN.

Policiji prijavljeno pet ubistava, 15 silovanja i 25 seksualnih napada

U Crnoj Gori je u trećem kvartalu ove godine, prema podacima Monstata, bilo 323.200 aktivnog stanovništva, od kojih je 287.600 ili 89 odsto zaposlenih.
Od ukupnog broja aktivnog stanovništva, 35.600 ili 11 odsto je nezaposlenih.
Broj zaposlenih je u odnosu na prethodno tromjesečje porastao 1,4 odsto, dok je u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje pao 2,2 odsto.
Broj nezaposlenih je u odnosu na prethodni kvartal i isti prošlogodišnji period smanjen 1,9 odsto, odnosno 9,4 odsto.
Od ukupno aktivnog stanovništva, 172.000 ili 53,2 odsto čine muškarci, a 151.200 ili 46,8 odsto žene.
U anketi se navodi da od ukupnog broja zaposlenih, 153.300 ili 53,3 odsto čine muškarci, a 134.300 ili 46,7 odsto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih, 18.600 ili 52,4 odsto su muškarci, a 17.000 ili 47,6 odsto su žene.
- Najveći broj zaposlenih čine osobe u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 196.800. Takođe, najveći broj nezaposlenih čine osobe u istoj starosnoj grupi, odnosno 23.200 - rekli su iz Monstata.
Struktura zaposlenih prema sektorima djelatnosti pokazuje da ih je najviše u uslužnoj djelatnosti, 76,8 odsto, zatim u sektorima nepoljoprivredne djelatnosti, odnosno industriji i građevinarstvu, 18,9 odsto, i u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 4,3 odsto.
Anketom je obuhvaćeno 1.750 domaćinstava.
Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva, njih 4.350, a za 3.850 osoba od 15 do 89 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

U trećem kvartalu nezaposlenih 35.600

Uprava za statistiku Monstat uspješno privodi kraju Popis poljoprivrede koji traje do 1. decembra, saopšteno je iz te institucije.
- Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvođačima na dosadašnjoj saradnji i ujedno apelujemo na poljoprivredne proizvođače koje su već kontaktirali ovlašćeni popisivači da stupe u kontakt sa njima kako bi precizirali termin njihove posjete i bili popisani - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem blagovremenog i potpunog popisivanja, iz Monstata su pozvali poljoprivredne proizvođače koji nijesu popisani do sada, da kontaktiraju Info centar Popisa na broj telefona 068/851-522.
Radno vrijeme Info centra je svakog dana od osam do 20 sati.

Uspješno se privodi kraju Popis poljoprivrede

U Crnoj Gori 229.560 stanovnika starijih od 15 godina govori neki strani jezik, a najveći procenat, 37,97 odsto, zna engleski, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva koje je danas objavila Uprava za statistiku - Monstat.
Kako su naveli iz Monstata, jedan strani jezik u Crnoj Gori govori 164.180 osoba, dva strana jezika 53.261, a tri ili više stranih jezika govori 12.117 osoba.
Najveći procenat stanovnika zna engleski jezik i to 37,97 odsto, ruski zna 7,46 odsto, italijanski 4,83 odsto, njemački 3,72 odsto, francuski 2,01 odsto i španski jezik zna 1,02 odsto stanovnika od 15 i više godina.
Prema dobijenim podacima, engleski jezik zna najviše stanovnika u primorskim opštinama, a najmanje u Petnjici, Plužinama i Šavniku.
Podaci Monstata pokazuju da ruski jezik najviše znaju građani na Žabljaku, u Mojkovcu, Šavniku, Plužinama i Kolašinu, a najmanje u Gusinju, Ulcinju, Tuzima i Rožajama.
Italijanski jezik u najvećem procentu znaju stanovnici Kotora, zatim Cetinja, Tivta, Herceg Novog i Bara.
Prema podacima, njemački jezik najviše znaju građani Ulcinja, Petnjice, Rožaja, Budve i Berana.
Francuski jezik se najviše zna u Petnjici, zatim Kolašinu, Tivtu, Cetinju i Budvi, dok se španski jezik najviše zna u Kotoru, Baru, Budvi, zatim Podgorici i Cetinju.
Posmatrajući prema polu, ženski pol u većem procentu zna skoro sve navedene strane jezike, osim njemačkog, gdje je muški pol zastupljeniji.
Svi podaci o znanju stranih jezika su dobijeni isključivo na osnovu izjave osoba koje je davalo podatke.
Znanje stranih jezika se, kako su pojasnili iz Monstata, prikazuje za stanovništvo starosti 15 i više godina, što je 511.189 stanovnika, od čega su 262.653 žene, a 248.536 muškarci.

Skoro 230.000 stanovnika govori neki strani jezik

Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u trećem kvartalu su u odnosu na isti prošlogodišnji period porasle 0,2 odsto, pokazuju podaci Monstata. 
 
- U poređenju sa trećim kvartalom prošle godine, sektori vađenje ruda i kamena i prerađivačka industrija bilježe rast 1,6 odsto, odnosno 0,2 odsto - navodi se u saopštenju. 
 
Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u trećem kvartalu u odnosu na drugo tromjesečje bilježe rast 0,1 odsto. 
 
- U poređenju sa drugim kvartalom, sektori vađenje ruda i kamena ostao i prerađivačka industrija bilježe rast 1,1 odsto, odnosno 0,1 odsto - rekli su iz Monstata. 
 
Statističari su naveli da cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u trećem kvartalu u odnosu na isti prošlogodišnji period bilježe rast 6,6 odsto. 
 
- U poređenju sa trećim kvartalom prošle godine, sektori vađenje ruda i kamena i prerađivačka industrija bilježe rast 12,6 odsto, odnosno 5,6 odsto - navodi se u saopštenju. 
 
Cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u trećem kvartalu u odnosu na drugo tromjesečje bilježe rast 0,6 odsto. 
 
- U poređenju sa drugim kvartalom, sektor vađenje ruda i kamena bilježi pad 1,7 odsto, dok sektor prerađivačka industrija bilježi rast jedan odsto - navodi se u saopštenju.

Rast cijena industrijskih proizvoda

Nakon objave rezultata popisa stanovništva prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, piše Radio Slobodna Evropa. Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 odsto stanovništva, a crnogorski za nešto više od 34 procenta. Istog dana kada su objavljeni rezultati, 15. oktobra, prosrpske stranke su ponovile zahtjev za izmjenu Ustava kako bi srpski jezik bio službeni. U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao "službeni", a srpski jezik je "u službenoj upotrebi" zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom. Promjenu statusa srpskog jezika zatražio je dio vladajućih stranaka, među kojima su partije proruskog Demokratskog fronta (DF), prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i druge manje partije. One su kao osnovni argument naveli činjenicu da je popis pokazao da većina stanovništva govori srpskim jezikom. U Crnoj Gori je u decembru prošle godine održan popis stanovništva čiji su rezultati o nacionalnom, vjerskom izjašnjavanju i jeziku saopšteni tek 15. oktobra. Duže od deceniju prosrpske stranke traže izjednačavanje ustavnog statusa srpskog i crnogorskog jezika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007161036_8613f32ae4e10bac6239a37a8793f8b45f74e89bdf4841678c2e9ffa8a062d6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241007161036_8613f32ae4e10bac6239a37a8793f8b45f74e89bdf4841678c2e9ffa8a062d6e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> </figure>  Aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je i lider proruskog DF, u više navrata je najavljivao inicijativu za promjenu statusa srpskog jezika ukoliko popis pokaže da stanovništvo većinski govori tim jezikom. To je 15. oktobra u parlamentu ponovio i njegov partijski kolega Dejan Đurović rekavši da bi srpski jezik trebalo normirati kao službeni u Ustavu: - Moramo priznati da bi srpski jezik trebalo da bude službeni, jer je većinski jezik u Crnoj Gori. To očekujem i od opozicije - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101717108_b20196926acce23983f1306ce71ba20819fc9b5d5763b8bab48ce0e498d6e9fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024101717108_b20196926acce23983f1306ce71ba20819fc9b5d5763b8bab48ce0e498d6e9fb" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Tabela sa rezultatima popisa o maternjem jeziku u Crnoj Gori"> </figure>  Isti zahtjev uputio je Dragoslav Šćekić, funkcioner prosrpske SNP i ministar sporta u Vladi Milojka Spajića, koji je rekao da od vlasti očekuje da postupi u skladu sa 'realnom strukturom stanovništva'. - &nbsp;I uvaži činjenicu da Srbi čine značajan segment ovog društva. Ljudi koji govore srpskim jezikom najmanje što očekuju je pravo da svuda govore i školuju se na svom jeziku - naveo je Šćekić. Ostatak vladajućih partija, nije se izjasnio ovim povodom. Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović je rekao da Srbima u Crnoj Gori predstoji "grčevita borba za očuvanje identiteta kroz uvođenje srpskog jezika kao službenog u svim državnim institucijama i afirmacijom ćiriličnog pisma".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010151020_ce3d42eba78aae312ad4ec4e0f5341117db316c98438d17e0fa9a92f677ebfc0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010151020_ce3d42eba78aae312ad4ec4e0f5341117db316c98438d17e0fa9a92f677ebfc0" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> </figure>  Na ove najave prva je reagovala najveća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS). Poslanik DPS Andrija Nikolić je vladajuće partije podsjetio na njihove ranije izjave: - Vi ste govorili da srpski jezik treba da prebaci 50 posto da bi se nakon toga mijenjao Ustav. Imali ste drugačija očekivanja. A rezultati su isti kao na popisu iz 2011. godine - istako je on. Crnogorski jezik je Ustavom definisan kao službeni u vrijeme vlasti DPS-a. <h2>Crnogorski i srpski jezik kroz posljednja tri popisa stanovništva</h2> Broj građana kojima je maternji jezik srpski povećao se između dva popisa - 2011. i 2023. godine za 0,3 procenta, dok je broj onih koji govore crnogorskim smanjen za 2,4 posto. Na popisu održanom 2003, u vrijeme kada je Crna Gora bila u državnoj zajednici sa Srbijom, svoj jezik je nazivalo srpskim 63,4 posto stanovništva, a crnogorskim 21,9 procenata. Ustav Crne Gore, u kome je kao službeni jezik propisan crnogorski, usvojen je 2007, godinu nakon referenduma o nezavisnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101717108_a66db89e843b41dc3035fdbb72d901ce3774a081cae71f5e6669b965a68853a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024101717108_a66db89e843b41dc3035fdbb72d901ce3774a081cae71f5e6669b965a68853a6" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Ćirilizovan natpis na policijskim automobilima u Crnoj Gori"> </figure>  Crna Gora je poput ostalih država, nastalih iz bivše Jugoslavije u kojoj je zvanični jezik bio srpsko-hrvatski, nakon proglašenja državne nezavisnosti službeni jezik nazvala po imenu države. Promjene Ustava 2011. bile su povod da tadašnja prosrpska opozicija, predvođena Andrijom Mandićem, traži izmjenu u dijelu identitetskih pitanja i državnih simbola. Traženo je da se srpski jezik normira kao službeni, uvođenje takozvane narodne zastave trobojke i skraćenje državne himne. Vlast na čelu sa DPS-om Mila Đukanovića je odbila ove zahtjeve. Prosrpske stranke su optuživale vlast Mila Đukanovića da je "protjerala srpski jezik i ćirilicu iz Crne Gore", iako je srpski u Ustavu definisan kao jezik u službenoj upotrebi, a latinica i ćirilica ravnopravna pisma. Do promjene vlasti je došlo 2020. godine na izborima, na kojima je dotadašnja prosrpska opozicija postala dio parlamentarne većine, a 2024. su zauzeli i dio resora u Vladi Milojka Spajića. Nakon promjene vlasti došlo je do porasta korišćenja ćiriličnog pisma u institucijama. <h2>Procedura izmjene Ustava Crne Gore</h2> Uz stranke bivšeg DF-a i SNP-a, u sastavu parlamentarne većine su Spajićev Pokret Evropa sad, Demokrate, albanske nacionalne stranke i Bošnjačka stranka. Oni ukupno imaju 54 od 81 poslanika što čini dvotrećinsku većinu u Skupštini Crne Gore. Prema Ustavu, za promjenu bilo kog člana Ustava neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu, a za promjenu državnih simbola i službenog jezika je, uz to potrebno organizovati referendum. Na referendumu bi te promjene trebalo da podrži tri petine upisanih u birački spisak, što je oko 325.000 građana. Na posljednjem popisu se nešto manje od 270.000 izjasnilo da govori srpskim jezikom. Lideri prosrpskog DF-a su ranije najavljivali da će uvesti srpski jezik kao službeni 'uz minimalni angažman u parlamentu', ali nisu objasnili na koji način. Komentarišući najave prosrpskih stranaka, iz Digitalnog forenzičkog centra iz Podgorice su ocijenili da "kampanja koju su proksiji srpskog uticaja odmah pokrenuli ima za cilj polarizaciju i destabilizaciju crnogorskog društva. - Otvaranje ovih tema direktno ugrožava evropski put Crne Gore - zaključili su iz DFC. Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi. U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, koji je pozvao građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više puta je potencirao važnost popisa kako bi se utvrdio broja Srba u Crnoj Gori. Dva dana nakon objave Vučić se oglasio konstatacijom da su rezultati popisa dobra poruka "za one koji su mislili da mogu brutalnim pokušajima da ospore pravo srpskog naroda na identitet i jezik". Rezultati su pokazali i da 6,9 odsto stanovnika bosanski jezik smatra maternjim, albanski 5,2 posto, ruski 2,3, srpsko-hrvatski dva posto a hrvatski 0,3 procenta.

Prosrpske stranke u Crnoj Gori nakon popisa traže da srpski jezik bude službeni

U Crnoj Gori se 256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, 205.370 kao Srbi, 58.956 kao Bošnjaci, 30.978 kao Albanci, 12.824 kao Rusi, dok su se 10.162 osobe izjasnilo kao muslimani - kazala je pomoćnica direktora Uprave za statistiku Snežana Remiković na konferenciji za novinare na kojoj se predstavljaju konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Procentualno, kako je navela, to znači da se 41,12 odsto stanovništvo izjašnjava kao Crnogorci, 32,93 odsto kao Srbi, kao Bošnjaci 9,45 odsto, kao Albanci 4,97 odsto, kao Rusi 2,06 odsto, a kao muslimani 1,63 odsto. Remiković je navela da se o ovom pitanju nije izjasnilo 17.907 građana, odnosno 2,88 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f" data-rendition-name="original" width="1090" height="626" loading="lazy" alt="popis"> </figure>  Kako je precizirala govoreći o vjerskoj strukturi, na popisu su 443.394 građana kazalo da su pravoslavne vjere, 124.668 islamske vjere, 20.408 katoličke, dok je 14.260 osoba izjavilo da su ateisti. O ovom pitanju nisu željela da se izjasne 13.093 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Snežana Remiković"> <figcaption>Snežana Remiković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Kada se govori o maternjem jeziku, rezultati popisa pokazuju da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovništva (269.307 građana), crnogorski za 34,52 odsto (215.299 građana), bosanski za 6,97 odsto (43.470 građana), albanski je maternji za 5,25 odsto (32.725 građana), ruski jezik za 2,36 odsto (14.731 građanin), srpskohrvatski za 2,08 odsto (12.999 građana), dok 1,71 odsto nije željelo da se izjasni (10.691 građanin).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2" data-rendition-name="original" width="1102" height="617" loading="lazy" alt="jezik popis"> </figure>  Kada se govori o jeziku kojim građani uobičajeno govore, kako je navela Remiković, podaci pokazuju da se od ukupnog broja stanovnika njih 43,52 odsto (271.422 osobe) uobičajeno govori srpskim jezikom, crnogorskim jezikom uobičajeno govori 36,23 odsto (225.956 osoba), bosanskim 6,68 odsto (41.636 osoba), albanskim 4,49 odsto (27.979 osoba), ruskim 2,21 odsto (13.783) i srpskohrvatskim 1,51 odsto (9.421 osoba). O ovom pitanju nije željelo da se izjasni 1,78 odsto stanovništva (11.176 osoba).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9" data-rendition-name="original" width="1047" height="587" loading="lazy" alt="Jezik kojim se uobičajeno govori"> </figure>  Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Monstata Ernad Kolić kazao je da prema podacima popisa u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika, od čega 90,73 odsto (565.804) ima državljanstvo Crne Gore. - Zabilježeno je 240 pojava bez državljanstva - naveo je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Ernad Kolić"> <figcaption>Ernad Kolić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Polna struktura koja ima državljanstvo Crne Gore pokazuje da su 50,4 odsto žene, a 49,6 odsto muškarci.&nbsp; - Kada posmatramo stanovništvo koje ima državljanstvo strane države, podaci pokazuju da je 54,4 odsto ženskog, a 45,6 odsto muškog pola - rekao je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d" data-rendition-name="original" width="1047" height="592" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Najviše stranih državljana ima iz Ruske Federacije - 13.550, dok je iz Srbije 13.031.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović kazao je da prema konačnim rezultatima popisano je 623.633 osoba sa uobičajenim mjestom boravka u Crnoj Gori, kao i 44.017 građana koji imaju državljanstvo Crne Gore a na radu su, boravku ili školovanje u inostranstvu duže od godinu. - Ovo znači da je ukupno popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, osobe koje nijesu jedinice popisa, kao i strance koji imaju privremeni boravak i koji nemaju namjeru da borave u Crnoj Gori duže od godinu - naveo je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1" data-rendition-name="original" width="1000" height="671" loading="lazy" alt="Miroslav Pejović"> <figcaption>Miroslav Pejović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Prema polu, kako je precizirao, u Crnoj Gori ima 306.807 muškaraca, dok je žena 316.826.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0" data-rendition-name="original" width="1048" height="582" loading="lazy" alt="Polna struktura popisa"> </figure>  Prosječna starost stanovništva iznosi 39,7 godina.&nbsp; - U ukupnom broju stanovnika sa uobičajenim mjestom boravka, 565.804 osobe imaju državljanstvo Crne Gore, što predstavlja 90,73 odsto. Državljanstvo Crne Gore i neke druge države ima 10.691 osoba ili 1,71 odsto. Stranih državljana koji imaju uobičajeno mjesto boravka u Crnoj Gori ima 46.878, što predstavlja 7,52 odsto - precizirao je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149" data-rendition-name="original" width="1048" height="587" loading="lazy" alt="Starosna struktura popisa"> </figure>  Građani su, podsjeća, dobili najbolji mogući način kontrole, odnosno da sami mogu biti provjeriti svoj popisni listić, što je prvi zabilježeni takav slučaj u statističkoj praksi u svijetu. - Uprava za statistiku je samo imala jedan cilj: Da proces zadrži u okvirima struke i profesije i mogu reći da smo u tome uspjeli. Ovo je najtransparentniji popis do sada, od pripremne faze, do faze implementacije, pa i do uvedenih kontrolnih mehanizama - istakao je Pejović. Proces provjere podataka pokazao je da su građani imali visok procenat povjerenja, s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, mali procenat građana pristupio provjeri podataka. - Ovaj popis je definitivno postavio nove standarde kad je kontrola i transparentnost u pitanju. Pokazali smo zrelost ne samo statistike, nego i društva u cjelini - ocijenio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Milena Vukotić"> <figcaption>Milena Vukotić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Načelnica Odsjeka za demografiju u Zavodu za statistiku Milena Vukotić navela je da najmanji broj stanovnika ima Šavnik 1.569 stanovnika, a Podgorica najviše - 170.505 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c.png" data-media-id="editor_11" data-image-id="20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c" data-rendition-name="original" width="1050" height="582" loading="lazy" alt="Broj stanovnika Crne Gore"> </figure>  Vukotić je precizirala da je broj stanovnika u odnosu na popis iz 2011. porastao za 0,6 odsto. - Alarmantna je činjenica da je ovaj popis pokazao da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, dok smo u popisu 2011. imali samo jednu opštinu u ovom stadijumu - upozorila je Vukotić. Dodala je da se pored Plužina, koji se i 2011. nalazio u stadijumu najdublje demografske starosti, ovom stadijumu od podataka iz 2023. pripadaju i Andrijevica, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Cetinje, Žabljak, Pljevlja i Šavnik u kojima živi 10,07 odsto stanovništva Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080.png" data-media-id="editor_12" data-image-id="20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Stadijum demografske starosti"> </figure>  Ministar finansija Novica Vuković rekao je na konferenciji za medije, pored ostalog, da će sami podaci popisa biti od nemjerljivog značaja za donošenje planova, strategija i, u krajnjem, kreiranje politika koje su od nadležnosti resora na čijem je čelu. - Dobijeni podaci iz popisa treba da budu osnova za vođenje politika i strategija u svim sferama razvoja društvenog života i kreiranje politika razvoja države Crne Gore i, što je najvažnije, njenu integraciju u Evropsku uniju - istakao je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Uspjeli su, kako dodaje, profesionalno i po zakonu, poštujući međunarodne standarde, da u potpunosti ispoštuju sve, a sami proces popisa koštao je blizu šest miliona eura, tačnije 5.997.168,72 eura. <h2>Pitanja da se drže statistike</h2> Na pitanje novinara premijeru Milojku Spajiću, koji je bio gost na konferenciji za medije, da li će se pokrenuti pitanje da se srpski jezik uvede kao službeni, s obzirom na rezultate popisa koji pokazuju da više od 250.000 građani govori ovim jezikom, nije bilo odgovora. Moderatorka je zamolila da se drže pitanja isključivo koja se odnose na statistiku, ističući da su premijer i druge zvanice u svojstvu gostiju prisutni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa"> <figcaption>Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Odgovarajući na pitanje o razlici u ukupnom broju stanovnika, odnosno to da smo imali preliminarni podatak da u Crnoj Gori živi 633.000 građana, a sada 623.000, Remiković je rekla da obrada podataka koja je rađena nakon unosa i prikupljenih podataka tokom obrade definiše se mjesto uobičajenog boravka za koje se može da se obradom utvrdi da je drugačije u odnosu na ono koje je definisano terenskim radom. - Preliminarni rezultati izvode se tokom terenskog rada, na papirnim upitnicima, i to tako što se na osnovu obrazaca spisak lica izvodi sumarno na osnovu broja domaćinstava. Taj sumar se prenosi u takzovani kontrolnik, to je sumar na nivou popisnog kruga, a on se zati prenosi u P9 obrazac, koji je sumar na nivou opštine. U kontrolniku imamo i određene šifre za prisutnost ili odsustnost građana i sve njih imamo kao popisnu kategoriju, ali je njihov status izveden isključivo iz pitanja na samoj popisnici. Različitost u preliminarnim i konačnim podacima nije ništa neuobičajeno - navela je ona.&nbsp; Na pitanje da li je izvodljiva kontrola podataka i nakon objave konačnih rezultata popisa, s obzirom na zahtjev opozicije, Pejović je odgovorio odrično. - Mi smo dali mogućnost građanima da u roku od sedam dana provjere svoje podatke, što je sasvim dovoljno, a vidjeli ste da je nakon gašenja softvera svega 20.000 osoba provjerilo svoje podatke. Vjerujem da je to veoma mala zainteresovanost i to pokazuje veliko povjerenje u sami proces - ocijenio je on. Na pitanje što znači podatak da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, Vukotić je rekla da je suština rada Monstata i statistike da se prepozna pojava na osnovu koje Vlada treba da donosi određene politike i strategije. - Mislim da je Vlada odlično primila k znanju ovu informacije, a naravno da očekujemo u narednom periodu i druge podatke koji će doprinijeti dubljoj analizi ove problematike - navela je ona.

Jasmina Beharovic

Kao Crnogorci se izjašnjava 41,12 odsto stanovništva, kao Srbi 32,93 odsto

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: zavod-za-statistiku